Prijeđi na sadržaj

Petum u Bergi

Izvor: Wikipedija
Patum de Berga
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Patum de Berga
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2010.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00156

Patum de Berga (katalonski za „Tamburanje u Bergi”) ili jednostavno La Patum je popularni festival u katalonskom gradu Bergi čije podrijetlo se može pratiti do srednjovjekovnih fešti i parada koje prate proslavu Tijelova.[1] Patum u Bergi se sastoji od kazališne predstave i povorke raznih figura ulicama tog katalonskog grada sjeverno od Barcelone. Proslava se održava svake godine tijekom tjedna Tijelova, između kraja svibnja i kraja lipnja.

Trg Plaça Sant Pere per Patum ispred balkona na kojemu su Consistori koji predsjedavaju patumom.
Ples divovskih patuljaka (Ball de Nans Vells)
Ples divova (Ball de Gegants)
Dječja Guita (zmaj/mazga s vatrometom)

Izvanredna sjednica Općinskog vijeća, izgled Tabal-a (veliki i simbolični festivalski bubanj koji predsjeda svečanosti) i Quatre Fuets najavljuju svečanosti. Tijekom sljedećih dana odvijaju se brojne svečanosti od kojih su najvažnije povorke, ceremonijalni Patum, dječji Patum i puni Patum. Taba (tamburin), Cavallets (konjanici od papir-mašea), Maces (demoni koji mašu buzdovanima i bičevima), Guites (zmajevi-mazge), orao (L'Àliga), divovski patuljci (Els Gegants), Plens (vatreni demoni) i divovi odjeveni kao Saraceni (Els Turcs) paradiraju u slijedu koji nastavljaju akrobatski trikovi, vatromet i širenje glazbe među veselom publikom. Svi ovi likovi pridružuju se konačnom plesu, Tirabol-u.
Patum od Berge sačuvao je svoju mješavinu profanih i vjerskih obilježja kroz stoljeća (prvi je zabilježen 1454. god.), zbog čega je još 1983. god. proglašen za nematerijalnu baštinu Katalonije, te upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2008. godine.[1]

Korijeni

[uredi | uredi kôd]

Korijeni Petuma su u pretkršćanskim proslavama ljetne dugodnevnice. Poslije je tom običaju dano kršćansko obilježje i simbolika kao dio tijelovskih proslava. U Bergi najstariji sačuvani zapis o tijelovskoj procesiji datira iz 20. svibnja 1454. godine. Festival je evoluirao i u srednjem vijeku utjelovio je elemente pučkog i vjerskog kazališta, što je dovelo do jedinstvene mješavine divova, vragova, anđela i inih čudnih likova.

Petum je običaj koji je zanimljiv antropolozima i folkloristima.

Vidi

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Patum of Berga na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 11. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Petum u Bergi

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petum_u_Bergi&oldid=6861949"