Prijeđi na sadržaj

San Millán Yuso i Suso

Koordinate: 42°20′N 02°52′W / 42.333°N 2.867°W / 42.333; -2.867
Izvor: Wikipedija
Samostani San Millán Yuso i Suso
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1997. (21. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:805
Koordinate42°20′N 02°52′W / 42.333°N 2.867°W / 42.333; -2.867
San Millán Yuso i Suso na zemljovidu Španjolske
San Millán Yuso i Suso
San Millán Yuso i Suso
class=notpageimage|
Lokacija samostana sv. Emilijana u Španjolskoj

Dvojni samostani sv. Emilijana (San Millán) nalaze se u selu San Millán de la Cogolla, La Rioja, Španjolska. Samostani se razlikuju nazivima Suso (španjolski: gornji) i Yuso (niži). Oni su zajedno upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1997. godine kao mjesto rođenja jednog od najraširenijih jezika na svijetu, kastiljanski španjolski, ali i kao primjer kontiuiranog monaštva od 6. stoljeća, te transformacije samostana od zajednice pustinjaka do cenobita.

Stranica br. 72. Kodeksa Emilianense

San Millán Suso

[uredi | uredi kôd]

Suso je starija zgrada izgrađena na mjestu redovničke pustinje u kojoj je Sveti Emilijan (San Millán) živio. On se slavi kao mjesto gdje su zapisane prve fraze na kastiljanskom španjolskom i baskijskom jeziku u obliku prijevoda s latinskih tekstova, poznatih kao Glosas Emilianenses.[1] Važnost San Millána kao kolijevke španjolskog jezika potvrđuje blizina sela Berceo u kojemu je živio Gonzalo de Berceo, prvi poznati španjolski pjesnik.

Povijest kršćanstva u San Millánu datira od polovice 6. stoljeća kada je postao mjestom hodočašća na svečev grob. Njegov skriptorij je ostao aktivan tijekom cijelog razdoblja muslimanske vladavine, i kroz stoljeća, vjerska zajednica je prevladala razne prijetnje samostanu (kao na primjer pustošenje koje je načinio Edvard Crni Kraljević). Međutim monaški život se razvijao od izvornih pustinjaka do benediktinske zajednice u donjem samostanu Yuso.

Suso je nenaseljen od sekularizacije Španjolske kada su konfiscirani svi crkveni posjedi svih samostana, prema dekretima ministra Mendizábala, u devetnaestom stoljeću.

  • Gornji samostan sv. Emilijana iz zraka
    Gornji samostan sv. Emilijana iz zraka
  • San Millán de Suso
    San Millán de Suso
  • Maurski lukovi samostana Suso
    Maurski lukovi samostana Suso
  • Kenotaf sv. Emililjana iz 12. st.
    Kenotaf sv. Emililjana iz 12. st.
  • Sarkofazi iz 10. st.
    Sarkofazi iz 10. st.

San Millán Yuso

[uredi | uredi kôd]
Sakristija samostana Yuso

Početkom 16. stoljeća samostanska zajednica se premjestila u nove zgrade samostana Yuso, ispod starog kompleksa, koji je i danas živa zajednica. Yuso je sada kuća Augustinske zajednice, ali dio samostana je pretvoren u hotel. Danas samostani San Millán privlače hodočasnike na Putu svetog Jakova (iako se nalazi malo izvan linije službenog puta između Nájera i Burgosa).

  • Crkva samostana San Millán de Yuso
    Crkva samostana San Millán de Yuso
  • Klaustar samostana Yuso
    Klaustar samostana Yuso
  • Barokni portal samostana
    Barokni portal samostana
  • Škrinja s relikvijama sv. Emilijana
    Škrinja s relikvijama sv. Emilijana
  • Kantor
    Kantor
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi San Millán de Suso

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi San Millán de Yuso
  1. ↑ Kodeks se danas čuva u muzeju u Madridu.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Millán_Yuso_i_Suso&oldid=6864568"