Prijeđi na sadržaj

Palača u Würzburgu

Koordinate: 49°47′34″N 9°56′20″E / 49.79278°N 9.93889°E / 49.79278; 9.93889
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Würzburška rezidencija)
Würzburgška rezidencija
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1981. (5. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:169
Koordinate49°47′34″N 9°56′20″E / 49.79278°N 9.93889°E / 49.79278; 9.93889
Würzburg na zemljovidu Njemačke
Würzburg
Würzburg
class=notpageimage|
Lokacija Würzburga u Njemačkoj

Palača u Würzburgu (Würzburg Residenz) u Bavarskoj (Njemačka) su dali izgraditi nadbiskup i vojvoda Würzburga Johann Philipp Franz von Schönborn i njegov brat Friedrich Carl von Schönborn od 1720. do 1744. godine. Ona je krunsko djelo vodećih njemačko-austrijskih baroknih arhitekata J. Hildebrandta i M. Welscha, a u izgradnji palače sudjelovali su i francuzi Robert de Cotte i Germain Boffrand. Ipak, glavni arhitekt palače Würzburg, koji joj je dao dana sprepoznatljive obrise, bio je Balthasar Neumann.

Palača u Würzburgu sprijeda
Unutrašnjost dvorske kapele

Mletački slikar Giovanni Battista Tiepolo je, uz pomoć svog sina Domenica, freskama oslikao unutrašnjost palače. Najveličanstveniji interijeri su na glavnom stubištu, kapeli i velikom salonu. Palaču je Napoleon proglasio “najljepšim objektom u Europi”, a teško je stradala u Drugom svjetskom ratu. Njena restauracija je trajala od 1945. do 1987. godine i koštala je, današnjih, 20 milijuna eura.

Palača Würzburg, zajedno s dvorskim vrtovima i trgom, je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine, što je opravdano riječima: “Argumentacija Republike Njemačke nije bila potrebna, ... Palača je najhomogenija i najveličanstvenija od svih baroknih palača ... ona predstavlja jedinstvenu umjetničku realizaciju svojom ambicioznom organizacijom prostora, originalnošću kreativnog duha i internacionalnim karakterom izrade."[1]

Najpoznatiji dijelovi palače u Würzburgu su:

  • Dvorska kapela (Hofkirche) je crkva potpuno dekorirana štuko ukrasima i slikama Tiepola koji je naslikao i veličanstvenu oltarnu sliku. Oltarom dominiraju njeni zakrivljeni zidovi i tri preklapajuća ovalna svoda kupole.
  • Glavno stubište (Treppenhaus) s najvećom freskom na svijetu na njenom svodu. Dugo se ovo stubište nalazilo na njemačkim novčanicama (Deutsche Mark).
  • Veliki salon ili Carska dvorana (Kaisersaal) je središnji dio palače, carska rezidencija koja svjedoči o bliskoj vezi Würzburga i Svetog Rimskog Carstva.
  • Bijela dvorana je ukrašena štuko dekoracijama u neoklasičnom stilu umjetnika A. Bossija.
  • Dvorski vrt – Kako je palača bila izgrađena unutar utvrđenog grada, bilo je neophodno planirati vrt u sklopu kompleksa s palačom. Rješenje je bilo d ase iskoriste dva gradska bastiona koja su bila različite visine, čime se dobio neobičan krajolik. Tlo vrta se podiže idući od istoka prema zapadu sve do visine zidina, dok je u blizini palače vrt u obliku klasičnog francuskog parka, malo dalje pretvara se u engleski park s malenim utvrdama i livadama.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ UNESCOva procjena

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Palača u Würzburgu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Palača_u_Würzburgu&oldid=6861518"