Pitagoreion
Pythagoreio
Πυθαγόρειο Pitagoreion | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Sjeverni Egej |
| Prefektura | Samos |
| Stanovništvo | 9003 (2001) |
| Površina | 164,7 km² |
| Gustoća stanovništva | 55/km² |
| Koordinate | 37°42′N 26°57′E / 37.700°N 26.950°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Registarska oznaka | MO |
| Službena stranica | www.pythagorion.net |
| Karta | |
  Pythagoreio Pythagoreio na zemljovidu Grčke | |
Pitagoreion (Pythagoreio, Πυθαγόρειο), antički Samos, a današnji grad i luka otoka Samosa, bio je najstarijom antičkom lukom na Mediteranu s grčkim i rimskim građevinama i Eupalinovim tunelom, najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan s obje strane brda. Današnji grad se zvao Tigani sve do 1955. godine kada je u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa Pitagore. On je najveće naselje na grčkom otoku Samosu i graniči s ostalim općinama Vathy, Karlovasi i Marathokampos. Pitagoreion i Heraion na otoku Samosu upisana su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1992. godine.[1]
Pitagoreion je bio utvrđenom antičkom lukom za vrijeme klasičnog razdoblja stare Grčke i starog Rima. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički akvedukt, slavni Eupalinov tunel (Efpalinio orygma, Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof Pitagora (oko 580. pr. Kr.) i astronom Aristarh sa Samosa (310. – 230. pr. Kr.).
Eupalinov tunel projektiran je prema uzoru na iranski sustav kanata,[2] dug je 1036 m i dovršen je u 6. stoljeću pr. Kr. kroz brdo Kastro čime je drevni grad Samos dobio akvedukt. On je jedan od dva takva tunela u starom svijetu koji su kopani s oba kraja,[3] i jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Iskopao ga je arhitekt Eupalinos iz Megare za vrijeme vladavine samoskog tiranina Polikrata, a trebao je gradu Samosu osigurati pitku vodu s druge strane brda, te učniti ga nemogućim za osvojiti tako da neprijatelji ne mogu gradu spriječiti dotok vode.
Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekta Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom kutova s bazama u zvijezdama, koje je prvi opisao Euklid nekoliko stoljeća ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obje ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, te je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi; no kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno. Prema arheološkim nalazima ovaj akvedukt se koristio stoljećima.
-
Antičke zidine Samosa -
Antički rimski reljef iz Pitagoreiona -
Najširi dio Eupalinovog tunela -
Luka danas
- ↑ UNESCO-ov popis spomenika u Pitagoreionu
- ↑ Roman Aqueducts: Samos Eupalinos
- ↑ Prvi je bio Ezekijev tunel u Jeruzalemu iz oko 700. godine.
- B. L. Van der Waerden, “Eupalinos and His Tunnel,” Isis, Vol. 59, No. 1. (proljeće, 1968.), str. 82. – 83.
- UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. prosinca 2010. (Wayback Machine)
- Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” Engineering and Science, No.1 (2004.), str.30-40 Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. srpnja 2009. (Wayback Machine) (PDF)
| ||||||||||||||||||||
