Prijeđi na sadržaj

Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

Izvor: Wikipedija
Sudovi za navodnjavanje španjolske sredozemne obale: Vijeće mudraca dolina Murcije i Vodeni sud dolina Valencije
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Sudovi za navodnjavanje španjolske sredozemne obale: Vijeće mudraca dolina Murcije i Vodeni sud dolina Valencije
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.(IV. zasjedanje)
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00171

Sudovi za navodnjavanje španjolske sredozemne obale (španjolski: Tribunales de regantes del Mediterráneo español) su tradicionalni sudovi za upravljanje vodama koji datiraju još iz Al-Andalus razdoblja (9. – 13. stoljeće). Dva glavna tribunala, Vijeće mudraca iz dolina Murcije i vodeni sud dolina Valencije, priznati su prema španjolskom zakonu. Inspirirajući autoritet i poštovanje, ova dva suda, čiji su članovi izabrani na demokratski način, rješavaju sporove usmeno i brzo, na transparentan i nepristran način. Zbog toga su upisani na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. god.[1]

Bernardo Ferrándiz, Vodeni sud Valencije, ulje na platnu iz 1865.

Vijeće mudraca (Consejo de Hombres Buenos) ima sedam geografski reprezentativnih članova i ima jurisdikciju nad zborom zemljoposjednika od 23.313 članova.sastoji se od pet redovitih članova i pet odvjetnika. Za cilj ima riješiti probleme i zahtjeve za pojedine prekršaje u pravilniku navodnjavanja. Odvjetnici mogu funkcionirati samo jednom godišnje. Vijeće održava svoje javne rasprave svakog četvrtka u salonu Gradske vijećnice u Murciji, od devet do ponoći.

Vodeni sud (El Tribunal de las Aguas ili El Tribunal de los Acequieros de la Vega) se sastoji od osam izabranih administratora (Síndicos) koji predstavljaju ukupno 11.691 članova iz devet zajednica. Sud se sastaje svakog četvrtka (osim državnih praznika i između Božića i Bogojavljenja) od ručka do ponoći ispred apostolskog portala katedrale u Valenciji na Gospinom trgu, Plaza de la Virgen. Suci biraju porotnike među seljacima od osam navodnjavanih četvrti Huerta de Valencia (Cuart, Benacher y Faytanar, Tormos, Mislata, Mestalla, Fabara, Rascaña i Robella). Osam sudaca bira predsjednika, tradicionalno iz okruga Fabara ili Tormos. Nema sudskih zapisa presuda i ne postoji mogućnost žalbe na odluke koje donosi Vijeće.

Osim njihove pravne uloge sudovi za navodnjavanje imaju i ključnu ulogu u zajednici u kojoj su oni vidljivi simbol, što je vidljivo iz obreda kada sudovi izriču presude i činjenice da su sudovi često predstavljeni u lokalnoj ikonografiji. Oni pružaju koheziju među tradicionalnim zajednicama i sinergiju između zanimanja (policajaca, inspektora, graničara, itd.), doprinose usmenoj predaji znanja dobivenog tisućljetnom kulturnom razmjenom, te imaju svoj specijalistički vokabular začinjen s arapskim izrazima. Ukratko, sudovi su dugogodišnja spremišta lokalnog i područnog identiteta, te su od posebnog značaja za lokalno stanovništvo.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Irrigators’ tribunals of the Spanish Mediterranean coast: the Council of Wise Men of the plain of Murcia and the Water Tribunal of the plain of Valencia na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 17. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sudovi_za_navodnjavanje_sredozemne_obale&oldid=6866248"