Prijeđi na sadržaj

Eisleben

Koordinate: 51°31′N 11°33′E / 51.517°N 11.550°E / 51.517; 11.550
Izvor: Wikipedija
Eisleben
Lutherstadt Eisleben
Eisleben
Grb grada Eisleben
Koordinate: 51°31′N 11°33′E / 51.517°N 11.550°E / 51.517; 11.550
Država Njemačka
Savezna država Saska-Anhalt
Upravno područje Mansfeld-Südharz
Gradonačelnik Jutta Fischer
Površina 143.81 km2
Nadmorska visina 114 m
Stanovništvo 26.190 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva 182 stan./km2
Poštanski broj 06295
Pozivni broj 03475
Registarska oznaka MSH
Službena stranica eisleben.de
Karta
Eisleben na zemljovidu Njemačke
Eisleben
Eisleben
Položaj grada na karti Njemačke

Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od Kassela do Hallea. Podijeljen je na stari (Altstadt) i novi grad (Neustadt) koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga Mansfelder Land, te je sjedište Verwaltungsgemeinschafta ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben.

Eisleben na bakropisu iz 1647. god. (Matthäus Merian).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto Islebia koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena Sveta Gertruda, benediktinska opatica, u vrijeme kada je grad pripadao Tiringiji u sklopu Svetog Rimskog Carstva.

Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima Mansfelda, dok nije potpao pod Saski elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao Lange Gasse. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u Wittenbergu, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i preminuo 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj.

God. 1815., pripada Saskoj provinciji Kraljevine Prusije, a nakon Drugog svjetskog rata spada u novoosnovanu pokrajinu DDR-a, Saska-Anhalt.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

God. 1997., Kuća rođenja, ali i Kuća smrti Martina Luthera proglašene su UNESCO-ovom svjetskom baštinom. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u historicističkom stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej.

U gradu se nalaze i crkve Sv. Petra i Pavla (gdje je Martin Luther kršten) i Crkva sv. Andrije u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Eisleben
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eisleben&oldid=6614243"