Prijeđi na sadržaj

Champagne (pokrajina)

Izvor: Wikipedija
Champagne
Zastava Grb
Zastava Grb

Povijesni glavni grad Troyes
Službeni jezik šampanjski i francuski

Champagne (Šampanja) jest povijesna pokrajina na sjeveroistoku Francuske, najpoznatija po proizvodnji pjenušavog bijelog vina koje nosi ime po ovoj pokrajini. Najznačajniji gradovi su: Troyes, Reims i Épernay, a njen zapadni rub je tek oko 160 km istočno od Pariza. Većina ove pokrajine je dio današnje francuske administrativne pokrajine Champagne-Ardenne, kome pripadaju četiri departmana: Aube, Ardennes, Haute-Marne i Marne.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Champagne u granicama iz 17. st. s današnjim departmanima i općinama

Povijest ove regije seže još od doba antike. U rimsko doba, grad Reims (latinski: Durocortorum) je bio raskrižje putova i najnaseljeniji grad sjeverno od Rima. Naziv Champagne dolazi od latinskog Campania i iz sličnosti između brežuljaka pokrajine i talijanske pokrajine Campania koja se nalazi južno od Rima.

Još od 496. godine, kada je u Reimsu kršten Clovis I., u tom gradu su se krunili kraljevi Francuske. Od 10. st. Champagne je postala posjed francuskih kraljeva, i to zahvaljujući braku Jovane od Šampanje i Filipa od Francuske. Pokrajina Champagne je osnovana 1065. u blizini grada Provins i sastojala se od različitih županija bivšeg kraljevstva Austrazije. Od tada joj vladaju knezovi Champagne. Nekoliko vojvoda Champagne su bili i francuski kraljevi pa čak i neki od njih kralj Francuske i Navare (Teobald I.). Vojvode od Champagne su smatrane visokim francuskim plemstvom. God. 1285. kraljem je postao Filip IV. Lijepi i do njegove smrti 1314. Champagne je imala autonomiju, a onda ju je njegov sin Luj X. definitivno priključio Francuskoj.

U kasnom srednjem vijeku pokrajina je postala slavna po svojim sajmovima koji su bili vrlo važni u gospodarstvu zapadnih društava. Viteška romantika je također nastala u županiji Champagne u djelima poznatog pisca Chrétiena de Troyesa koji je opjevao „Priče Okruglog stola” i Arturove legende.

Vitikulturalne zone u pokrajini Champagne

Vinska pokrajina

[uredi | uredi kôd]
Champagne brda, kuće i podrumi
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja2015. (39. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1465

Zakoni EU i legislatura većine zemalja rezerviraju termin "Champagne" isključivo za vina koja dolaze s ovog područja. Vinogradarske granice šampanjca zakonski su definirane i podijeljene u pet okruga za proizvodnju vina unutar upravnih pokrajina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Gradovi Reims i Epernay su komercijalni centri ovog vinskog područja.

Klima u regiji je umjereno blaga, kreće se od 2 °C tijekom siječnja do 18 °C tijekom srpnja. Prosječna godišnja temperatura je 10 °C. Padaline su umjerene (između 550 i 700mm godišnje). Ovi uvjeti, zajedno s povijesnim razvojem doveli su do razvoja jedinstvenog vinogradarskog tla (terroir) u ovoj regiji. Zahvaljujući blizini Pariza vinogradarstvo doživljava gospodarski procvat u 17. i 18. stoljeću, od kada se proizvodi i slavni pjenušac. Najzastupljenije vrste grožđa su: Chardonnay (uglavnom u regiji Côte des Blancs), Pinot noir (uglavnom u regijama Aube i Montagne de Reims) i Pinot Meunier (uglavnom u regiji Vallée de la Marne).

God. 2015. UNESCO je upisao stare vinograde, vinarije i podrume na popis mjesta svjetske baštine u Europi. Zaštićeni su mjesta nastanka Šampanjca (sekundarnom fermentacijom u bocama) iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st.: Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu. Povijesni vinogradi na brežuljcima, vinarije sa svojim podrumima i prodajna mjesta predstavljaju cjelukupni proces proizvodnje vina Champagne regije što svjedoči o razvoju veoma jedinstvene majstorske aktivnosti koja je prerasla u agro-industrijski poduhvat.

S 282.37 km² vinograda pokrajina je 2001. god. prodala 263 milijuna boca vina, od kojih je 37.6% izvezeno.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • K. Gargett, P. Forrestal, & C. Fallis, The Encyclopedic Atlas of Wine, Global Book Publishing, 2004. ISBN 1-74048-050-3
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Champagne_(pokrajina)&oldid=7058420"