Telč
Telč
| |
|---|---|
 | |
| Zastava | Grb |
 |
 |
| Koordinate: 49°11′N 15°28′E / 49.183°N 15.467°E | |
| Država |  Češka
|
| Pokrajina | Vysočina |
| Povijesna pokrajina | Moravska |
| Gradonačelnik | Roman Fabeš |
| Površina | 24.86 km2 |
| Nadmorska visina | 514 m |
| Stanovništvo | 5.812 (2006.) |
| Poštanski broj | 588 56 |
| Službena stranica www.telc-etc.cz | |
| Karta | |
  Telč Položaj grada na karti Češke
| |
Telč (njemački: Telsch) je maleni grad na rijeci Jihlava u južnoj Moravskoj, u Češkoj, u pokrajini Vysočina. Nalazi se blizu grada Jihlava na Češko-Moravskoj visoravni, okružen jezerima, na izvoru Telčský potoka koji se odmah istočno od grada ulijeva u rijeku Moravska Thaya. Telč je podijeljen na naselja: Studnice (Studnitz), Telč Podolí, Telč Staré Město, Telč Štěpnice i Město Telč Vnitřní.
Povijesno središte grada je gradski trg koji je jedinstven kompleks duge urbane plaze s dobro očuvanim renesansnim i baroknim kućama s visokim zabatima i arkadama otvorenim prizemljem. Zbog toga je 1992. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Grad je osnovan u 13 stoljeću kao kraljevska utvrda na vodi, na raskršću trgovačkih putova između Bohemije, Moravske i Austrije. Najstariji spomen grada je iz 1207., a 1315. godine čečki kralj Ivan Luksemurški ga je prodao gospodarima Wartenberga, a 1339. godine oni ga mijenjaju za južnomoravski Bánov s gospodarima Hradeca.
U drugoj polovici 14. stoljeća je u Telču izgrađen gotički dvorac koji je u 15. stoljeću dobio jače zidine i novi toranj-portal. U 16. stoljeću, utvrđeni dvorac nije zadovoljavao potrebe svog vlasnika, plemića Zachariáša od Hradeca, koji ga je dao urediti u renesansnom stilu. Prizemlje je nanovo nadsvođeno, pročelja ukrašena tehnikom zgrafita, a dvorane i stambene prostorije su ukrašene štuko ukrasima i iluzionističkim slikama 1553. godine. Kasnije je dvorac dobio i veliki engleski park.
Nakon što su 1602. izumrli muški nasljednici obitelji Hradec, Telč je pripao obitelji Slavata[1] i grad su 1645. godine poharali Šveđani tijekom Tridesetogodišnjeg rata. Protureformacija je dovela Isusovce u grad koji od 1666. – 67. grade Crkvu Imena Isusova prema planu Domenica Orsija.
Kada je 1712. godine izumrla obitelj Slawata, grad i dvorac je pripao obitelji Podstatští iz Prusinovice (njem. von Prusinowitz), sve do 1945. godine.
Prema popisu iz 1930. godine ovdje je živjelo 4.270 stanovnika u 783 kuća. Za čehoslovačku nacionalnost izjasnilo se 4.182 stanovnika, a 29 za njemačku. Ovdje je živjelo 3.924 rimokatolika, 169 evangelika, 32 pripadnika čehoslovačke husitske crkve i 78 Židova.
| Povijesno središte Telča | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | |
| Godina uvrštenja | 1992. (16. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:621 |
| Koordinate | 49°11′02″N 15°27′11″E / 49.184°N 15.453°E (WD) |
  Telč | |
Najznamenitiji u Telču je njegov slikoviti gradski trg čije su kuće z 16. i 17. st. postale UNESCO-ova svjetska baština 1992. godine. Gospin stup i fontana u središtu gradskog trga potječu iz 18. stoljeća.
Pored Isusovačke crkve u gradu se nalaze i starije, Crkva sv. (Kostel svatého Ducha) i župna Crkva sv. Jakova (Kostel svatého Jakuba).
Koncem srpnja i početkom kolovoza, od 1982., u Telču se održava jedan od najstarijih glazbenih festivala u Češkoj, Praznici u Telču (Prázdniny v Telči), na kojem sudjeluju slavni češki izvođači, uz kazališne priredbe i umjetničke izložbe i radionice.
-
Odraz Crkve sv. Jakova u jezeru -
Slikovita pročelja na trgu -
Zalazak sunca nad Telčem -
Park dvorca u Telču -
Praznici u Telču 2007.
Telč ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
Rothenburg ob der Tauber, Njemačka
Šaľa, Slovačka
Waidhofen an der Thaya, Austrija
Belp, Švicarska
Figeac, Francuska
Wilber, SAD
- ↑ Václav Ledvinka: Well prahu raného novověku: Jindřich IV Hradce Adam I. z a. In: Václav Buzek: Poslední pani z Hradce. České Budějovice 1998., str. 26. ISBN 80-7040-267-9
- Joachim Bahlcke u. a.: Handbuch der historischen Stätten Böhmen und Mähren, Kröner-Verlag, Stuttgart 1998., str. 601. – 603. ISBN 3-520-32901-8
- Službena stranica grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2009. (Wayback Machine) (češ.) (engl.)
- Telč - informacije i kultura (češ.) (engl.)
| ||||||||||||||||||||
