Prijeđi na sadržaj

Kihnu

Koordinate: 58°07′35″N 23°59′17″E / 58.126462°N 23.987987°E / 58.126462; 23.987987
Izvor: Wikipedija
Kihnu
Otok
Svjetionik na otoku
Položaj
Koordinate58°07′35″N 23°59′17″E / 58.126462°N 23.987987°E / 58.126462; 23.987987
Država
ZaljevRiški zaljev
MoreBaltičko more
Fizikalne osobine
Površina17.1 km2[1]
Duljina7 km
Širina3.3 km
Duljina obale30.19 km
Najviši vrh8.9 m
Stanovništvo
Broj stanovnika487[2] (2011.)
Kihnu na zemljovidu Estonije
Kihnu
Kihnu
Kihnu na zemljovidu Estonije
Zemljovid

Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru. Površina otoka je 17,1 km², te je najveći otok u Riškom zaljevu i sedmi po veličini estonski otok. Dužina otoka je 7 km, širina 3,3 km a najviša točka je na 8,9 m nadmorske visine. Prema podacima iz 2011. godine na otoku je živjelo 487 stanovnika[2] raspoređenih u četiri naselja (Lemsi, Linaküla, Rootsiküla i Sääre), prosječna gustoća naseljenosti 36,87 stan./km2. Zajedno sa susjednim otocima čini općinu Kihnu koja je jedna od najmanjih općina u zemlji s površinom od 16,8 km2.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Kihnu se na lokalnom dijalektu naziva i Kihnumua. Imena na drugim jezicima uključuju Ķīļu na latvijskom, Kynö na standardnom švedskom, Kin na estonskom švedskom i povijesno Kühnö na njemačkom. Na estonskom znakovnom jeziku, riječ za otok se piše oponašanjem okomitih pruga suknje Kihnu. Postoje različite teorije o etimologiji imena Kihnu, ali nema jedinstvenog mišljenja. Najranija zabilježena verzija imena je Kyne iz 1386.[3]

Kultura i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Baltički otoci Manija i Kihnu su naseljeni malenom skupinom autohtonog stanovništva čiji su muškarci godinama morali ribariti na otvorenom moru, dok su žene ostajale i skrbile za otok. Žene su postale zaštitnice tradicionalne kulture uključujući ručne radove, plesove, igre i glazbu. Vunene rukavice ülalistmine i prugaste suknje su poznate u mnogim zemljama. Glazba je osobito bila važna u tradiciji Kihnua, a podrazumijeva vjerske gozbe i druga slavlja, ali i drevne predkršćanske runo pjesme (Kalevalska ljestvica) koje se izvode u narodnoj nošnji ukrašenoj jakim bojama i simbolima drevnih legendi i epova.

Zahvaljujući geografskoj izolaciji i snažnom osjećaju duha zajednice i baštine predaka, stanovnici Kihnua su uspjeli sačuvati svoje obrte i običaje. Kulturni krajolik Kihnua je od 2003. godine po zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna svjetska baština.[4]

Obližnji otok Manilaid (ili Manija, Manõja na dijalektu Kihnu) nastanjen je ljudima iz Kihnua od 1933. i stoga dijeli njegovu kulturu.

Promet

[uredi | uredi kôd]

Do Kihnua se može stići petnaestominutnim putovanjem avionom iz Pärnua ili trajektom, pri čemu putovanja traju tri sata iz Pärnua i jedan iz Manilaida. Kad je more zimi zaleđeno, do otoka se može voziti i preko leda.

Jezik

[uredi | uredi kôd]

Smatra se da dijalekt Kihnu pripada skupini otočnih dijalekata sjevernoestonskog, zajedno s dijalektima Saaremaa, Muhu i Hiiumaa. Neobično je među sjevernoestonskim dijalektima u očuvanju harmonije samoglasnika, poput većine drugih finskih jezika . U dijalekt spadaju tritonzi. Postoje švedski utjecaji u rječniku i intonaciji.

Geografija i klima

[uredi | uredi kôd]

Otok ima pješčanu unutrašnjost i stjenovitu obalu koju čini više od pedeset otočića koji su važno gnijezdilište ptica. Uz dine, obalne grebene i pijesak istočnog dijela, otok doseže najveću visinu od 29,6 m nadmorske visine.[5]

Klimatološki srednjaci za Kihnu
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro godina
srednji maksimum, °C 0,0 −1,0 1,8 7,6 14,0 18,1 21,3 20,7 16,1 10,2 5,4 2,3 9,7
srednja dnevna temperatura, °C −1,7 −2,9 −0,5 4,5 10,5 14,9 18,3 18,0 13,8 8,3 3,8 0,8 7,3
srednji minimum, °C −3,6 −4,9 −2,7 2,1 7,7 12,3 15,6 15,4 11,5 6,4 2,1 −1,0 5,1
oborine, mm 42 35 33 33 36 59 62 66 54 67 57 52 595
oborine, dani 9 7 7 7 7 8 8 9 10 11 12 11 106
Izvor: Estonian Weather Service (precipitation days, 1971–2000)[6][7][8][9][10]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  1. Kihnu Eesti Looduse Infosüsteemis (estonski), pristupljeno 9. lipnja 2019.
  2. a b Rahvaloenduse tulemused näitavad asustatud saarte arvu kasvu. Statistikaamet, 9. siječnja 2013.
  3. Dictionary of Estonian Place names
  4. UNESCOv opis svjetske baštine Kihnua
  5. The islands in the Väinameri Sea and the Gulf of Riga. Estonica. Eesti Instituut. 28. rujna 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. kolovoza 2016. Pristupljeno 20. veljače 2018.
  6. Climate normals-Temperature. Estonian Weather Service. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  7. Climate normals-Precipitation. Estonian Weather Service. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  8. Climate normals-Humidity. Estonian Weather Service. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  9. Kliimanormid-Sademed, õhuniiskus (estonski). Estonian Weather Service. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2012. Pristupljeno 14. veljače 2021.
  10. Rekordid (estonski). Estonian Weather Service. Pristupljeno 19. ožujka 2021.

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kihnu