Prijeđi na sadržaj

Procesije divova i zmajeva

Izvor: Wikipedija
Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj
Belgija Francuska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2008.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00153

Procesije divova i zmajeva su serije narodnih običaja u obliku popularnih manifestacija i obrednih predstava koje se sastoje od procesija u kojima sudjeluju velike lutke koje predstavljaju likove divova, zmajeva, i životinja. Ovi likovi su se najprije pojavili tijekom gradskih vjerskih procesija na kraju 14. stoljeća u mnogim europskim gradovima, a danas su se održali kao simboli identiteta određenih belgijskih (Ath, Bruxelles, Dendermonde, Mechelen i Mons) i francuskih gradova (Cassel, Douai, Pézenas i Tarascon), gdje su još uvijek živa tradicija.[1] Ove se procesije, u kojima se često miješaju vjerske i svjetovne ceremonije, razlikuju od grada do grada ali uvijek štuju točne rituale predstavljanja divova koji su povezani s poviješću, legendama ili svakodnevnim životom grada.

Sv. Juraj ubija zmaja tijekom Ducassea u Monsu u 19. st.

Procesijski divovi i zmajevi su modeli velikih dimenzija, te dosežu do 9 m visine i 350 kg težine. Predstavljaju mitske heroje ili životinje, suvremene lokalne, povijsne, biblijske ili legendarne osobe i događaje kao što su: Sveti Juraj ubija zmaja (Mons), legendarni konj Karla Velikog - Bayard (Dendermonde), te tata i mama Reuze, popularni obiteljski likovi (Cassel). Oni oživljavaju popularne festivale u kojima su središnji akteri barem jednom godišnje, kada je ujedno i svetkovina određenog lika. Tada se njima odigravaju povijesni prizori koje prate ples na ulicama, te zvuci fanfara i kostimiranih ljudi. Gomila prati povorku, a mnogi sudionici pomažu u pripremama u različitim fazama festivala. Izgradnja diva i njegovo održavanje zahtijevaju mjesece rada i narodne vještine raznih tehnika i materijala. Zbog zoga su procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj postali nematerijalna svjetska baština Belgije i Francuske 2005., a 2008. godine upisani su na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1]

Divovi Atha na Velikom trgu u Bruxellesu tijekom Svjetske izložbe 1935. god.

Iako ovim izrazima ne prijeti izravan nestanak, oni ipak pate od brojnih pritisaka kao što su velike promjene u gradskim središtima i povećanja turizma, što dovodi do popularizacije čime propada spontana priroda festivala.[1]

Festivali

[uredi | uredi kôd]

U Belgiji postoji skoro 1.500 poznatih divovskih likova, od kojih je najstariji Golijat iz Nivellesa, koji je prvi put opisan zabilježen 1457. godine. U Belgiji se nalazi i najveći div u Europi, Jean Turpin iz Nieuporta, koji ima više od 11 m visine. Najslavniji događaji koji uključuju divove u Belgiji su:

  • Ducasse u Athu, Hainaut (Valonija), koja je prvi put zabilježena 1399. god., a odigrava se nekoliko dana prije 8. rujna prema strogim pravilima tradicije.
  • Ducasse u Monsu ili Doudou (na slici desno) se odigrava tijekom vikenda za Sveto Trojstvo, a središnji događaj je prikaz bitke sv. Jurja i zmaja.
  • Meyboom ili „Brabantsko drvo radosti” je najstariji narodni običaj Bruxellesa, iz 1308. god., a odigrava se 9. kolovoza, na noć prije sv. Lovre, zaštitinika bratstva.
  • Ommegang u Termondeu se odigrava svakih 10 godina i u njoj se pronosi divovski konj, Bayard.
  • Ommegang u Mechelenu je poznati festival koji vuče korijene pi prije 1492. god., a odlikuje se paradom divovskih plovila kroz grad.

U Francuskoj su divovi simboli pokrajine Nord-Pas-de-Calais u kojoj je poznato više od 450 divova, najviše u područjima gdje žive Flamanci. Najpoznatiji su:

  • Reuze tata i Reuze mama iz Cassela koji se provode za pokladski karneval
  • Gayant divovi u Douaiju koji su poznati od 1530. god., a izvode se tijekom prvog vikenda poslije 5. lipnja.
  • Poulain iz Pézenasa se izvodi za sv. Blaža prije poklada, a središnji događaj je procesija kobile, simbola grada još od križarskih ratova.
  • Tarasque iz Tarascona, poznat i kao „slavlje zvjeri”, odigrava se tijekom druge nedjelje poslije Duhova, a poznat je od 1474. godine, iako se temelji na jako starom mitu o čudovišnom zmaju Tarasqueu, poznatom još od antike.
  • Gospodin i gospođa Golijat tijekom Ducassea u Athu 23. kolovoza 2008.
    Gospodin i gospođa Golijat tijekom Ducassea u Athu 23. kolovoza 2008.
  • Konj Bayard tijekom Ommeganga u Termondeu
    Konj Bayard tijekom Ommeganga u Termondeu
  • Reuze tata i Reuze mama iz Cassela
    Reuze tata i Reuze mama iz Cassela
  • Gosp. i gđa. Gayant u Douaiju
    Gosp. i gđa. Gayant u Douaiju
  • Poulain iz Pezenasa
    Poulain iz Pezenasa
  • Stara razgednica s prizorom festivala Tarasque iz Tarascona
    Stara razgednica s prizorom festivala Tarasque iz Tarascona

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Procesije divova i zmajeva
  1. ↑ a b c Processional giants and dragons in Belgium and France na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 15. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (14)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Nizozemskoj (2021.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Lječilišni grad Spa (2021.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Procesije_divova_i_zmajeva&oldid=6862908"