Prijeđi na sadržaj

Messel

Koordinate: 49°56′N 8°44′E / 49.933°N 8.733°E / 49.933; 8.733
Izvor: Wikipedija
Messel
Masilla
Messel
Grb grada Messel
Koordinate: 49°56′N 8°44′E / 49.933°N 8.733°E / 49.933; 8.733
Država Njemačka
Savezna država Hessen
Upravno područje Darmstadt-Dieburg
Gradonačelnik Udo Henke
Površina 14.82 km2
Nadmorska visina 172 m
Stanovništvo 3.821 (31. lipnja 2009.)
Gustoća stanovništva 258 stan./km2
Poštanski broj 64409
Pozivni broj 06159
Registarska oznaka DA
Službena stranica messel.de
Karta
Messel na zemljovidu Njemačke
Messel
Messel
Položaj grada na karti Njemačke

Messel je njemačko mjesto u pokrajini Darmstadt-Dieburg u Hessenu, u blizini Frankfurta. Mjesto je najpoznatije po jednom od najvažnijih nalazišta fosila na svijetu, tzv. Drevnom kopu Messela (slika desno).

Položaj Messela u županiji Hessen

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naselje se prvi put spominje kao Masilla u kodeksu opatije u Lorschu. Pripadao je dinastiji Groschlag od oko 1400. do 1799. god. Nakon što je ova dinastija ostala bez muških potomaka trebao je pripasti nadbiskupu Mainza, no stanovništvo je željelo da vladaju ženski potomci dinastije. Naposljetku je nadbiskup von Albini okupirao naselje s vojskom od 50 husara. God. 1806., selo je pripalo Vojvodstvu Hessen.

Drevi kop Messela

[uredi | uredi kôd]

Drevni kop Messela, stari kamenolom, je važno nalazište fosila iz Eocena. Isprva se tu od 1859. god. kopao lignit, da bi 1900. god. bili otkriveni fosilni ostaci koji su se značajno počeli izučavati tek 1970ih. od 1974. god. obustavljena su iskorištavanja lokacije i lokalnom stanovništvu je bilo dozvoljeno da iskapaju fosile. Arheolozi amateri su razvili tehniku "prebacivanja fosila", tj. zaštitu fosilnih naalaza uporabom epoksi smole i lakova; tehnika koja se i danas koristi.

Kada je lokacija trebala biti pretvorena u odlagalište otpada, lokalno stanovništvo je obustavilo iskapanja i grad Hessen ju je otkupio 1991. god. Upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi (1995.) kao jedino nalazište fosila koje je mjesto svjetske baštine. Iako se i danas pronalaze mnogi fosili, ovaj kop sve više ima i turistički značaj.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Messel
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Messel&oldid=6341893"