Prijeđi na sadržaj

Pantelleria

Koordinate: 36°47′N 11°59′E / 36.783°N 11.983°E / 36.783; 11.983
Izvor: Wikipedija
Pantelleria
Comune di Pantelleria

Panorama Pantellerije
DržavaItalija
regijaSicilija
pokrajinaTrapani (TP)
frazioniBalata dei Turchi, Buccuram, Bugeber, Campobello, Contrada Venedise, Cufurá, Gadir, Garitte Karuscia, Khamma, Karuscia, Khaddiuggia, Khamma di Fuori, Madonna delle Grazie, Martingana, Rekhale, San Michele, Santa Chiara, San Vito, Scauri, Scauri Basso, Sciuvechi, Sibà, Sopra Gadir, Tracino, Villaggio Tre Pietre

Vlast
 • gradonačelnikSalvatore Gino Gabriele

Površina
 • Ukupna84,53 km²
duljina obale51,5 km
Visina836
Koordinate36°47′N 11°59′E / 36.783°N 11.983°E / 36.783; 11.983

Stanovništvo (2015.)
 • Entitet7.715
(91,27 st./km²)

Vremenska zonaUTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj91017
Pozivni broj0923
Stranicacomunepantelleria.it
Zemljovid
Pantelleria na zemljovidu Italije
Pantelleria
Pantelleria
Pantelleria na zemljovidu Italije

Pantelleria (sicilijanski: Pantiḍḍṛaría; starogrčki: Kossyra, Κοσσύρα; arapski: بنت الرياح Bint al-Riyāḥ; malteški: Qawsra) je najveći grad na talijanskom istoimenom otoku u Sicilijanskom tjesnacu, 100 km jugozapadno od Sicilije i tek 60 km istočno od obale Tunisa (koja se može vidjeti golim okom za vedrih dana). Upravno je općina koja pripada pokrajini Trapani.

Otok Pantelleria, satelitski snimak

Zemljopisne karakteristike

[uredi | uredi kôd]
Otok Pantelleria, zemljopisna karta

Otok je vulkanskog porijekla, a postoji nekoliko mjesta izvora topline i mjesta gdje se diže pare sumpora iz zemlje. Najviša točka na otoku je ugašen vulkan, Montagna Grande, 836 metara iznad razine mora. Posljednja vulkanska erupcija dogodila se 1891. godine. Postoji nekoliko manjih gradova na otoku, uključujući Pantelleria Porto, Scauri i Tracino. Pored vina i kapara, otok je poznat po svom vrlo finom desertnom vinu, Passito di Pantelleria.

Jedna od stotinjak jedinstvenih prapovijesnih grobnica na otoku poznatih kao "sesi".

Na otoku Pantelleria u uporabi je posebno kratki račvasti uzgoj loze Zibibbo koji ima vrlo kratko deblo i 4-10 prilično duge grane s vrlo kratkim ograncima (najviše 2 pupa).

Posebno kratki račvasti uzgoj loze na sicilijanskom otoku Pantelleria

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Vulkanska stijena iz Pantellerije je već u neolitiku bila izvorom prestižne sirovine opsidijana, koja je dosezala ne samo na Siciliju i u Tunis, nego i u južnu Italiju, Maltu i francusku obalu.

Otok je naseljen već oko 35.000 godina, izvorno Iberijskim narodom, ali su ga zbog strateškog mjesta u uskom tjesnacu između Italije i Tunisa tijekom povijesti redom osvajali Kartažani, Rimljani, Vandali, Bizantinci, Arapi, Normani i Turci. Tijekom Drugog svjetskog rata Benito Mussolini je ojačao otočne vojne utvrde znatno i od 18. svibnja do 11. lipnja 1943. god. Saveznici su na njega bacili oko 6200 tona bombi, nakon čega su se talijanske snage predale.

U posljednjih nekoliko godina, otok je bio meta nekoliko brodova s migrantima koji dolaze u oronulim i pretrpanim brodovima iz Afrike.

Račvasti uzgoj vinove loze

[uredi | uredi kôd]

Dana 24. studenog 2014. UNESCO je „tradicionalnu poljoprivrednu praksu račvastog uzgoja na Pantelleriji” uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1]

Tradicionalna praksa kultiviranja loze prenosi se s generacije na generaciju vinogradara i poljoprivrednika na Pantelleriji. Oko 5.000 ljudi posjeduje zemljište na kojemu na održiv način uzgajaju jako nisko rezanu vinovu lozu. Tehnika se sastoji od nekoliko faza: najprije se teren izravna, iskopaju se udubljenja u koja se posadi loza. Glavni korijen trsa se potom pažljivo podreže na šest grana koje formiraju radijalni grm. Udubljenja se stalno preuređuju kako bi se osigurao pravilan rast biljke u otočkoj mikroklimi. Grožđe se bere rukom tijekom ritualnog događaja krajem srpnja. Vinogradari i poljoprivrednici iz Pantellerije, muškarci i žene, treniraju račvasti uzgoj vinove loze u teškim klimatskim uvjetima, a znanja i vještine se prenose u obitelji usmeno na u lokalnom dijalektu i praksom. Osim toga, rituali i festivali od srpnja do rujna su prilika lokalnoj zajednici da dijele ovu društvenu praksu. Stanovnici Pantellerije se nastavljaju identificirati s grožđem i nastoje očuvati tu praksu.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pantelleria