Prijeđi na sadržaj

Raetinska pruga

Koordinate: 46°24′32″N 10°01′11″E / 46.40889°N 10.01972°E / 46.40889; 10.01972
Izvor: Wikipedija
Raetinska pruga u krajoliku Albula/Bernina
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Švicarska Italija
Godina uvrštenja1997. (21. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:826
Koordinate46°24′32″N 10°01′11″E / 46.40889°N 10.01972°E / 46.40889; 10.01972
Raetinska pruga na zemljovidu Švicarske
Raetinska pruga
Raetinska pruga
class=notpageimage|
Lokacija Raetinske pruge u Švicarskoj

Raetinska pruga (njemački: Rhätische Bahn, talijanski: Ferrovia Retica, romanš: Viafier Retica), skraćeno RhB, je alpska željeznička pruga koja se proteže kroz gotovo cijeli južni švicarski kanton Graubünden, s jednom postajom u Tiranu, u Lombardiji (Italija), gdje se veže na talijanske željeznice. Ona je u posjedu istoimene švicarske željezničke tvrtke koja posjeduje naveću mrežu privatnih pruga u Švicarskoj, a postajom u glavnom gradu kantona, Churu, je povezana sa švicarskim državnim željeznicama SBB-CFF-FFS.

Raetinska pruga povezuje veliki broj turističkih centara, uključujući St. Moritz i Davos. Dio Reatinske pruge koji prolazi kroz krajolik Albula/Bernina (67 km pruge od Thusisa do Tirana) je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Ovaj dio pruge iz 1904. godine ima impresivnu infrastrukturu s 42 tunela, 144 vijadukta i mosta, te je izvanredan tehnički iarhitektonski sklop koji je u skladu s alpskim prijelazima kroz koje prolazi. Pruga Albula/Bernina je također primjer kako je željeznica uspjela povezati izolirana mjesta u središnjim Alpama, čime je izvršila značajan utjecaj na njihov društveno-gospodarski razvoj.

Karta Raetinske pruge
Glečer Palü u pozadini Bernina pruge s razglednice iz 1910. godine

Željeznička mreža

[uredi | uredi kôd]

Raetinska pruga ima oko 10.7 milijuna putnika godišnje sa zaradom oko 1.700.000 švicarskih franaka (2008.), a zapošljava 1.348 zaposlenika (2008.).

Pruga je izgrađena u više etapa od kraja 19. do početka 20. stoljeća, zbog čega ima više različitih vrsta elektrifikacije, ali je cijela elektrificirana i uskotračna željeznica raspona 1000 mm.

Cijela pruga ima 84 tunela, od kojih je najdulji Vereina tunel (1999.) dug 19.042 km, 383 mosta, i prosječni maksimalni uspon od 4.5%, a najveći ima pruga Bernina - 7%.

RhB svakodnevno povezuje:

  • Regio Express RE1: Chur – St. Moritz (Linija Albula 1)
  • Regio Express RE2: Landquart – Davos
  • Regio Express RE3: Disentis/Muster - Chur – Landquart - Scuol-Tarasp
  • Regio R4: Chur – Arosa ("Arosabahn")
  • Regio R5: St. Moritz - Tirano, Italija (Linija Bernina)
  • Regio R6: Davos Platz - Filisur
  • Regio R7: Pontresina - Sagliains - Scuol-Tarasp
  • S-Bahn S8: Schiers - Landquart - Chur - Rhäzüns
  • S-Bahn S9: Chur - Thusis (Linija Albula 2)

Posebne vožnje su:

  • Regio R11: Chur - St. Moritz
  • Regio R21: Landquart - Davos
  • Regio R31: Disentis - Landquart

A prijevoz vozila se obavlja kroz tunele:

  • Vereina: Klosters - Sagliains
  • Albula: Thusis - Samedan
  • "Glečerski ekspres" u alpskom prijelazu Albula
    "Glečerski ekspres" u alpskom prijelazu Albula
  • Vijadukt Landwasser (Albula)
    Vijadukt Landwasser (Albula)
  • Spiralni tuneli
    Spiralni tuneli
  • Alpski prijelaz Bernina
    Alpski prijelaz Bernina
  • Spiralni prijelaz Brusio
    Spiralni prijelaz Brusio

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Raetinska pruga
v • u
Svjetska baština u Švicarskoj
Kulturna baština (9)
Povijesno središte Berna (1983.) • Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzona (2000.) • Urbanizam urarskih gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle (2009.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Terasasti vinogradi Lavauxa (2007.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu (1983.) • Kneževska opatija St. Gallen sa zadužbinskom bibliotekom i crkvom (1983.)
Švicarska zastava
Prirodna baština (3)
Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus (2008.) • Alpsko područje Jungfrau-Aletsch između Wengena i Fiescha (2002.) • Monte San Giorgio1) (2003.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Raetinska_pruga&oldid=7062555"