Prijeđi na sadržaj

Procesije kostiju Limousina

Izvor: Wikipedija
Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina
Francuska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2013.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00885

Procesije kostiju su vjerski popularni obredi u obliku procesija, duboko ukorijenjene u povijesti Limousina koje datiraju iz 10. stoljeća. Ove se velike procesije organiziraju svake sedme godine kako bi se iskazalo štovanje relikvija katoličkih svetaca koje se čuvaju u limousinskim crkvama.[1] Posljednje, 71. procesije kostiju, održane su od 13. travnja do 4. listopada 2009. godine.

Karta mjesta koje održavaju procesije kostiju u Limousinu
Neki barjaci općina i župa sudionika procesija.
Ukrasi na ulicama Rochechouarta prije procesije kostiju.

Proslavama prisustvuje veliki broj ljudi koji se skupljaju da vide relikvije dok prolaze kroz grad uz pratnju zastava, barjaka, ukrasa i kostimiranih povijesnih likova. One pripadaju svim stanovnicima Limousina, te se i nekršćani, poput kršćana, smatraju čuvarima tradicija.

Bratovštine i odbori su aktivno uključeni u prijenosu znanja (usmenom i pismenom), kao i artefakata povezanih s tom praksom. Priprema procesija je komunalna, jednogodišnja djelatnost koja mobilizira znanje i vještine mnogih obrtnika, lokalnih klerika, vijećnika, dobrotvornih udruga i volontera, kao i zborove, bendove i glazbene skupine, da u organizaciji svečanosti obnavljaju sjećanja na procesije kostiju. Pripreme također pomažu u jačanju društvenih veza, te svečanosti igraju važnu ulogu u pomaganju novopristiglih stanovnika ili povratnika da se integriraju, te ponovno ujedinjuje obitelji kao i rođake koji su se vratili da se pridruže u proslavi. Zbog toga su procesije kostiju u Limousinu postale nematerijalna svjetska baština Francuske, a 2013. godine upisane su na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Predaja navodi kako su ovi vjerski festivali nastali 994. godine, kada je Limousin, kao i veći dio Akvitanije, bio suočen s tzv. „gorućom bolesti” (ergotizam) od koje je oboljela većina žetve raži. Ljudi su oboljeli od bolnih grčeva, proljeva, svrabeža i glavobolja, a stotine su nakon strašnih halucinacija i umrle. Kako se bolest smatrala Božjom kaznom, biskup Hilduin i njegov brat Geoffroy iz opatije sv. Martiala od Limogesa, odlučili su organizirati veliki skup oko relikvija nekoliko svetaca Limousina. Nakon tri dana molitve i posta, kosti svetog Martiala su izvađene iz groba, te stavljene u zlatnu škrinju u kojoj su pronešene u procesiji iz Bazilike Spasitelja (sadašnji Trg Republike) do brda Jovis (Montis Gaudii), izvan zidina. Ovo brdo od tada nosi svoje ime koje znači „Planina radosti”.

Kler, uz potporu Williama, vojvode od Akvitanije, iskoristio je izniman i neobičan vjerski žar procesija kostiju kako bi spriječili još veće zlo, rat. Od 11. stoljeća procesije su se počele održavati prilikom svake opasnosti rata ili bolesti, a prisustvovale su joj mnoge važne osobe (Luj VIII. i Blanka Kastiljska 1244., Papa Klement V. 1307., Luj XI. 1462., Henrik IV. 1605.). Od 15. i 16. stoljeća procesije kostiju se održavaju svakih sedam godina.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Procesije kostiju Limousina
  1. ↑ a b Limousin septennial ostensions na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 26. ožujka 2014.
  2. ↑ Odile Vincent, "Anakronizam zajednice sa svojim osnivačem: svete relikvije i teritorijalne definicije u regiji Limoges", Man 2002/3, broj 163., Pariz, Editions de l'EHESS ISBN 2-7132 -1.771-7, str. 83.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Procesije_kostiju_Limousina&oldid=6862909"