Prijeđi na sadržaj

Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena

Izvor: Wikipedija
Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1998. (22. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:874

Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena je zajednički naziv za skupinu arheoloških lokaliteta koje su UNESCO-ova svjetska baština zbog jedinstvene vrijednosti prapovijesnih špiljskih slika, petroglifa i reljefa, koji čine najgušću koncentraciju ovakvih nalaza na svijetu.

Ovu skupinu špilja treba razlikovati od drugog UNESCO-ovog zaštićenog lokaliteta u Španjolskoj pod nazivom "Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske".

Razmještaj lokaliteta

[uredi | uredi kôd]
Ples iz tzv. Maurske špilje, El Cogul, Las Garrigas, Katalonija
Slika bika, Ladruñana, Teruel, Aragonija

Broj zaštićenih lokaliteta je znatno porastao od njihova upisa na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1998. godine, i iznosi 727 lokaliteta. raspršeni su u 16 provincija u 6. španjolskih autonomnih zajednica:

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Iako su zajednički nazvane "mediteranskima", veliki broj lokaliteta se nalaze u unutrašnjosti pokrajina kao što su Aragon i Kastilja-La Mancha. Njihova umjetnička djela više-manje datiraju od mezolitika od oko 10.000. pr. Kr., do početka bakrenog doba, oko 4.500. pr. Kr.

Prvi put su otkrivena u pokrajini Teruel 1903. godine, a Juan Cabre je bio prvi koji je proučavao ova djela smatrajući ih regionalnom verzijom paleolitske umjetnosti. Antonio Beltran Martinez je bio prvi koji ih je smjestio na koncu paleolitika, tijekom mezolitika i početkom neolitika, razvrstavajući ih u četiri stilska razdoblja: naturalizam, statična stilizacija, dinamična stilizacija, moderna stilizacija i završni shematski stil.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

v • u
Prapovijesna umjetnost
Paleolitička umjetnost
Mezolitička umjetnost
Neolitička umjetnost
Umjetnost metalnog doba
<<
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Špiljska_umjetnost_iberijskog_mediteranskog_bazena&oldid=6871147"