Prijeđi na sadržaj

Silbo Gomero

Izvor: Wikipedija
Zviždući jezik otoka La Gomera (Kanari), Silbo Gomero
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Zviždući jezik otoka La Gomera (Kanari), Silbo Gomero
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009. (IV. zasjedanje)
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00172

Silbo Gomero (španjolski za „Zviždanje Gomera”), poznato i kao samo el silbo („zvižduk”), je zviždući jezik kojim govore stanovnici kanarskog otoka La Gomera kako bi se sporazumjevali preko dubokih klanaca i uskih dolina (gullies) koji preovladavaju cijelim otokom.[1] Iako se prenosi samo majstorovim naukovanjem učenika, on je jedini zviždući jezik koji se u potpunosti razvio i koristi ga velika zajednica (više od 22.000 stanovnika). Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. god.[2]

Primjer uskih dolina La Gomere preko kojih se stanovnici sporazumijevaju zviždanjem.

Silbo Gomero replicira otočki maternji jezik (kastiljanski španjolski) tako što se svaki samoglasnik ili suglasnik zamjenjuje zviždukom: dva različita zvižduka zamjenjuju pet španjolskih vokala, a tu su i četiri zvižduka za suglasnike. Zvižduci se mogu razlikovati prema visini i prema tomu jesu li isprekidani ili kontinuirani. S praksom, zviždač (silbador) može prenijeti bilo koju poruku. Neke lokalne varijacije čak ukazuju na njihovo podrijetlo.

Uči se u školama od 1999. godine i razumiju ga gotovo svi otočani i prakticira ga velika većina, osobito najstariji i mladi. Također, koristi se za vrijeme svečanosti i ceremonija, uključujući i vjerske prigode.

Da bi se spriječio njegov nestanak, poput ostalih zviždućih jezika na Kanarima, važno je učiniti više za prijenos i promicanje Silbo Gomera kao nematerijalne kulturne baštine stanovnika La Gomere i Kanarskog otočja u cjelini.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ R. G. Busnel i A. Classe, Whistled Languages, Springer-VerlagA, 1976. ISBN 0-387-07713-8
  2. ↑ a b Whistled language of the island of La Gomera (Canary Islands), the Silbo Gomero na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 15. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Silbo_Gomero&oldid=6865133"