Prijeđi na sadržaj

Djela Antonia Gaudija

Koordinate: 41°24′13″N 2°10′28″E / 41.40361°N 2.17444°E / 41.40361; 2.17444 (Sagrada Familia)
Izvor: Wikipedija
Djela Antonija Gaudíja
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1984. (8. zasjedanje)
prošireno 2005.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:320

Antoni Gaudí je katalonski arhitekt koji je stvarao u stilu art nouveau, a proslavio se svojim jedinstvenim arhitektonskim stilom i originalnim građevinama.

Njegova djela, koja se većinom nalaze u Barceloni ili u njezinoj neposrednoj blizini, svjedoče o njegovom iznimnom kreativnom doprinosu razvoju arhitekture i tehnologija izgradnje krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ti spomenici predstavljaju eklektični, kao i vrlo osobni stil umjetnika koji je dobio odriješene ruke u dizajniranju vrtova, skulptura i sveukupne dekorativne umjetnosti na građevinama.

Sedam njegovih djela pripada UNESCO-ovoj svjetskoj baštini: Casa Vicens, fasada crkve Sagrada Família s motivom Rođenja Kristova te kripta iste crkve, zatim Casa Batlló, kripta u naselju Colònia Güell, kao i ranije upisana djela Casa Milà, Parc Güell i Palau Güell.

Popis djela

[uredi | uredi kôd]
Originalni nacrt nedovršene crkve u naselju Colònia Güell
Ime Fotografija Lokacija Godina izgradnje Koordinate
Sagrada Família Barcelona 1882.- 41°24′13″N 2°10′28″E / 41.40361°N 2.17444°E / 41.40361; 2.17444 (Sagrada Familia)
Episkopalna palača u Astorgi Astorga (León) 1883. – 1913. 42°27′28″N 6°03′21″W / 42.45778°N 6.05583°W / 42.45778; -6.05583 (Episcopal Palace of Astorga)
Casa Vicens Barcelona 1883. – 1888. 41°24′13″N 2°09′04″E / 41.40361°N 2.15111°E / 41.40361; 2.15111 (Casa Vicens)
Parc Güell Barcelona 1883. – 1888. 41°24′49″N 2°09′10″E / 41.41361°N 2.15278°E / 41.41361; 2.15278 (Park Güell)
Palau Güell Barcelona 1885. – 1890. 41°22′44″N 2°10′27″E / 41.37889°N 2.17417°E / 41.37889; 2.17417 (Palau Güell)
Casa Calvet Barcelona 1888. – 1900. 41°23′27″N 2°10′23″E / 41.39083°N 2.17306°E / 41.39083; 2.17306 (Casa Calvet)
El Capricho Comillas (Kantabrija) 1889.-
Casa Botines León 1891.- 42°35′54″N 5°34′14″W / 42.59833°N 5.57056°W / 42.59833; -5.57056 (Casa Botines)
Toranj Bellesguard Barcelona 1900. – 1909. 41°24′34″N 2°07′37″E / 41.40944°N 2.12694°E / 41.40944; 2.12694 (Bellesguard's Tower)
Casa Milà Barcelona 1905. – 1907. 41°23′43″N 2°09′42″E / 41.39528°N 2.16167°E / 41.39528; 2.16167 (Casa Milà)
Casa Batlló Barcelona 1905. – 1907. 41°23′30″N 2°09′54″E / 41.39167°N 2.16500°E / 41.39167; 2.16500 (Casa Batlló)
Kripta u naselju Colònia Güell Santa Coloma de Cervelló
(Barcelona) 		1908. – 1914. 41°21′49″N 2°1′41″E / 41.36361°N 2.02806°E / 41.36361; 2.02806 (Church of Colònia Güell)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Djela Antonia Gaudija

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Djela_Antonia_Gaudija&oldid=6849066"