Prijeđi na sadržaj

Bamberg

Koordinate: 49°53′N 10°53′E / 49.883°N 10.883°E / 49.883; 10.883
Izvor: Wikipedija
Bamberg
Bamberg
Grb grada Bamberg
Koordinate: 49°53′N 10°53′E / 49.883°N 10.883°E / 49.883; 10.883
Država Njemačka
Savezna država Zastava Bavarske Bavarska
Upravno područje Gornja Franačka
Gradonačelnik Andreas Starke (SPD)
Površina 54,58 km2
Nadmorska visina 245–386 m
Stanovništvo 69.884 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1280 stan./km2
Poštanski broj 96001–96052
Pozivni broj 0951
Registarska oznaka BA
Službena stranica bamberg.de
Karta
Bamberg na zemljovidu Njemačke
Bamberg
Bamberg
Položaj grada na karti Njemačke

Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice topova koja je sprječavala prelet zrakoplova. Ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7000 stranaca, uključujući 4100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Panorama grada iz parka Nove rezidencije
Panorama grada iz parka Nove rezidencije

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su pokopani u gradskoj katedrali. Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626. – 1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i sljedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Bamberški jahač
Stari grad Bamberg
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv,
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:624

Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnitz. Zbog privlačnih kućica na riječnim brjegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).

Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:

  • Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
  • Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
  • Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
  • Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
  • Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
  • Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.

U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.

Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211. – 1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.

Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.

Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.

  • Stara palača (Alte Hofhaltung), negdašnja biskupska rezidencija.
    Stara palača (Alte Hofhaltung), negdašnja biskupska rezidencija.
  • Nova rezidencija (Neue Residenz), biskupska rezidencija iz 18. st.
    Nova rezidencija (Neue Residenz), biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Crkva sv. Martina i Zelena tržnica.
    Crkva sv. Martina i Zelena tržnica.
  • Mala Venecija (Kleine Venedig)
    Mala Venecija (Kleine Venedig)
  • Pivovara Schlenkerla, jedna od najstarijih i najpoznatijih u gradu.
    Pivovara Schlenkerla, jedna od najstarijih i najpoznatijih u gradu.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Bamberg je zbratimljen s gradovima:

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bamberg
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Politička podjela njemačke pokrajine Bavarske (Bayern)
Upravna podučja
Urbani okruzi
Amberg • Ansbach • Aschaffenburg • Augsburg • Bamberg • Bayreuth • Coburg • Erlangen • Fürth • Hof • Ingolstadt • Kaufbeuren • Kempten • Landshut • Memmingen • München • Nürnberg • Passau • Regensburg • Rosenheim • Schwabach • Schweinfurt • Straubing • Weiden • Würzburg
Ruralni okruzi
Aichach-Friedberg • Altötting • Amberg-Sulzbach • Ansbach • Aschaffenburg(okrug) • Augsburg • Bad Kissingen •

Bad Tölz-Wolfratshausen • Bamberg • Bayreuth • Berchtesgadener Land • Cham • Dachau • Deggendorf • Dillingen • Dingolfing-Landau • Donau-Ries • Ebersberg • Eichstätt • Erding • Erlangen-Höchstadt • Forchheim • Freising • Freyung-Grafenau • Fürstenfeldbruck • Fürth • Garmisch-Partenkirchen • Gornji Allgäu • Günzburg • Haßberge • Hof • Kelheim •Istočni Allgäu •Kitzingen • Kronach • Kulmbach • Landsberg • Landshut • Lichtenfels • Lindau • Majna-Spessart • Miesbach (okrug) • Miltenberg • Mühldorf • München • Neuburg-Schrobenhausen • Neumarkt • Neustadt • Neu-Ulm • Nürnberger Land • Passau • Pfaffenhofen • Regen • Rhön-Grabfeld • Roth • Rottal-Inn • Schwandorf • Starnberg • Straubing-Bogen • Tirschenreuth • Traunstein • Donji Allgäu • Weilheim-Schongau • Weißenburg-Gunzenhausen • Wunsiedel im Fichtelgebirge 

Nedovršeni članak Bamberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bamberg&oldid=6906497"