Prijeđi na sadržaj

Wismar

Koordinate: 53°54′N 11°28′E / 53.900°N 11.467°E / 53.900; 11.467
Izvor: Wikipedija
Wismar
Wismar
Grb grada Wismar
Koordinate: 53°54′N 11°28′E / 53.900°N 11.467°E / 53.900; 11.467
Država Njemačka
Savezna država Zastava pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Upravno područje Wismar
Površina 41,36 km2
Nadmorska visina 15 m
Stanovništvo 44 730 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva 1081 stan./km2
Poštanski broj 23952, 23966, 23968, 23970
Pozivni broj 03841
Registarska oznaka HWI
Službena stranica wismar.de
Karta
Wismar na zemljovidu Njemačke
Wismar
Wismar
Položaj grada na karti Njemačke

Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka. Njegovo staro hanzeatsko središte od gotičke opeke je UNESCOva svjetska baština od 2002. god.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Wismar oko 1640. god.
Wismar oko 1966. god.

Wismar je dobio građanska prava 1229., a u posjed Mecklenburga je došao 1301. god. God. 1259., ušao je u savez s Lübeckom i Rostockom protiv brojnih Baltičkih pirata, koji se kasnije razvio u Hanzu. Tijekom 13. i 14. stoljeća, kao slobodni hanzeatski grad usredotočen na proizvodnju vune, doživljava procvat. Iako je kuga odnijela 10.000 stanovnika 1376. god., grad je i dalje prosperirao, sve do 16. stoljeća.

Nakon Vestfalskog mira (kojim je završio tridesetogodišnji rat) 1648. god., Wismar je pripao Švedskoj.Upravo su preko Wismara, ali i drugih posjeda u Svetom Rimskom Carstvu, švedski vladari preuzimali uloge knezova, ili su sudjelovali u Carskoj upravi (Reichsfürsten). Od 1653. god. Wismar postaje sjedište najvišeg suda za taj dio Švedske. Godine 1803., Švedska je obećala grad i gospodstvo Mecklenburgu za 1.258.000 riksdalera, međutim zadržavši pravo otkupa nakon 100 godina. Godine 1903., Švedska se konačno odrekla svojih potraživanja. Wismar još ima nekoliko ostataka svojih starih sloboda, uključujući pravo na podizanje vlastite zastave.

Početkom 19. st. podižu se mnoge važne tvornice (čelika, strojeva, papira, asfalta), a razvojem morske trgovine parnim brodovima Wismar počinje prednjačiti u regiji. Kako se u njemu nalazila tvornica zrakoplova (Norddeutsche Dornier-Werke), jako je stradao u savezničkom bombardiranju tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon konferencije na Jalti britanska vojska se povukla jer je Wismar potpao pod sovjetsku okupacijsku zonu.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesna središta Stralsunda i Wismara
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja2002. (26. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1067
Koordinate53°53′33″N 11°27′54″E / 53.8925°N 11.465°E / 53.8925; 11.465 (WD)
Wismar na zemljovidu Njemačke
Wismar
Wismar

U središtu starog grada nalazi se ogromni trg, najveći u Njemačkoj (10.000 četvornih metara), okružen elegantnim zgradama u stilovima od 14. stoljeća (sjeverna njemačka gotika) do 19. st. (romanički preporod). Vizualno središte trga je Wasserkunst, bogato dekorirana fontana od kovanog željeza uvezena iz Nizozemske 1602. godine. Sjeverna strana trga je zatvorena Gradskom vijećnicom izgrađenom u stilu neoklasicizma (1817. – 1819.). Još jedna zgrada na trgu je staro gotičko skladište Staro Swede (Alter Schwede) iz oko 1380. godine. Visoki toranj Gospine crkve (Marienkirche) od 80 m jedini je ostatak originalne gotičke građevine od opeke iz prve polovice 13. stoljeća. Ona je pretrpjela teška oštećenja u Drugom svjetskom ratu, i namjerno je uništena 1960. godine za vrijeme Istočno Njemačke komunističke vlasti. Crkva sv. Nikole (Nikolaikirche) izgrađena od 1381. – 1460. god., s vrlo zanimljivim svodovima, smatra se, zajedno s Marienkirche, dobrim primjerom utjecaja velike Gospine crkva u Lübecku. Elegantna crkva svetog Jurja (St Georgen-Kirche) križnog tlocrta datira iz prve polovice 13. stoljeća. Teško je stradala u Drugom svjetskom ratu i popravljena je od 1990. – 2010. god. Fürstenhof, vojvodska rezidencija, a kasnije općinskih vlasti, je bogato ukrašen primjerak talijanske rane renesanse. Izgrađen od 1552. – 1565. god., i obnovljen od 1877. – 1879. god. Stara škola iz oko 1300. god., je također obnovljena. Gradska vijećnica, obnovljena 1829. god., sadrži zbirku slika. Glavna Galerija likovnih umjetnosti je Gradska galerija Baumhaus koja se nalazi u staroj wismarskoj luci.

  • Wismarska vijećnica 1960-ih
    Wismarska vijećnica 1960-ih
  • Staro skladište Swede (Alter Schwede)
    Staro skladište Swede (Alter Schwede)
  • Stara gradska vrata od mora (Wassertor)
    Stara gradska vrata od mora (Wassertor)
  • Toranj Gospine crkve (Marienkirsche)
    Toranj Gospine crkve (Marienkirsche)
  • Crkva sv. Nikole (Nikolaikirche)
    Crkva sv. Nikole (Nikolaikirche)

Slavni stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wismar
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wismar&oldid=7083105"