Prijeđi na sadržaj

Stanislavov trg

Koordinate: 48°41′38″N 06°10′59″E / 48.69389°N 6.18306°E / 48.69389; 6.18306
Izvor: Wikipedija
Stanislavov trg, Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja1983. (7. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:229
Koordinate48°41′38″N 06°10′59″E / 48.69389°N 6.18306°E / 48.69389; 6.18306
Nancy na zemljovidu Francuske
Nancy
Nancy
class=notpageimage|
Lokacija Nancyja u Francuskoj

Stanislavov trg, lokalno znan kao place Stan, je velika kvadratna pješačka zona u gradu Nancy, u francuskoj pokrajini Lorraine.

Stanislavov trg
Stanislavov trg

Godine 1983., arhitektonski sklop Stanislavovog trga i produžetka njegove osi koju čine trgovi Place de la Carrière i Place d'Alliance, su upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Emmanuel Héré, Nacrt trga iz 1753. godine

Trg je glavni urbanistički projekt Stanislava Leszczyńskog, Lorrainskog vojvode i bivšeg kralja Poljske i Litve, kojim je želio povezadi srednjovjekovni dio Nancyja s novim dijelom grada koji je izgradio Karlo III., kralj Francuske, u 17. stoljeću. On je trebao biti i Kraljevskim trgom (place royale) u slavu njegovog zeta, Luja XV., te je povezivao dvije već postojeće građevine: Hôtel de Ville i Hôtel du Gouvernement. Sjedišta gradske uprave[2] stoje nasuprot jedna drugoj, spojeni racionalnim i simetričnim, a opet dinamičnim urbanim prostorima, koji nisu imali premca u tadašnjoj Europi.

Trg i okolne građevine dizajnirao je kraljevski arhitekt Emmanuel Héré de Corny (1705. – 63.), a gradnja je trajala od ožujka 1752. do studenog 1755. godine. Nakon Revolucije uklonjena je središnja skulptura Luja XV. I trg je preimenovan u Narodni trg ("Place du Peuple"), a kasnije u Napoleonov trg ("Place Napoléon"). Godine 1831., brončana skulptura Stanislava (Stanislas na francuskom) je stavljena na sredinu trga i od tada se zove Stanislavov trg ("Place Stanislas").

Iako je trg služio za svakojaka okupljanja, od 1958. do 1983. godine služio je kao parkiralište. Uslijedila je žestoka restauracija trga po originalnim planovima iz 18. stoljeća u 2004. i 2005. godini koja je koštala 9,45 milijuna eura.[3] Inauguracija novog Stanislavovog trga se podudarila s njegovom 250tom godišnjicom.

Amfitritina fontana
Naptunova fontana

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Stanislavov trg je dug 125 i širok 106 metara, a popločan je kamenom boje svijetlog okera s dvije tamne linije tamnijeg kamena koje čine motiv dijagonalnog križa. Trg je okružen znamenitim građevinama:

  • Gradska vijećnica Nancyja (Hôtel de Ville), koja zauzima cijelu južnu sranu trga s prefekturom pokrajine Meurthe-et-Moselle na jugoistočnom kutu;
  • Istočno se nalazi kazalište ili Opéra-Theâtre (bivša biskupska palača) i Grand Hôtel (izvorno Kraljičin hotel Hôtel de la Reine) ;
  • Na zapadu je Umjetnički muzej (Musée des Beaux Arts, izvorno Medicinski fakultet, tj. Collège de Médecine) i Paviljon Jacquet;
  • Na sjeveru su niže obrambene građevine kako se ne bi dogodila unakrsna vatra s bastiona Vaudemont i Haussonville.
  • Héréov slavoluk stoji na središtu četvrte strane koja vodi do trga Carrière, gdje se glavna ulica razvija u dvostruku aveniju sa simetričnim drvoredima i zgradama.
  • Na krajnjem kraju je trg d'Alliance s polukružnom kolonadom koja ga, skupa s pročeljem Palais du Gouvernement, zatvara.
  • Stanislavova figura Georgesa Jacquota (1794. – 1874.) prikazuje Stanislava kako stoji ovijen bogatom draperijopm s mačem u lijevoj ruci i pokazujući desnom prema sjeveru.
  • Na istočnoj i zapadnoj strani trga, kao i na sva četiri kuta, nalaze se pozlaćena lavlja vrata i lanterne autora Jeana Lamoura (1698. – 1771.), koji je i autor lijevane željezne balustrade na glavnom stubištu i balkonima gradske vijećnice. Na sjeverozapadnom i sjeveroistočnm kutu nalaze se bogato ukrašene fontane autora Barthélémyjs Guibala (1699. – 1757.).

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Stanislavov trg
  1. ↑ Opis na UNESCOvim stranicama
  2. ↑ Upravitelja grada su postavljali ministri Luja XV.
  3. ↑ Akciju nazvanu "Nancy 2005, le temps des Lumières" kojom je obnovljen trg financirala je pola općina, a druga polovica je došla iz regionalnih, državnih i privatnih fondova [1]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanislavov_trg&oldid=6865901"