Kapadocija
Kapadocija[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija[2] (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.[3] Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji, te posebno u turizmu budući kako regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci.[4] Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe[5].
| Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Turska |
| Godina uvrštenja | 1985. (9. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iii, v, vii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:357 |
| Koordinate | 38°40′N 34°50′E / 38.667°N 34.833°E |
  Kapadocija Lokacija Kapadocije u Turskoj | |
Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se kako je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora,[6] odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug.
Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća.
Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine.
Poznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tijekom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te napisao knjigu U potrazi za staklenim gradom zajedno s Bornom Bebekom, koja je izdana 1986. godine.
- ↑ Vidi:
• Opća i nacionalna enciklopedija: Kapadocija[neaktivna poveznica]
• Hrvatski jezični portal: Kapadocija - ↑ Hrvatski obiteljski leksikon: Kapadocija (Kapadokija)
- ↑ Britanica enciklopedija: Kapadocija
- ↑ Nives Opačić: Troskokom do Turske, Vijenac br. 349., 2007.
- ↑ Tomo Anđić: U Istambulu, u Turskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2008. (Wayback Machine), Svjetlo riječi, franjevačka obiteljska revija, 2005.
- ↑ Cappadocia, Livius.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2014. Pristupljeno 21. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Cappadocia Turkey
- Cappadocia Online Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2009. (Wayback Machine)
- Kapadocija, Livius.org Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2014. (Wayback Machine)
- Welcome to Cappadocia Turkey
- Špilje i klanci Kapadokije
- Britanica enciklopedija: Kapadocija
- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapadocija |
| |||||||||
| |||||||||
