Prijeđi na sadržaj

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Izvor: Wikipedija
Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara

Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Sadržaj

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z


Procesija divova i zmajeva je zajednička svjetska baština Francuske i Belgije
Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima je zajednička svjetska baština Andore, Francuske i Španjolske
Sokolarstvo je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)

A

[uredi | uredi kôd]

Albanija (2)

[uredi | uredi kôd]

Andora (2)

[uredi | uredi kôd]

Austrija (10)

[uredi | uredi kôd]

B

[uredi | uredi kôd]

Belgija (16)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (14)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Konjičko drvorezbarstvo

Bjelorusija (5)

[uredi | uredi kôd]

Bosna i Hercegovina (5)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Bosni i Hercegovini
Kulturna dobra (3)
Most Mehmed-paše Sokolovića (2007.) • Stari most i stari dio grada Mostara (2005.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici1) (2016.)
Zastava BiH
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume (2007.) • Vjetrenica (2024.)
Nematerijalna svjetska baština (5)
Berba trave na Ozrenu (2018.) • Konjičko drvorezbarstvo (2016.) Strljanica (2020.) • Tradicija uzgoja lipicanaca2) (2022.) • Tradicionalni vez iz Zmijanja (2014.)

1) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske 

2) Zajednička svjetska baština Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke
Nestinarstvo, Bugarska

Bugarska (8)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Bugarskoj
Kulturna dobra (7)
Bojanska crkva u Sofiji (1979.) • Crkve u stijenama Ivanova (1979.) • Tračanska grobnica u Kazanlăku (1979.) • Madarski konjanik (1979.) • Stari grad Nеsebăr (1983.) • Manastir Rila (1983.) • Tračanska grobnica u Sveštarima (1985.)
Bugarska zastava
Prirodna dobra (3)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2017.) • Nacionalni park Pirin (1983.) • Rezervat Srebrna (1983.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Bistričke babe, arhajska polifonija, plesovi i rituali oblasti Šopluk (2008.) • Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca (2014.) • Martenica, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2017.) • Nestinarstvo stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene (2009.) • Surva, pučki festival oblasti Pernik (2015.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Rumunjskom 

Lefkaritika

C

[uredi | uredi kôd]

Cipar (6)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština Cipra
Zastava Cipra

1) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Crna Gora (1)

[uredi | uredi kôd]
Parada kraljeva u jugoistočnoj Češkoj

Č

[uredi | uredi kôd]

Češka (8)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Češkoj
Kulturna dobra (15)
Český Krumlov (1992.)  · Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka (1994.)  · Povijesno selo Holašovice (1998.)  · Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem (2019.)  · Palača Kroměříž s parkom (1998.)  · Kutná Hora (1995.)  · Lednice–Valtice (1996.)  ·  Dvorac Litomyšl (1999.)  · Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu (2000.)  · Povijesno središte Praga (1992.)  · Povijesno središte Telča (1992.)  · Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču (2003.)  · Veliki lječilišni gradovi Europe (Frantiskovy Lazne, Karlovy Vary i Mariánské Lázně) (2021.)  · Vila Tugendhat u Brnu (2001.)
Češka zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2021.)
Nematerijalna svjetska baština (5)
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj1) (2016.)  · Slovački verbunk, regrutacijski ples (2008.)  · Sokolarstvo2) (2010.)  · Pokladni običaji u području Hlinecko (2010.)  · Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj (2011.)

1) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  2) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  3) Zajednička svjetska baština 18 europskih zemalja 

D

[uredi | uredi kôd]

Danska (2)

[uredi | uredi kôd]
Tradicionalni muzej u Kihnuu, Estonija

E

[uredi | uredi kôd]

Estonija (5)

[uredi | uredi kôd]
Équitation

F

[uredi | uredi kôd]

Finska (3)

[uredi | uredi kôd]

Francuska (26)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

G

[uredi | uredi kôd]

Grčka (10)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Grčkoj
Kulturna dobra (16)
Arheološki lokalitet Aigai (Vergina) (1996.) • Akropola (Atena) (1987.) • Hram Apolona Epikura u Bassai (1986.) • Manastir Dafni, Hosios Loukas i Nea Moni na Hiosu (1990.) • Del (1990.) • Delfi (1987.) • Asklepijevo svetište u Epidauru (1988.) • Arheološki lokalitet Filipi (2016.) • Stari dio grada Krfa (2007.) • Mikena i Tirint (1999.) • Mistras (1989.) • Olimpija (1989.) • Srednjovjekovni Rod (1988.) • Manastir sv. Ivana Teologa i Špilja Otkrivenja na Patmosu (1999.) • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu (1988.) • Pitagoreion i Heraion na Samu (1992.)
Grčka zastava
Mješovita dobra (2)
Meteora (1988.) • Brdo Atos (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (5)

1) Zajednička svjetska baština Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Portugala i Maroka 

Drveni konjić iz Zagorja, Etnografski muzej Zagreb

H

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska (21)

[uredi | uredi kôd]
Sinjska alka
v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
Hurling, Irska
Opera dei Pupi, Sicilija

I

[uredi | uredi kôd]

Irska (4)

[uredi | uredi kôd]

Island (1)

[uredi | uredi kôd]

Italija (17)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

L

[uredi | uredi kôd]

Latvija (3)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Latviji
Povijesno središte Rige • Struveov luk1)
Latvijska zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

2) Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve 
Brdo križeva, Šiauliai, Litva
Pohod bušara u Mohaču 2009. god.

Litva (3)

[uredi | uredi kôd]

Luksemburg (2)

[uredi | uredi kôd]

M

[uredi | uredi kôd]

Mađarska (8)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Mađarskoj
Kulturna baština (7)
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) • Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) (2001.) • Ranokršćanska grobnica u Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)
Mađarska zastava
Prirodna baština (1)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo3) (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matyó (2012.)

1) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Malta (2)

[uredi | uredi kôd]
  • 2020. – Ftira, kulinarska umjetnost i kultura spljoštenog kruha od dizanog tijesta
  • 2021. – L-Għana, tradicija malteške narodne pjesme

Moldavija (4)

[uredi | uredi kôd]

N

[uredi | uredi kôd]

Nizozemska (3)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Nizozemskoj
Kulturna baština (9)
Amsterdamski kanali (2010.) • Obrambena linija Amsterdama (1996.) • Polder Beemster (1999.) • Sustav vjetrenjača kod Kinderdijka (1997.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Belgijom (2021.) • Pumpe na parni pogon u Lemmeru (1998.) • Krajolik poldera u Schoklandu (1995.) • Rietveld Schröderova kuća u Utrechtu (2000.) • Tvornica Van Nelle (2014.)
Nizozemska zastava
Prirodna baština (1)
Vadensko more1) (2009.)
Nematerijalna svjetska baština (1)
Umijeće upravljanja vjetrenjačama mlinovima (2017.)

1) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske 
Luka i središte grada Willemstad na otoku Curaçao (Nizozemski Antili) spada u svjetsku baštinu u Americi

Norveška (3)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Norveškoj
Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk1) • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega
Norveška zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

NJ

[uredi | uredi kôd]

Njemačka (7)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [5]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [6]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [7]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

P

[uredi | uredi kôd]

Poljska (5)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Poljskoj
Kulturna baština (14)
Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata1) (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski2) (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.)
Poljska državna zastava
Prirodna baština (1)

1) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije 

Portugal (10)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Portugalu
Kulturna dobra (16)Zastava Portugala
Prirodna dobra (1)
Nematerijalna svjetska baština (6)
Proces proizvodnje Bisalhães crne keramike* (2016.) • Izrada glinenih figura iz Estermoza (2017.) • Fado, portugalska popularna urbana pjesma (2011.) • Mediteranska prehrana2) (2013.) • Cante Alentejano, višeglasno pjevanje iz Alenteja, južni Portugal • Izrada kravljih zvona* (2015.)

1) Zajednička svjetska baština Portugala i Španjolske  2) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  * Svjetska baština u opasnosti

R

[uredi | uredi kôd]
Ples Căluşa, Rumunjska

Rumunjska (9)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Rumunjskoj
Kulturna dobra (7)
Manastir Horezu (1993.) • Drvene crkve Maramureşa (1999.) • Moldovske oslikane crkve (1993.) • Dačanske utvrde u brdima Orăştie (1999.) • Rudarski krajolik Roșia Montană (2021.) • Povijesno središte Sighişoara (1999.) • Transilvanijske utvrđene crkve (1993.)
Rumunjska zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe3) (2017.) • Delta Dunava (1991.)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Căluş (2008.) • Colindat, božićni obred muških skupina (2013.) • Doina (2009.) • Umješnost izrade Horezu keramike (2012.) • Momački plesovi u Rumunjskoj (2015.) • Tradicionalni zidni tepisi u Rumunjskoj i Moldaviji1)* (2015.) • Martisor, kulturni običaji proslave 1. ožujka2) (2015.)

1) Zajednička svjetska baština zajedno s Moldavijom  2) Zajednička svjetska baština zajedno s Makedonijom, Moldavijom i Bugarskom  2) Zajednička svjetska baština 18 zemalja Europe

Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj

S

[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Makedonija (5)

[uredi | uredi kôd]

Slovačka (9)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [8]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Slovenija (6)

[uredi | uredi kôd]

Srbija (5)

[uredi | uredi kôd]
Ples divova Patum de Berga, Španjolska

Š

[uredi | uredi kôd]

Španjolska (23)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [9]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [10] 

Švedska (2)

[uredi | uredi kôd]

Švicarska (8)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Švicarskoj
Kulturna baština (9)
Povijesno središte Berna (1983.) • Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzona (2000.) • Urbanizam urarskih gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle (2009.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Terasasti vinogradi Lavauxa (2007.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu (1983.) • Kneževska opatija St. Gallen sa zadužbinskom bibliotekom i crkvom (1983.)
Švicarska zastava
Prirodna baština (3)
Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus (2008.) • Alpsko područje Jungfrau-Aletsch između Wengena i Fiescha (2002.) • Monte San Giorgio1) (2003.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [11] 

T

[uredi | uredi kôd]
Predmeti koji simboliziraju Novruz

Turska (25)

[uredi | uredi kôd]
  • 2008. – Novruz (ili Nouruz), proslava nove godine
  • 2008. – Meddah umjetnost javnog pripovijedanja
  • 2008. – Ceremonija Mevlevi Sema
  • 2009. – Karađoz kazalište sjena
  • 2009. – Âşıklık tradicija
  • 2010. – Tradicijski Sohbet skupovi
  • 2010. – Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika
  • 2010. – Kırkpınar ili rvački festival
  • 2011. – Keşkek
  • 2012. – Festival Mesir Macunu
  • 2013. – Turska kava, kultura i tradicija
  • 2014. – Ebru, turska umjetnost slikanja na vodi
  • 2016. – Tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (Çini)
  • 2016. – Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka, zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan)
  • 2017. – Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća (zajedno s Makedonijom)
  • 2017.
  • 2018. – Nasljeđe Dede Qorquda/Korkyt Ata/Dede Korkuta, epska kultura, narodne priče i glazba (zajedno s Azerbajdžanom i Kazahstanom)
  • 2019 – Tradicionalno tursko streličarstvo
  • 2020.
    • Tradicionalna obavještajna i strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala/Göçürme (zajedno s Kazahstanom i Kirgistanom)
    • Umjetnost minijature (Zajedno s Iranom, Azerbajdžanom i Uzbekistanom)
  • 2021. – Hüsn-i Hat, tradicionalna kaligrafija u islamskoj umjetnosti u Turskoj
  • 2022.
    • Tradicionalni Ahlat kameni radovi*
    • Tradicija kazivanja Nasreddin Hodja/ Molla Nesreddin/ Molla Ependi/ Apendi/ Afendi Kozhanasyr Anegdote (zajedno s više zemalja)
    • Uzgoj svila i tradicionalna proizvodnja svile za tkanje (zajedno s više zemalja)
    • Kultura Çaya (čaja), simbol identiteta, gostoprimstva i društvene interakcije (zajedno s Azerbajdžanom)
v • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

U

[uredi | uredi kôd]

Ukrajina (5)

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Ukrajini
Kulturna dobra (6)Ukrajinska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [12]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b c d e f g h i (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Kazahstan, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Pakistan, Portugal, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija) na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.
  2. ↑ a b c d (Austrija, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovačka)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
  3. ↑ a b c (Austrija, Grčka, Italija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
  4. ↑ a b c d e f (Austrija, Njemačka, Francuska, Norveška i Švicarska)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
  5. ↑ a b c d Svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg) na službenim stranicama UNESCO-a
  6. ↑ Picking of iva grass on Ozren mountain. UNESCO. Pristupljeno 18. prosinca 2020.
  7. ↑ Grass mowing competition custom in Kupres. ich.unesco.org. UNESCO. Pristupljeno 18. prosinca 2020.
  8. ↑ a b c d e f Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Španjolske, Italije, Maroka i Portugala. Mediterranean diet na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)
  9. ↑ a b c d e f g h Zajednička svjetska baština više zemalja (Hrvatska, Cipar, Grčka, Francuska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska) na službenim stranicama UNESCO-a
  10. ↑ a b c Zajednička baština Estonije, Latvije i Litve
  11. ↑ UNESCO. 21. prosinca 2020. Sauna culture in Finland. unesco.org. UNESCO. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_nematerijalne_svjetske_baštine_u_Europi&oldid=6919302"