Prijeđi na sadržaj

Cáceres (Španjolska)

Koordinate: 39°29′N 6°22′W / 39.483°N 6.367°W / 39.483; -6.367
Izvor: Wikipedija
Cáceres

Cáceres
Država Španjolska
Autonomna zajednica Ekstremadura
PokrajinaCáceres
Castra Caecilia25. pr. Kr.
OsnivačQuintus Caecilius Metellus Pius
Nazvan poUtvrda Cecilijeva
Vlast
 • GradonačelnikCarmen Heras Pablo (PSOE)
Površina
 • Ukupna1,750.33 km²
Visina459 m
Koordinate39°29′N 6°22′W / 39.483°N 6.367°W / 39.483; -6.367
Stanovništvo (2009.)
 • Entitet91.131
(53.2 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj10001-10005
Stranicahttp://www.ayto-caceres.es
Zemljovid

Položaj Cáceresa u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Extremadura

Cáceres je grad u Španjolskoj, središte istoimene provincije Cáceres u autonomnoj zajednici Ekstremadura. Općina Cáceres je najveća u Španjolskoj (1.750.33 km²).

Naselja u okolici grada postoje od prapovijesnih vremena, što dokazuju nalazi u spiljama Maltravieso i El Conejar. Grad su osnovali Rimljani 25. g. i Stari grad (špa. Ciudad Monumental) još uvijek ima stare srednjovjekovne zidine koje su od 1986. g. UNESCO-ova svjetska baština.

U gradu je središte dijeceze Coria-Cáceres, a u njemu se nalazi Sveučilište Ekstremadura i dva astronomska opservatorija.

Panorama Cáceresa

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Cáceres je naseljen još u paleolitiku o čemu svjedoče špiljske slike u špiljama Maltravieso i El Conejar iz oko 25,000 god. pr. Kr.

Quintus Caecilius Metellus Pius je 25. pr. Kr. osnovao rimski grad Castra Caecilia koji se u Rimskom Carstvu rastao i razvijao zahvaljujući strateškom vojnom položaju. Neki dijelovi rimskih zidina iz 3. i 4. stoljeća su još uvijek sačuvani, uključujući jedna gradska vrata, Arco del Cristo.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad su okupirali Vizigoti u čijem je posjedu počeo propadati dok ga nisu osvojili Arapi u 8. stoljeću. Sljedećih stoljeća više puta su ga osvajali kršćanski vladari, no Arapi su obnovili grad, njegove zidine, palaču i više tornjeva od kojih je najpoznatiji Torre de Bujaco. Tijekom ovog razdoblja grad je imao veliku i važnu populaciju od 2.000 Židova u 140 obitelji. Nakon rekonkviste 1492. godine, muslimanska i židovska populacija je izbačena iz grada, ali se njihov kulturni utjecaj još uvijek osjeti u mnogim četvrtima kao što je Barrio San Antonio.

Cáceres je procvao nakon otrkića Novog svijeta kada se grade domovi i palače mnogih španjolskih plemića, od kojih su mnogi učestvovali u putovanjima do Amerike gdje su stekli veliko bogatstvo. U 19. st. Cáceres postaje glavnim gradom provincije kada nastupa razdoblje rasta koje je prekinuo tek Španjolski građanski rat.

Danas su je gradu izgrađeno Sveučilište, kao i mnoge regionalne upravne zgrade.

Grad je kandidat za europski glavni grad kulture 2016. god.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Zidine Cáceresa
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:384
  • Arco de Estrela
    Arco de Estrela
  • Ulica uz zidine
    Ulica uz zidine
  • Torre de los Pulpitos
    Torre de los Pulpitos
  • Konkatedrala
    Konkatedrala
  • Oltar katedrale
    Oltar katedrale

Ostale znamenitosti su:

  • Gospina konkatedrala (Santa María Con-cathedral) u gotičkom stilu, 13. st.
  • Veličanstvena Crkva sv. Ivana (Iglesia de San Juan) izgrađena je od 13. do 15. st.
  • Crkva i samostan sv. Pavla (San Pablo) iz 15. st.
  • Crkva sv. Mateja (Iglesia de San Mateo) iz 15. st. izgrađena je na temeljima starije džamije.
  • Konvikt Isusovaca (Compañía de Jesus) u baroknom stilu; danas izložbena galerija.
  • Barokna Crkva sv. Franje (Iglesia de San Francisco Javier) iz 18. st.
  • Te mnoge plemićke palače (Palacio de las Ciguenas, Palacio de las Veletas, Palacio de los Golfines de Abajo, Palacio de Carvajal, itd.)
  • Iglesia de San Francisco Javier
    Iglesia de San Francisco Javier
  • Caceres torre del palacio de las Ciguenas
    Caceres torre del palacio de las Ciguenas
  • Crkva sv. Jakova (Iglesia de Santiago)
    Crkva sv. Jakova (Iglesia de Santiago)
  • Palacio de las Veletas
    Palacio de las Veletas
  • Palacio de los Golfines de Abajo.jpg
    Palacio de los Golfines de Abajo.jpg

Događanja

[uredi | uredi kôd]

Grad je poznat po različitim tradicionalnim plesovima poput flamenka i jigu koji je svojstven samo Caceresu, a vodi ga šef policije.

  • Svetkovina mučenika (La Fiesta de los mártires) se održava u siječnju.
  • Festival svijeća (La Fiesta de las Candelas) održava se u veljači.
  • Semana Santa je cijeli tjedan prije Uskrsa i obilježava se procesijom kroz uske ulice starog grada.
  • Za Festival sv. Jurja (San Jorge Festival), 22. – 23. travnja, na gradskom trgu se pali zmaj na lomači uz nezaobilazni vatromet.
  • Glazbeni festival Extremúsika se održava u veljači ili travnju, WOMAD početkom svibnja, a Festival del Oeste prvih dana lipnja.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cáceres (Španjolska)
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cáceres_(Španjolska)&oldid=6848330"