Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 17

Budite ljubazni! Stranice za razgovor nisu mjesto za javna optuživanja i vrijeđanja, bilo suradnika wikipedije, bilo drugih osoba. Doprinosi pojedinih sudionika rasprava u biti odražavaju njihovo vlastito mišljenje i kućni odgoj. Nedostojne rasprave štete i ugledu same Wikipedije. Pazite na ljudski ton u ophođenju! Vidi također: Wikibonton, Bez osobnih napada, Maltretiranje i Pretpostavite dobru namjeru

Ostavite mi novu poruku OVDJE

Arhiv: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Hrvatski Radnički pokret i ovo --Zeljko (razgovor) 22:26, 6. svibnja 2012. (CEST)

ha-ha

Da je tribalo za Bingo nebi nikad pogodili određenu sekundu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zeljko (razgovor • doprinosi)

Evo potpis, --Zeljko (razgovor) 07:57, 7. svibnja 2012. (CEST)

Bachov apsolutizam

Slažem se oko pjesničkoga izraza, nije enciklopedijski. Kad sam napisao da je Hrvatska tada (prije novoga sustava) bila dobrostojeća ponajprije sam mislio na razdoblje nakon Preporoda i to što se jezika tiče kao i to što je Hrvatska tada nakon borbi došla do svoga sabora i nove vlade. Zbog tih argumenata sam napisao da je bila dobrostojeća. --Thef (razgovor) 12:58, 13. svibnja 2012. (CEST)

Je / nije

Ovo [1] i nije bilo nepotrebno, jer nisam imao nikakve namjere prema tebi. Samo sam naveo tko nešto nije, a koga zanima, lako može naći tko nešto je, neovisno o kome se radi. Isključivi razlog je što ne volim da mi se pripisuje nešto što nije točno, niti to ikome radim, makar to bila i banalna stvar.--MaGa 11:40, 16. svibnja 2012. (CEST)

Sad sam vidio da mi se na početku rečenice dva puta omakla negacija, a nije bilo tako zamišljeno. Taknuto - maknuto.--MaGa 21:51, 16. svibnja 2012. (CEST)

Preusmerenja

Pa kakve ima veze, tako će se zvati i dalje, ovo su samo preusmerenja... ? --WhiteWriter ^piše 20:18, 21. svibnja 2012. (CEST)

Kada koristiti preusmjeravanje - Kod korištenja stranih riječi ako postoje hrvatske inačice (hardware,software,printer -> hardver, softver, pisač)

Prema tome, ja ću opet napraviti ova preusmerenja, jer je to po pravilu hrvatske i bilo koje druge vikipedije. Čekam na tvoj odgovor... --WhiteWriter ^piše 20:26, 21. svibnja 2012. (CEST)

Pa šta onda? Nisam znao da preusmerenja na drugom jeziku mogu da štete neutralnosti i objektivnosti jedne dobre vikipedije... :) Svejedno će završiti tamo gde treba. Hajde, Flopy, to je u skladu sa pravilima i smernicama ove vikipedije. Nema potrebe za cenzurom, u jednoj tamo nebitnoj temi kao što su imena meseci u godini. Da li je u redu da nastavim? Neka preusmerenja već postoje... --WhiteWriter ^piše 20:39, 21. svibnja 2012. (CEST)

I dalje čekam tvoj odgovor. Pokazao sam ti pravilo hrvatske vikipedije koje treba poštovati. --WhiteWriter ^piše 21:37, 22. svibnja 2012. (CEST)

Ne valja?

[2] Nisam baš siguran. Bilo bi zgodno da si ono obrazložia. Kubura (razgovor) 03:17, 22. svibnja 2012. (CEST)

Primijetio sam i ja da su ovih dana niknuli mnogi članci na tu temu.
Ne čine mi se baš da su loši. Jedina im je mana što ponegdje prijeđu u osobni stil: "trebalo bi", "mislim da" i tako to. Tu se slažem s tobom da ne valjaju. No taj se dio lako može ukloniti iz teksta. Manjak wikipoveznica nije problem. Ako je sadržaj kvalitetan i na urednom hrvatskom jeziku, članak neću izbrisati zbog neformatiranog teksta. Postoji razlika između urednog teksta koji nije formatiran (podebljana i kosa slova, poveznice, podnošci, zaglavlje, slike) od neuredno napisanog članka u kojem je tekst nabacan.
Ako me razumiješ: kad bi sad kopirao tekst iz Klaićeve Povijesti Hrvata, on bi bio isto neformatiran, ali to nije razlog za ga obrisati jer je ipak uredno pisan, a ne da čovjek mora izgubiti cijeli radni dan za to dovest u red. Kubura (razgovor) 03:01, 24. svibnja 2012. (CEST)

Pogledaj ovo. [3] Nesređeno, nešto nije enciklopedijski, ali ima dosta korisnih podataka. Jedino što nam mora biti bitno jest to da nije prepisano odnegdje. Kubura (razgovor) 04:41, 25. svibnja 2012. (CEST)

Historija

Članak Historija je dorađen i dopunjen, pregledaj i javi stručno mišljenje. --Orijentolog (razgovor) 21:59, 23. svibnja 2012. (CEST)

Da, ona i Hrvatski enciklopedijski rječnik. Hvala. --Orijentolog (razgovor) 22:20, 23. svibnja 2012. (CEST)

Odgovorih tamo. Kratko i jasno. --Orijentolog (razgovor) 22:33, 23. svibnja 2012. (CEST)

Kategorija

Pokušaj smisliti bolji naziv za sve ono što se nalazi u ovoj kategoriji, znači sve vezano uz kršćanstvo (ne samo katoličanstvo) što se periodički javlja kroz godinu. Možemo pitati i Fraxa. --Orijentolog (razgovor) 22:55, 27. svibnja 2012. (CEST)

Klasični nazivi

Ovo je bilo davno, ali dobro si primjetio i napisao. Oboje se pojavljuje kako u literaturi tako i u enciklopedijama (Cilicija/Kilikija; Licija/Likija, Kapadocija/Kapadokija, Tracija/Trakija, itd.). S obzirom da Opća i HOL daju prednost latinskim oblicima, smatram da postojeće naslove treba zadržati kakvima jesu. Međutim, kod članaka koji su predrimske tematike smatram da je bolje koristiti izvedenice iz grčkog. Što ti misliš? Također, ovo rješenje mi se ne sviđa - trebalo bi prevesti s latinskog na hrvatski (prema lat., naravno). --Orijentolog (razgovor) 13:35, 3. lipnja 2012. (CEST)

Pitao sam i Salu za mišljenje, neću dirati dok se ne izjasni. Primjetio sam jednu malu nedosljednost u primjenjivanju mog gornjeg prijedloga, a to je - Makedonija. Naime, tu bi prijevod s latinskog glasio Macedonija što se ne može naći po enciklopedijama, iako se čak i taj naziv pojavljuje u literaturi (npr. kod I. Mužića i starijim radovima). Osobno, ne bi imao ništa protiv da rimska provincija (i ništa drugo) nosi takav naslov, ali istovremeno čvrsto ne zagovaram. --Orijentolog (razgovor) 15:57, 4. lipnja 2012. (CEST)

Riješeno Evo; ubrzo slijede i preimenovanja, usklađivanja, izvori, itd. --Orijentolog (razgovor) 18:47, 5. lipnja 2012. (CEST)

P.S. Slagao sam abecednim redom, ako imaš neku bolju ideju (npr. da ih eventualno podijelimo na kontinente i sl.) samo reci... --Orijentolog (razgovor) 18:50, 5. lipnja 2012. (CEST)

Tračku bi trebalo premjestiti na Traciju (Branka je dobro napisala još prije četiri godine), to ti obavi jer nemam takve tehničke ovlasti. :) --Orijentolog (razgovor) 17:45, 6. lipnja 2012. (CEST)

Nisam dirao Tracije, samo Tračke. Nemam namjeru mijenjati C=>K ni kod onih bizantskih članaka iz razdoblja kada je grčki bio prevladavajući (od 7. st. nadalje). --Orijentolog (razgovor) 22:48, 6. lipnja 2012. (CEST)

Zbog Cega ukljanjate moj razgovor

Jeli vi mozete objasniti zasto ste to uradili? Ipak se radi o razgovoru, jedan koji nije bio u nekom ruznom tonu. Ako hocete prevecu to sve na nas ali nevjerujem da je to toliki probblem.

EDIT: Pa nije to bila neka orginalna ideja. Vec fali razlog sto hrvatska stranica toliko razlikuje drugima i zasto uvod naprimjer prica o extremistima koji nikad nisu definirani ili sto nikad nije razjeceno kakvi su to extremisti.

37.123.151.243 07:16, 6. lipnja 2012. (CEST)

Pa ja se neslazem sa time i protestiram protiv vase cenzure. Tko ste vi da ignorisete moje argumente i skljanate razgovore gdje vam pase?

Ja cu tu jos jednom publicirat moj RAZGOVOR, sto nije promjena clanka a ako se vi usudite jos jednom da ga sklonite bez odgovora na moja pitanja onda cu :kontaktirat nekoga admina iznad vas a narano ponovo vratit taj ured.

Znai drugo bi bilo ako bi ja mjenao taj clanak. Ali ovo necu prihvatiti!

37.123.151.243 12:37, 7. lipnja 2012. (CEST)

Poziv na IRC

Bok Flopy,

bilo bi lijepo kad bi došao na IRC. Meni se čini da imamo nesporazum, niti je Tračka Wikipedijski članak, niti je Tracija jedino moguće ime za tu razdvojbenu stranicu. -- Bugoslav ^(razg.) 6. lipnja 2012., 20:56 (CEST)

Literatura

Većina literature stranog je porijekla, a prevodioci su gotovo sreda bili srpski; na našem jeziku, jako, jako malo imamo literature. Stručnjake nemamo, a prevodioce ne zanima. --Zeljko (razgovor) 18:28, 7. lipnja 2012. (CEST)

Eto što ti veliš Biblija za većinu straih naroda u krajevima gdje je bilo Židova. Sitia si me na nju. Iman je. izvorna adventistička --Zeljko (razgovor) 18:28, 7. lipnja 2012. (CEST)

Literatura

Većina literature stranog je porijekla, a prevodioci su gotovo sreda bili srpski; na našem jeziku, jako, jako malo imamo literature. Stručnjake nemamo, a prevodioce ne zanima. --Zeljko (razgovor) 18:30, 7. lipnja 2012. (CEST)

Eto što ti veliš Biblija za većinu straih naroda u krajevima gdje je bilo Židova. Sitia si me na nju. Iman je. izvorna adventistička --Zeljko (razgovor) 18:30, 7. lipnja 2012. (CEST)

Točno sad to reci orijentologu; sakupljat a ne brisat. Di fali referenca ( navesti) naiči će, pa će se stavit, ko nađe ubaci i mirna bosna --Zeljko (razgovor) 18:30, 7. lipnja 2012. (CEST)

Evo biblijskih prema Wikizvoru:

svim kraljevima Zimrija (Jeremija, 25.25.)

Gomer i svi njegovi eskadroni (Ezekiel, 38.6.)

To M. I. Dijakonov poistovjećuje s Kimerijcima, al opet nije od neke pomoći. --Orijentolog (razgovor) 18:47, 7. lipnja 2012. (CEST)

Znam, ali opet postoje problemčići: npr. u klasični filolozi i enciklopedije navode Medijce, a Biblija uglavnom Međane. Da ne govorim o faktografiji Hetita; povjesničari primjerice strogo razdvajaju "prave" od biblijskih. --Orijentolog (razgovor) 19:05, 7. lipnja 2012. (CEST)

Grizli

Ja sam premjestila grizli medvjed na sivi medvjed. Hvala puno na napomeni i razumijevanju. --Purple Rose (razgovor) 20:29, 16. lipnja 2012. (CEST)

Stranica za razgovor

Bok. Je li ovo doista bilo potrebno [4]? Nisam zagovaratelj brisanja upita na stranici za razgovor, ako nisu grafit ili slične gluposti. Ako netko postavi pitanje, zašto jednostavno ne odgovoriti? Argumenti bi bili poželjniji postupak od brisanja upita.--Seiya (razgovor) 14:25, 21. lipnja 2012. (CEST)

To je prozaično objašnjenje - wikipedija naravno nije forum ili platforma za propagandu, ali na stranicama za razgovor bi trebalo dati ljudima pravo na glas. Objasniti im, "assume good faith" a onda tek ako postanu bezobrazni ili neumjesni izbrisati. Da sve u hrvatskoj wikipediji mora biti samo na hrvatskom je također rastezljiv pojam, poput primjera kanadskog suradnika koji je zamolio da netko napiše članak Školski odbor okruga Peela na hrvatskom. Ne treba miješati članke (koji su naravno na hrvatskom) i upite na stranicama za razgovor gdje bi svatko (pa i ljudi izvan Hrvatske) bez diskriminacije trebao slobodno postaviti upit.--Seiya (razgovor) 09:19, 22. lipnja 2012. (CEST

Staljin

To sam postavio prije tvojeg uklanjanja spornog dijela. Uklonio sam predložak. LP--Culo-sija 18:46, 25. lipnja 2012. (CEST)

Znam za njih, imam sad posla, daj mi stavi link što je brisao pa ču vidit poslije --Zeljko (razgovor) 20:52, 25. lipnja 2012. (CEST)

da zanimljivo zašto je to uradio, provokacija. Nisam vidio to, ali poznato mi je odavno, i imamo članak o hrvatskim Indijancima Croatanima. Brisati se poruke nesmiju. Odluči Flopy ,ako ga ti ne kazniš ili nisi, onda ću ja --Zeljko (razgovor) 21:04, 25. lipnja 2012. (CEST)

Gusar

Baci oko^[5], čini se da je u pitanju ipak nesporazum. --Orijentolog (razgovor) 13:03, 26. lipnja 2012. (CEST)

Naravno da ću paziti, jedna lekcija mi je sasvim dovoljna.--Jack Sparrow (razgovor) 17:35, 28. lipnja 2012. (CEST)

Brno Kaboga ili Kabužić

Imam dvojbu kako nazvati novi članak. I na engleskoj i na njemačkoj vidim da su ga nazvali 'Kabužić'. Međutim, u Dubrovniku to prezime nije poznato nego isključivo kao 'Kaboga' (najvjerojatnije zbog jakog utjecaja talijanskog jezika). S druge strane ne bih htio stvarati zabunu kod ostali govornika i korisnika hrvatskog jezika. Dakle, molim te uputu kako nazvati ovaj članak koji upravo pišem. Postoji članak o njegovoj obitelji naslovljen Kaboga. 'Brno Kaboga' ili 'Brno Kabužić'? Unaprijed zahvalan Ivica Vlahović (razgovor) 20:36, 26. lipnja 2012. (CEST)

Hvala na pomoći. Tako ću napraviti. A i dobro sam se nasmijao, naime nije greška u pisanju Brno, on se tako doista zvao, a ne Bruno, nadimak mu je bio Brnja. Ni sam ne znam odakle ovo, ali je svakako posebnost. Još jednom uz pozdrav zahvaljujem. Ivica Vlahović (razgovor) 21:17, 26. lipnja 2012. (CEST)

Sunčeva energija vs. Solarna energija

S obzirom da se već duže vrijeme ne odvija neka 'rasprava' na stranicama predviđenim za to, a i da, koliko ja vidim, nema nekih zapreka da se članak Solarna energija uklopi u članak Sunčeva energija trebam neki naputak u par koraka kako je to najjednostavnije napraviti (takvim stvarima se još nisam bavio). Sve ovo dolazi u obzir, ako stvarno nema zapreka i ukoliko ne iznosim pristrano stajalište jer mi je Sunčeva energija prvi članak koji sam napravio, u biti, 'po zadatku' cijenjenog profesora s faksa (na čemu sam mu iznimno zahvalan jer me je zainteresirao za suradnju na ovom projektu).

Vidio sam da je neki od robota nekom prilikom prije cca godinu dana uklonio poveznice na članke u drugim wiki i nije mi jasno jeli to zbog toga što još nismo bili usuglasili koji je članak trebao biti povezan s onima na ostalim 'jezicima' ili je po stvari nešto drugo?

Unaprijed zahvalan Ivica Vlahović (razgovor) 02:13, 10. srpnja 2012. (CEST)

Vandali

Hvala ti lijepa na zaštiti. Izgleda da su baš danas neki 'vandali' nemirni. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 13:27, 5. kolovoza 2012. (CEST)

Molba iz tvoje struke

Daj, molim te, provjeri ovo [6].--MaGa 07:36, 7. kolovoza 2012. (CEST)

Glede Bakarića, o stilu se možemo razgovarati. Međutim ono što sam rekao je TOČNO! 1. Bakarić se u hrpi dokumenata predstavljao kao Kuperstein. 2. Bakarić je kao predsjednik KPH prodao Srijem (Milovanu Đilasu)i Boku K0otorsku (Blaži Jovanoviću), dva najkvalitenija i geopolitički najatraktinija područja koje je Hrvatska unijela u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a kojemu su hrvatski boljševici dali zeleno svjetlo. Osim toga, Bakarić nije uopće htio postaviti pitanje Neuma, koje je izuzetno važno za Hrvatsku jer je na taj način Hrvatska bila podijeljenja, dok je istovremeno Blažo Jovanović inzistirao na priključenju Sutorine Crnoj Gori koja je potpuno nebitna za Crnu Goru. ŠTO JE TU NETOČNO???

Glede, Dodika, sve je napisano po enciklopedijskim standardima i u skaldu s korištenjem atributa "tzv" u svim enciklopedijama.

Dakle, neosporno je da možeš biti arbitar ali NE MOŽEŠ BITI CENZOR niti nekome (u ovom slučaju meni) paušalno "držati" lekcije o nečemu o čemu pojma nemaš! Osim toga, tvoja izjava "Ponavljanje ovakvih prijestupa značit će blokadu, dulju nego što je bila prvi put." je zapravo PRIJETNJA, a ne poziv na argumentiranu raspravu što bi zapravo trebala biti tvoja funkcija!!!!

Usput rečeno, bezbroj članaka su "ne enciklopedijski" napisani u tzv. hrvatskom dijelu Wikipedije, pa nikome ništa. No dobro, opet kažem, tekst se može stilski preinačiti i "dotjerati", međutim, činjenice se ne mogu ignorirati, pa radilo se to i o Bakariću ili o nekakvom Plamenu, zapravo, ljevičarskom aktivistu koji frizira biografije monstrouznih zločinaca jednog totalitarnog zločinačkog komunističkog režima koji je egzistirao isključivo na nasilju i represiji. Svi ti zlikovci su zapravo po defaltu zločinci jer je gerilski rat zabranjen po međunarodnim konvencijama. O tome je detaljno pisao i jedan od najvećih pravnih teoretičaara svih vremena Carl Schmitt u knjizi "Teorija partizana". Dakle, kako se afirmativno može pisati o šumskim razbojnicima (što je uloga Plamena) koji su svjesno i sebično žrtvovali vlastiti narod samo i jedino da bi se dokopali vlasti, koji su poubijali gotovo cjelokupnu srpsku i hrvatsku inteligenciji (koja je ionako bila mala), koji su masakrilali bezbroj civila i ratnih zarobljenika , opljačkali vlastitu zemlju pod krinkom denacionalizacije i onda od nepismenih ubojica umjetno "stvorili" upravljačku klasu koja je vladala do 90-ih pa i nakon 90-ih preko njihove djece i koja je stvorila tzv. pse čuvare režima koji su pod svaku cijenu "branili" boljševičku istinu koja je tako napadno slična fabriciranim krivotvorinama nekakvog Plamena kojem ti na najprimitivniji način "držiš štangu" koristeći čistu silu a zapravo zlorabeći vlastitu poziciju s koje po tvom mnijenju možeš prijetiti.

Osim toga, tko si ti da daješ vrijednosne sudove tipa "Plamen je dobro postupio, a sad sam to uklonio i ja" kad zapravo, evidentno, pojma nemaš o materiji o kojoj pišem ili se namjerno praviš neznalica koja ne želi uvažiti notorne činjenice??? Sve to skupa nema nikakve veze s tvojom kukakvnom pozicijom koju još uvijek, zapravo, nisi niti spoznao, jer da jesi, onda ne bi prijetio ili se s nekim slagao ili ne slagao, nego bi pokušao otkriti ISTINU ili bi bar pokušao uspostaviti civlizirani dijalog, a ne jednostano se svrstavati jednu stranu (nekakvog Plamena)koji nema niti jedan argument, osim bolesne zaslijepljenosti o veličini opskurnih totalitarnih komunističkih ubojica iz bliske i najmračnije povijesti svih slaveskih naroda.

lp,

HERAKLIT

NOBLESSE OBLIGE - PLEMENITOST OBVEZUJE!

Re:Književnik

Nemogućnost, da Dragutin Domjanić ni bio kajkavski književnik, jer na kajkavskom festivalu u Zelini također su se spomenuli Domjanića. Dončec (razgovor) 08:53, 14. kolovoza 2012. (CEST)

A Domjanić ni pisao na čakavštini te možeš vidjeti, da se je držao kajkavskog narječja. Dončec (razgovor) 10:26, 14. kolovoza 2012. (CEST)

Kajkavac nije narodnost, ali lokalnost, osim toga sam zadržao kategoriju hrvatski književnici. Dončec (razgovor) 10:35, 14. kolovoza 2012. (CEST)

Nitko nije rekao, da Kajkavci su samostojan narod ili govoriju specifični jezik. Kajkavština je veliko hrvatsko narječje, koja ima svoju lokalnu književnu normu. Gradišćanskohrvatski jezik je i hrvatska inačica, osim toga lokalni službeni jezik. O prekomurštini slovenski profesori tvrdiju, da je također književna norma, aktivan jezik lokalne književnosti, crkve i časopisa. Druga narječja nemaju takve moći. Dončec (razgovor) 10:42, 14. kolovoza 2012. (CEST)

Lud si? Zašto sam separatist? Svi Hrvati znaju, da Kajkavci su Hrvati i kajkavština je hrvatsko narječje, osim toga ovo narječje ima bogatu književnost. Ja ti preporučujem pogledati povijest Međimurja i mađaronsku propagandu Josipa Margitaja te sovinističku ideju mađaronskog megyimurszkog jezika. Dončec (razgovor) 10:53, 14. kolovoza 2012. (CEST)

Znam, da je hrvatski književnik, kao su bili Nikola (Miklouš) Krajačević, Štefan Fuček, Ignac Kristijanović, Tomaš Mikloušić te Tituš Brezovački, a do 19. stoljeća su Hrvati pisali na regionalnom jeziku (čakavštini, štokavštini, kajkavštini), tri narječja pa su vrlo velike i važne književne norme, mnogi pisci bili privrženi kajkavštini ili gradišćanskomu jeziku, u Sloveniji samo prekomurštini. Nisu bili separatisti (samo Margitaj), svega su izražali lokalnost. Dončec (razgovor) 11:03, 14. kolovoza 2012. (CEST)

Poštovani Flopy,

kako ste dva puta izbrisali temu City Center one East, zamolila bih Vas za pojašnjenje zašto te također za upute kako napraviti taj tekst, a da ne bude izbrisan.

Naime, striktno smo pazili da u tekstu ne bude marketinga, da se navode enciklopedijske činjenice oko same zgrade tog shopping centra, te podaci koje bi čitatelje zanimali i sami tekst smo napravili u skladu s onim za City Center one West koji je očito u redu jer je već dulje vrijeme na Wikipediji.

Mi smo željeli napraviti kratki tekst o shopping centru, u skladu s drugim tekstovima toga tipa koji su već gore. Evo nekoliko primjera: Tower centar Rijeka, Westfield London, Westfield Stratford, Danbury Fair, Roosevelet Field ...

Najljepše bih Vas molila za pomoć oko navedenog.

Unaprijed hvala.

Marija Gamulin

Marijagamulin (razgovor) 11:58, 16. kolovoza 2012. (CEST)

Poštovani Flopy,

Zahvaljujem na brzom odgovoru. Samo bih htjela naglasiti da smo se mi itekako u proteklim godinama dokazali, što potvrđuju brojne nagrade koje smo osvojili kao najbolji i najkvalitetniji trgovački centar (Superbrands, Qudal, Best Buy...). Jedini smo brand koji ima tri shopping centra u Hrvatskoj, zapošaljvamo preko 5 000 ljudi, a u hrvatko tržite smo uložili preko 435 milijuna eura te surađujemo i pomažemo brojnim humanitarnim udrugama. Trenutno smo u procesu preuzimanja jednog shopping centra u Austriji što dovoljno govori o tome koliko smo se dokazali i kako radimo.
Nismo ni namjeravali marketinške aktivnosti stavljati na Wikipediju, niti se na taj način promovirati, jer tome u enciklopediji nije ni mjesto, za to imamo druge kanale (naša web i Facebook stranica, medijsko oglašavanje i slično). A i duboko sumnjam da netko preko Wikipedije traži marketinške informacije o shopping centrima i na temelju toga odlučuje u koji će centar ići, to zaista ne bi imalo smisla.
U nastavku je par linkova na stranice kompanija koje na Wikipediji sasvim normalno egzistiraju, iako bi se mogao pronaći sadržaj koji se može protumačiti kao marketinški: Konzum, Lidl, VIP, TDR i mnogi drugi...
Molim Vas da se ovo objašnjenje uzme u obzir.

Najljepša hvala.

Marija Gamulin

Marijagamulin (razgovor) 16:59, 16. kolovoza 2012. (CEST)

Izvedba

Šta je ovaj izvodio [7]? Kubura (razgovor) 01:58, 17. kolovoza 2012. (CEST)

Što dodati

Kad misliš staviti na razgovor [8], ne zaboravi staviti ono {{wp+}}, {{wikipedizirati}}, {{pravopis}}, {{strojni prijevod}}, {{pogrješni format nadnevka}} ili slično, ovisno o situaciji. Neke se članke može spasiti. Kubura (razgovor) 05:54, 17. kolovoza 2012. (CEST)

Histerofobija

da li biste bili ljubazni urediti mi definiciju i postaviti je ponovo,ako vec mora? meni bi znacilo i ako nisam vase nacionalnosti ja validujem hrv,postove kao i srpske na mom sajtu i forumu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Struca (razgovor • doprinosi)

da li je tocno?

Histerofobija regiji obliku psiholoskog straha, koje se karakteristisu po tome sto osoba koja patio od navedene fobije izbjegava bilo kakve konverzacioni konflikte. Ovaj poremećaj je otkrio expert za psiholoske strahove i analiticar Vukasin Simonovic. Osobe koje pate od ovog oblika fobije, nisu sposobne da izdrze pritisak ako im je nametnut od strane voljene osobe. Bolest je razvijena iz razloga sto histerofobik nema odredjene proteine ​​u amigdali koje pokrecu resavanje ili reagiranje na postavljeni emotivni stres u trenutku. Kao glavni simptom ovog poremećaja, osoba izbjegava i gleda da se udalji od (za nju) neugodne konverzacije. Povlaci se u sebe, gdje pritom nastaju opsesivno agresivne misli koje nekontrolirano kruze kroz misaoni tijek. Tako da ovakvi ljudi često gube na samopouzdanju, emotivnoj italigenciji i normalnom raspoloženju? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Struca (razgovor • doprinosi)

Histerofobija regiji obliku psiholoskog straha, koje se karakteristisu po tome sto osoba koja patio od navedene fobije izbjegava bilo kakve konverzacioni konflikte. Ovaj poremećaj je otkrio expert za psiholoske strahove i analiticar Vukasin Simonovic. Osobe koje pate od ovog oblika fobije, nisu sposobne da izdrze pritisak ako im je nametnut od strane voljene osobe. Bolest je razvijena iz razloga sto histerofobik nema odredjene proteine ​​u amigdali koje pokrecu resavanje ili reagiranje na postavljeni emotivni stres u trenutku. Kao glavni simptom ovog poremećaja, osoba izbjegava i gleda da se udalji od (za nju) neugodne konverzacije. Povlaci se u sebe, gdje pritom nastaju opsesivno agresivne misli koje nekontrolirano kruze kroz misaoni tijek. Tako da ovakvi ljudi često gube na samopouzdanju, emotivnoj italigenciji i normalnom raspoloženju. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Struca (razgovor • doprinosi)

tekst sam preveo na hrvatski. jel to dovoljno ili...? pa i ne mozete uredjivati tekst ako se ne razumete u materiju. jel previse kratatko objasnjenje ili vi jednostavno ne validujete moje definicije?

ja imam pravo da postavim pitanja vezana za moje definicije. i nemojte me moliti da ne iznosim sopstveno misljenje. ne trazim ja od vas da uredjujete moj tekst ja sam ga preveo na hrvatski,da li sam ga lepo preveo i dali je to dovoljno sto sam napisao ili moram opsirnije objasniti. odgovorite molim?

dobro flopi --Zeljko (razgovor) 22:23, 18. kolovoza 2012. (CEST)

samo kad nije politika --Zeljko (razgovor) 22:23, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Jezična inačica

Flopy, suradnik je možda pogriješio jezičnu inačicu (jer ovo je ipak Wikipedija na hrvatskome jeziku), a i na većini projekata navođenje vjerodostojnih izvora je gotovo obveza. Mogu pomoći kada suradnik pokaže osnove razumijevanja Wikipedije, jer nevezano o kojoj se temi radi, administratori ili ostali suradnici nisu "samo čistači i tuđa radna snaga". :-) --Roberta F. 22:25, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Objavljivanje originalnih ideja

Flopy, sve mi se više čini da se radi o nečijem originalnom istraživanju, jer googlić daje cijela 2 pogodka :-) --Roberta F. 22:31, 18. kolovoza 2012. (CEST)

histerofobija je psiholoski poremecaj a ne ideja.

Flopy, ostajem pri stavu. Ovo nije ohrabrujuće niti se spominje bilo gdje u MKB. Pomažem suradnicima, ali izvorna istraživanja ne podupirem, bez vjerodostojnih izvora ne vjerujem u postojanje ovog pojma. A toliko je članaka u kategoriji održavanja - da sad svi zajedno krenemo to sređivati ne bi bilo gotovi do rujna. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 22:51, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Da, lijepo nas zabavlja :-) --Roberta F. 22:55, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Moguće. --Zeljko (razgovor) 23:15, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Eto EX-13 je rišio problem --Zeljko (razgovor) 23:17, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Hvala Flopy, najdraži. Nećemo se više svađati :) Samo će biti po mom :)--Ex13 (razgovor) 23:27, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Dogovoreno, držim te za riječ :)--Ex13 (razgovor) 23:31, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Srdačno hvala na brzopletosti pri brisanju mog profila

Hvala na korekcijama, Flopy, ali si mi istovremeno obrisao i moju korisničku stranicu. Molit ću te lijepo da je pažljivo pročitaš i vratiš onakvu kakva je bila. Njen prvi dio je moj osobni profil i moja prezentacija vrlo štovanom čitateljstvu hrvatske Wikipedije, i kao takva korisna informacija za čitatelje iste. Osim toga ne "kitim" se tuđim člancima - provjerom na moj link ili pozornijim čitanjem moga uvodnog teksta, koji si tako brzopleto izbrisao, lako se dade izvesti zaključak da su oni ekskluzivno napisani za bosansku Wikipediju, SLOBODNU Wikipediju na bosanskom jeziku, a kao takvi dostupni i čitateljima i hrv. Wikipedije. Srdačan pozdrav!--Mediteran (razgovor) 23:41, 18. kolovoza 2012. (CEST)

Bitka na Dravi 925.

Bok, Flopy!

Hvala na primjedbi za članak Bitka na Dravi 925. Eto, ja sam se s priličnom dozom hrabrosti, ali i skepse, prihvatio nezahvalnog posla pisanja članka o događaju iz pradavnih vremena, svjestan da praktički nema do kraja pouzdanih podataka iz izravnih izvora (kakve traže vrlo oprezni i skeptični povjesničari (npr. I. Goldstein), za razliku od onih koji su to nešto manje (npr. I. Kukuljević-Sakcinski, V. Klaić). Doduše, ne slažem se s Tobom da nisam naveo nikakve izvore, jedino ih možda nisam dovoljno dobro prikazao. U samom tekstu su navedeni Ljetopis popa Dukljanina, O upravljanju carstvom i zapis anonimnog notara kralja Bele III. kao izvori koji upućuju na bitku Hrvata i Ugra. A među vanjskim poveznicama je i ona o Zborniku radova „Prvi hrvatski kralj Tomislav“ (http://www.hrt.hr/arhiv/99/06/23/KUL.html) koja IZRIČITO spominje da je Tomislav „925. pobjedom nad Mađarima na rijeci Dravi utvrdio hrvatsku granicu“. Ako su autori zbornika to napisali, a radi se o poznatim profesorima i doktorima, ja sam to tako i prenio.

Smatrao sam da je dobro da postoji članak o sukobima Hrvata i Mađara u Tomislavovo vrijeme, premda postoji članak o Kralju Tomislavu, te ostali članci o tom vremenu (vidi npr. Primorska Hrvatska (kneževina) itd.). Budući da, izgleda, Tomislav nije u svojoj pratnji imao nekog pisara koji bi bilježio ondašnje događaje, ili su se mogući takvi spisi izgubili tijekom stoljeća, mi smo na žalost osuđeni samo na posredne (i to još nepouzdane) izvore. Ipak, mislim da bi članak s otprilike takvim tekstom trebao postojati, eventualno s nekakvim izmjenama i dopunama.

Stoga predlažem da prilagodiš članak da bude u skladu s Tvojim primjedbama, te da eventualno promijeniš i naslov, ako je ovaj postojeći previše eksplicitan. Da li bi odgovarao općenitiji i neutralniji naslov koji bi bio tipa „Bitke kralja Tomislava s Mađarima“, „Protjerivanje Mađara preko Drave u doba kralja Tomislava“ ili neki treći, teško mi je u ovom trenutku reći. To odluči sam.

Inače, na stranicama engleske (ali i drugih) wikipedije ima bitaka, poglavito iz Starog vijeka, o kojima isto nema točnih podataka, ili/i o vremenu ili/i o mjestu (vidi npr. „Assyrian Siege of Jerusalem“ ili „Battle at the Harzhorn“, pri čemu je mjesto potonje bitke otkriveno tek nedavno, kad su iskopani starorimski novčići, a vrijeme bitke se još uvijek procjenjuje na razdoblje između 222. i 238. g.). Upitno je koliko su one vjerodostojne, ali očito da su postojale, ako nigdje drugdje, a ono u narodnoj predaji. I bitka na Dravi nema definirano mjesto i vrijeme, pa čak neki smatraju da se dogodila na nekom bojištu udaljenom od Drave, ali je nedvojbeno da je bitka (odnosno više njih) između Hrvata i Mađara postojala. Bez obzira na nepouzdanost šturih izvora, ipak smatram da događaji nisu izmišljeni ili obrnuto interpretirani, npr. kada Pop Dukljanin piše (pod točkom XII svog Ljetopisa) da je „kralj Tomislav ... s ugarskim kraljem ... vodio mnoge ratove i uvijek ga nagnao u bijeg“, ne vjerujem da je to izmislio ili da je bilo obrnuto, tj. da je ugarski kralj natjerao Tomislava u bijeg. I nepouzdane izvore treba prihvatiti kao takve, naravno uz oprez i ogradu. Ja sam nastojao i članak „Bitka na Dravi“ tako koncipirati, a ako nisam uspio, molim Te da ga ispraviš. Srdačan pozdrav, Silverije (razgovor) 15:33, 20. kolovoza 2012. (CEST)

Izmjene

Pozdrav Flopy, imam molbu. Na članku Vesna Pusić, u sadržaju Vanjskih poveznica, stoji nekoliko informacija koje su zastarjele pa ovim putem molim da se promijene/uklone. Vesna Pusić je potpredsjednica HNS-a, a ne predsjednica. Također, više nije potpredsjednica Hrvatskog sabora. Hvala. Marmil (razgovor) 12:23, 28. kolovoza 2012. (CEST)

Datoteka istovjetna ovoj datoteci (Datoteka:Fakultet prirodoslovno-matematickih i odgojnih znansoti-logo.png) prethodno je obrisana. Provjerite evidenciju brisanja za tu datoteke datoteku prije nego što nastavite s ponovnim postavljanjem.

E budući si izbrisao sliku koju ja ne mogu sada posatviti, bilo bi korektno od vas da lijepo sada mi pomognete budući jer mi neda postavljenje slike sa sličnim opisom? Fpmoz (razgovor) 14:37, 30. kolovoza 2012. (CEST)Fpmoz

Baas

Ono s "partijom" bi trebalo kazati SDPovcima ;-)--Kaj-man (razgovor) 22:16, 30. kolovoza 2012. (CEST)

100 posto si u pravu!!!.LP--Kaj-man (razgovor) 22:42, 30. kolovoza 2012. (CEST)

Svjetski dan

Flopy, čestitam ti svjetski dan učitelja!  :-) --Roberta F. 18:50, 5. listopada 2012. (CEST)

• • Nema problema, svako dobro, pozdrav!--Seiko (razgovor) 15:09, 9. listopada 2012. (CEST)

Dječje kazalište Dubrava na Wikipediji

Poštovani,

prije nekoliko godina napravio sam stranicu Dječjeg kazališta Dubrava na Wikipediji. Htio sam sada unijeti neke promjene, no rečeno mi je da ste je obrisali. Zanima me jesam li štogod krivo napravio na stranici i možete li ju vratiti ili da radim ispočetka?

Unaprijed hvala na odgovoru, Vlatko Panić vlatko@kazalistedubrava.hr — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Vlatkopan (razgovor • doprinosi)

Krenula je priča

[9] Jesi li vidia ovo? Kubura (razgovor) 06:05, 6. studenog 2012. (CET)

I ovo [10], ovo [11] i tako dalje, ovo [12], [13].Kubura (razgovor) 05:08, 15. studenog 2012. (CET)

Vesna Pusić

Poštovani,

molila bih Vas da promjenite u članku o Vesni Pusić da je od 2006 do 2012. obnašala dužnost ELDR-a, ali isto tako da je ELDR promjenio svoje ime u Alliance of liberals and democrats for Europe party (ALDE Party).

Unaprijed zahvaljujem i srdačan pozdrav!

Barbara Zvonar

Stiže li pošćer?

Ima neko vrijeme da sam ti posla emajl, a nisam vidio da reagiraš, pa samo priupitivam.--MaGa 22:03, 14. prosinca 2012. (CET)

ESCO

nov sam ovdje pa mi nije baš jasno kako opis modela poslovanja može bit smatran reklamom? Beba nema zvecku (razgovor) 19:10, 19. prosinca 2012. (CET)

Obavijestiti

[14] OK, samo nemoj zaboraviti napisasti na Zahtjevima za premještanje stranica da si riješio [15]. Kubura (razgovor) 06:28, 3. siječnja 2013. (CET)

Zdravstveni odgoj u Hrvatskoj

Ako ti se ne sviđa nastavni uputnik, a ti piši kurikul. Enciklopedija je dužna slijediti izvore, ali u sadržaju, ne nužno i u formi. Dakle, nismo dužni kopirati pogrješke nepismenih ministara. Hvala unaprijed dragom kolegi na mrvici razmišljanja prije činjenja! SpeedyGonsales 22:08, 12. siječnja 2013. (CET)

Razumijem ja što ti pišeš, ali ponavljam ti "ako ti se ne sviđa nastavni uputnik, a ti piši kurikul". Nismo dužni kopirati pogrješke nepismenih ministara, ne znam kako to drugačije, jasnije napisati. SpeedyGonsales 22:15, 12. siječnja 2013. (CET)

Ispravio sam jezikoslovnu glupost u ono što savjetuju stručnjaci. Ako se ne slažeš, odnosno ako imaš informaciju da se hrvatski naziv nastavni uputnik ne rabi, slobodno ispravi u tuđicu kurikul, nisam jezikoslovni čistunac da bi se tome protivio ako naziv nastavni uputnik nije zaživio. Jasno, ne mogu se složiti da rabimo jezikoslovni idiotizam samo zato što ga je ministar koji je šport pretvorio u sport nije ispravio ili nije primjetio. Jer ako ćemo kopirati pogrješke ministara, onda se vraćamo u 1948., kada se govorilo onako kako drug ministar govori. Danas nije 1948., a pravila ovog projekta glede hrvatskog pravopisa su jasna. SpeedyGonsales 22:25, 12. siječnja 2013. (CET)

Ponavljam "ako ti se ne sviđa nastavni uputnik, a ti piši kurikul". Kurikulum nećemo rabiti jer ta riječ nije dio hrvatskog standardnog jezika. SpeedyGonsales 22:33, 12. siječnja 2013. (CET)

Kurikul

Kakav god dogovor bio neka se ispravi početak članka jer trenutno u natuknici stoji kurikulum uz nastavak da je kurikul tuđica, znači ispadne da je kurikulum naški. --Orijentolog (razgovor) 02:35, 16. siječnja 2013. (CET)

Malo za pogledat

[16] Veliš da je ovo tvoje područje, pa evo, pogledaj malo ako te je volja. Kubura (razgovor) 05:56, 1. ožujka 2013. (CET)

A jeste li morali čitati Dabinovića? Kubura (razgovor) 01:16, 3. ožujka 2013. (CET)

re:Izvori

Članak nije prepisan. Samo trebam vremena, jer sam sada van grada... i hvala na savjetu za knjigu, potražit ću je. --Wüstenfuchs 13:23, 3. ožujka 2013. (CET)

Mogući Cetkov povratak

Mislim da ovdje ponovno imamo Cetka na djelu.--Jack Sparrow (razgovor) 09:44, 29. ožujka 2013. (CET)

Da, izgleda da je to baš on.--Jack Sparrow (razgovor) 09:49, 29. ožujka 2013. (CET)

Diskografija sastava Fall Out Boy

Kako vi znate da je neodgovarajući sadržaj? Ja sam ga preuredio sve po pravilima i poslao zahtjev za premještanje i nitko mi nije pregledao sadržaj opće a obrisali ste mi rad, što je po meni potpuno nekorektno. Acmilancro (razgovor) 11:08, 9. travnja 2013. (CEST)

pitanje

dakle, ja sam pitao jel mogu promijenit naslov i nitko mi ne odgovara na pitanje. a i koji su to točno 'standardi' wikipedije? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Marijov (razgovor • doprinosi)

Evo potpis. Nisi odgovorio o 'standardima'. Članak koji sam ja napisao je u potpunosti drugačiji od postojećeg (koji je tek nedavno postavljen i uređen). Članak je provjeren od prof. dr. sc. Ivana Karlića i kao takav se smatra studentskim znanstvenim radom iz teologije i to mi je uvjet za ispit, te mora biti objavljen na Wikipediji. Dakle, tematika članka nije, ne samo ista, nego nije ni slična onoj iz postojećeg članka o kraljevstvu Božjem. Stoga, nadam se da ćete imati razumijevanja i moj članak povratiti (da ne moram opet sve iz početka uređivati, jer sam se i ovako napatio s tim) kako bih mogao izići na ispit. Hvala! p.s. Javljali su mi se i drugi 'administratori' ili kako vi to zovete, ljudi koji su htjeli pomoći i nisu apsolutno ništa spominjali da je članak po bilo kojim kriterijima / standardima neispravan. --Marijov (razgovor) 18:21, 5. svibnja 2013. (CEST)

Novi suradnici

Molim kolegu da malo uspori, u korist našeg projekta. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 23:35, 5. svibnja 2013. (CEST)

Ma nisam rekao svađaš, nego povađaš. No dobro je sada. --Zeljko (razgovor) 22:52, 16. svibnja 2013. (CEST)

Propaganda?

Poštovani, naveli ste sljedeće vezano za članak Le Zboru "Nisam stručnjak za glazbu, ali sam sada detaljno pročitao članak i svakako mi djeluje propagandistički. Smatram se informiranim, redovito čitam i pratim sve važnije medije, ali za ovaj zbor prvo put sam čuo u ovom članku. Zbor nikako nije poznatiji široj, ako hoćete glazbenoj, javnosti. Možda se varam, neka me oni koji znaju više o glazbi demantiraju. Ovdje definitivno imamo problem s kriterijima. Mislim da, bar zasada, članak o Le Zboru ne bi mogao samostalno postojati." Zanima me da li članak o Lahoru, pjevačkom zboru župe BDM Karmelske također nalazite "propagandističkim"? Da li ste za ovaj zbor čuli već prije? Da li mislite da je ovaj zbor poznatiji široj, glazbenoj javnosti? Da li mislite da članak o ovom zboru može "samostalno postojati"? Naime nisu mi baš najjasniji kriteriji? Hvala unaprijed! Catchy (razgovor) 01:31, 17. svibnja 2013. (CEST)

IP

[17] Onaj IP je unosio netočne podatke na drugim člancima pa imamo razloga sumnjati u njegovu ispravnost. Ti si ga nekoliko puta bio reveertao, ja također. Tip je unosio neuredne strojne prijevode, brljao je. Uređivanja mu valja revertati gdje god da naletiš na njih. Kubura (razgovor) 07:55, 29. svibnja 2013. (CEST)

swingers

Wikipedija je tu da ljudi surađujući i nadopunjavajući se, stvore nekakav članak. Nije poanta da jedna osoba odmah ima gotovu stvar; takve osobe pišu svoja enciklopedijska izdanja. Ona mora dati što ima i potaknuti druge da nadopune članak. Primjetio sam da ima mogućnost da se 'zaželi' stvaranje članka. Ako vam je draže to, nego da netko započne neku temu i učini ju vidljivom, ma kako šturo napisana bila, slobodno to spomenite u pravilima. Bez obzira na skromnost hrvatskog izdanja, treba biti zahvalan za svaki doprinos, nepretenciozan i skroman. Šturo ne znači pogrešno. Šturo je ili zbog lijenosti autora, što je u kontradikciji sa pisanjem na wikipediji ili zbog nedostatka informacija. Neke informacije nije lako naći ni danas, osim ako se ide do izvora. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 95.178.189.55 (razgovor • doprinosi)

Ne znam što je ovime pisac htio reći. --Flopy ^razgovor 22:25, 4. lipnja 2013. (CEST)

Drug

Mislim da je moja izmjena bila objektivna i da ste ju trebali uvažiti zato što imam jako velik krug prijatelja i mladih i starih i jako puno njih koristi riječ "drug" a možda čak još više mlađi ljudi zbog utjecaja narodne(BiH i Srpske) glazbe koja je jako slušana u današnjoj Hrvatskoj, također nikad nisam vidio da netko nekoga etiketira kao komunisti sa riječi "drug". U 99% slučajeva komuniste se etiketira tako sa riječju "crveni". Također na društvenoj mreži Facebook stvarno puno ljudi koristi riječ "drug" kao prijatelj a ne kao oznaku za nekog komunistu. Mislim da ovi dijelovi koje sam izbrisao nisu potrebni u wikipedijinom opisu riječi drug zato što nisu objektivni i molio bih da se moja izmjena uvaži. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nikola32 (razgovor • doprinosi)

Drug

Vidim da nema smisla da tražim bilo kakve izmjene od vas jer je očito da ste politički desno orijentirani i da vam je trn u oku sve što je socijalističko pa tako i riječ "DRUG", a to jasno pokazuje ovaj članak o riječi "DRUG" koji je definitivno subjektivan i koji širi laži i vašu propagandu. I nemojte mi samo sad reči da je ovo vrijeđanje ili tako nešto. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Nikola32 (razgovor • doprinosi)

Gradivo za te

[18] Ne budi ti zapovijeđeno, molim te pogledaj što onaj ondje piše. Kubura (razgovor) 05:27, 16. lipnja 2013. (CEST)

Tvrtko

Szia!

Napisao sam ovako "na temelju [baštinskih] prava gospođe mlađe kraljice [Elizabete]", jer u pismu (objavio ga je Ivan Kukuljević Sakcinski) piše "pro juribus domine regine junioris", tj. "u ime/na temelju prava gospođe mlađe kraljice". No, nije svima jasno na temelju kakvih "prava" je Ludovik dobio "svu zemlju Humsku sa svim njenim tvrđavama" (totam terram Holmi cum omnibus castris in eadem existentibus) i na koju "gospođu mlađu kraljicu" se ta prava odnose. Autor nije to precizirao, jer je to za njega bila opće poznata stvar. No, za nas to nije opće poznata stvar. Prošlo je više od 600 godina od ovoga događaja. A one riječi kojih nema u originalnom tekstu pišu se u uglatoj zagradi.--Nimča (razgovor) 14:00, 16. lipnja 2013. (CEST)

BEST Zagreb

Obrisali ste BEST Zagreb jer se koristilo previse anglizama. Nisam bila u mogucnosti da prepravim tekst iako sam vec i pitala kako da prepravim, a kao odgovor sam dobila: "ta zar ne razumijem u cemu je problem" Ne mogu prevesti projekt čije je ime englesko jer smo međunarodna udruga i nazivi svih projekata koji su internacionalni trebaju takvi i ostati. Sada sam u mogucnost poraditi na tome iako i dalje ne znam sto bih mogla popraviti. Ponovno jedino sto mogu je pitati gdje je problem, ali nebi htjela dobiti odgovor: "ta zar ne razumijem u čemu je problem" Hvala unaprijed

Pravopis

Pišeš: Ja sam prvi koji neću braniti spomenutog ministra, baš suprotno, u sustavu sam kojem je on ministar, ali on s donošenjem ovog pravopisa nema veze, niti ga je on nametnuo. Jedino što će on glede toga učiniti jest da će, prema svim najavama, ovaj pravopis propisati kao obvezni u svim školama.

• U Googlovu tražilicu uneseš pojmove "Jovanović" i "pravopis", i dobiješ oko 332.000 pogodaka. Ako ideš čitati i pročitaš prvih 10 pogodaka, mislim da više nećeš tvrditi on s donošenjem ovog pravopisa nema veze.

Pišeš: U školama mora biti jedan obvezatan pravopis, to što se ovaj nekima ne sviđa, njihov problem. Pravopis je tu i treba ga se držati.

• Slažem se, zbrka od nekoliko nedovoljno usklađenih pravopisa ne nosi ništa dobro. Samo muči me izjava da je pravopis tu, ne znam na koji pravopis misliš. Babić-Moguš je tu, to je dobro poznata činjenica.

Pišeš: Inače, meni osobno je drago što je "ne ću" konačno izbačeno i kao opcija.

• Kolegama je primjerenije iznositi argumentirana mišljenja nego osobne emocionalne stavove. Nekoć se pisalo - "papir sve trpi".

Pišeš: Ne znam što znači "kad se norma ustali".

• Nisam stručnjak za jezik, niti sam proučavao novi pravopis, ali primijetio sam sljedeće:
  • jučer sam gledao što piše u tablici glede velikih i malih slova, i našao sam nelogičnost - u lijevom stupcu (velika slova) bili su navedeni Djevičanski otoci, u desnom stupcu (mala slova) bili su navedeni Britanski Djevičanski Otoci. Danas sam gledao istu stranicu, pogrješka je danas ispravljena.
  • čitajući najave, naime da će pravopis na papiru izaći tek za 4 mjeseca i znajući da tiskanje pravopisa ne traje više od mjesec dana razvidno je svakome inteligentnome da je pravopis nakon javne rasprave od 3 i pol tjedna nedonošče koje je još u inkubatoru, i tek kad izađe na papiru bit će nešto koliko-toliko pouzdano. A i tada treba pričekati stručne recenzije. Za očekivati je da će udžbenici sljedeće školske godine, one 2014./2015. biti tiskani po novome pravopisu, ako se do tada ne dogode izbori ili pravopis odjednom bude povučen. Ja bi pričekao da se internetska izdanja LZMK usklade s novim pravopisom, jer oni imaju plaćene lektore pa im je to brže i lakše nego nama. Kad se oni usklade s novim pravopisom, onda će biti vrijeme da se i mi uskladimo, to bi otprilike značilo - "kad se norma ustali", odnosno vrijeme od dvije do četiri godine, dovoljno da prođu još jedni ili dvoji izbori, koje je potrebno da političke igrice ne utiču više nego je nužno na pravopis hrvatskoga jezika. Očekujem odstupanja na brže odnosno bolje samo ako se donose Zakon o jeziku, ali ne treba se previše nadati jer kad taj zakon nije izglasovan u ono državotvorno vrijeme 1990-ih, teško da će biti izglasovan u vrijeme današnjih teških lutanja i korumpirane kleptokracije. Biti ću sretan i presretan ako nas gospoda zastupnici iznenade zakonom koji bi donio nešto malo reda u pravopisnu domenu. Nije to gorući problem, ali to je problem koji se može riješiti u Saboru, za razliku od problema nezaposlenosti koji se teško ili nikako može riješiti u Saboru, jer glavni uzroci spoticanja jesu na Trgu sv. Marka u Zagrebu ali s druge strane trga. SpeedyGonsales 22:38, 28. lipnja 2013. (CEST)

Pišeš: Hrvatski jezik i jezikoslovlje je samostalna institucija i nitko joj ništa nije mogao nametati.

• Misliš na IHJJ? Ako da, vidi gore: "U Googlovu tražilicu uneseš pojmove "Jovanović" i "pravopis", i dobiješ oko 332.000 pogodaka. Ako ideš čitati i pročitaš prvih 10 pogodaka, mislim da više nećeš tvrditi on s donošenjem ovog pravopisa nema veze."

Pišeš: To što je ministar Jovanović rekao da se u školama neće pisati...

• I ti napišeš ovo i - i nitko joj ništa nije mogao nametati - rečenicu do rečenice? Vidiš li možda protuslovlje u svojim vlastitim riječima?

Pišeš: Zašto čekati tzv. "ustaljivanje norme"?

• Zato jer tako piše u smjernici Wikipedija:Pravopis.

Pišeš: Nerijetko se hr.wiki predbacivao tobožnji nacionalizam, nažalost pretjerivanja u tom smislu je bilo, pravopis je primjer za to.

• Administratori ovoga projekta ekstremistima sigurno nisu po volji, neki su nas zvali četnicima, neki ustašama, neki ovakvima, neki onakvima. Svatko pametan zna zašto je tome tako - zato jer ne idemo niz dlaku nikome, ni "četnicima" ni "ustašama", nego se držimo činjenica, izvora i enciklopedijske objektivnosti. Netko tko ispred svoga imena piše prof. trebao bi znati da se pravopisa treba držati, bez obzira kakav on bio, jer nered ne može biti. Ali isto tako, ne može se dopustiti niti nasilje nad jezikom, to su uostalom i stručnjaci iz IHJJ-a napisali (malo drugačijim riječima) kao temelj svoga novog pravopisa. Koliko im je to uspjelo, pričekat ćemo ocjene stručnjaka, nije na administratorima suditi kvalitetu rješenja nekoga pravopisa. SpeedyGonsales 20:28, 1. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: Većinu tih smjernica ionako si ti pisao, one se mogu mijenjati.

• Smjernice su pisane temeljem dogovora suradnika. To ne znači da se ne mogu mijenjati, ali to znači da se trebaju mijenjati samo na bolje.

Pišeš: Sve mi se čini da je ovaj novi pravopis propisao isključivo "šport", "grješka", "ne ću" da bi bila lavina oduševljenja i da bi odmah krenule promjene članaka. Drago mi je ako se varam. Poanta je ne smije više biti nametanja jednog rješenja protiv drugog koje je tobože "srpsko".

• Dužnost administratora je pomagati suradnicima u njihovom radu, i ako je potrebno uputiti ih na naša pravila i smjernice. Na hrvatskoj wikipediji nikad ništa nije smetalo jer je kako to ti pišeš "srpsko" ili tobože "srpsko", zapravo, kad se pojavljuju članci na engleskom ili drugim jezicima brišemo ih brže nego ako su na srpskom, ove ipak više suradnika razumije i prevodi ih na hrvatski jezik. To je što se tiče članaka kao cjelina. Glede riječi, tu se opet držimo duha jezika, i sve tuđice tretiramo jednako, prednost uvijek imaju hrvatske riječi ako postoje. Tako nas upućuje svaki pravopis i jezični savjetnik koji govori o tome.
• Drago mi je što si shvatio da ne smije biti nametanja, jer upravo tvoja poruka u Kafiću težila je nametanju nove još neusvojene jezične norme, što nije primjereno enciklopedijskom projektu. Jezik se polako mijenja i u životu i na wiki, to je činjenica, sjeti se samo kako smo zamijenili pr.n.e. u pr. Kr. - polako i bez ikakvih naglih lomova. Jezične promjene traže osjetljivost i mudrost onih koji ih provode, tome upravo služi gornja formulacija "kad se norma ustali". Još jednom ponavljam, drago mi je što si shvatio da ne smije biti nametanja. SpeedyGonsales 12:10, 2. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: Članak je nasilno preimenovan. i Pr. Kr. se konačno počelo koristiti najviše zahvaljujući mome zalaganju, to zaboravljaš.

• Ništa ne zaboravljam, ništa nije nasilno preimenovano. Na hr wiki prednost uvijek imaju hrvatske riječi ako postoje, to što netko nedovoljno zna povijest hrvatskoga jezika je njegov problem. Wikipedija je enciklopedija, i kao takva terminologija na njoj mora biti usklađena i dosljedna što je to više moguće. Ako neki suradnik ima svoje osobne stavove koji nisu usklađeni s općom jezičnom praksom i poviješću hrvatskoga jezika, bolje mu je sjesti i naučiti nego ustrajati na odstupanjima od duha jezika. Postoji nekoliko rječnika hrvatskoga jezika, najstariji i najviše opisni a najmanje propisujući je Anić, noviji i bolji je Šonjin, Šamijin nije loš, Školski rječnik IHJJ-a iz 2012. je najbolji. U njemu na stranici 770 piše šport "igra ili tjelesna aktivnost koja zahtijeva fizički napor i vještinu". Na stranici 725 piše sport v. šport. Obzirom da ti očito cijeniš IHJJ, mislim da bi time priča o sportu i športu trebala biti zaključena. SpeedyGonsales 18:00, 2. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: Kod Anića je obrnuto, piše šport v. sport (str. 558).

• Kao što sam i napisao, najstariji i najviše opisni a najmanje propisujući (čitaj najlošiji) je Anić. Treba li reći da u Šamiji (iz 2012. godine) piše isto kao i u rječniku IHJJ-a iz 2012. godine?

Pišeš: Dakle, vadiš one rječnike koji ti odgovaraju.

• Pretpostavljaš moju lošu namjeru, čime kršiš pravila naše wikipedije. Nije li licemjerno inzistirati na novom pravopisu IHJJ-a, a kad ti to ne paše, zanemarivati njihov rječnik?

Pišeš: "Šport" nije ništa "hrvatskije" od "sport".

• To nisam nigdje ni napisao, ne bavim se takvim prizemnim kvalifikacijama. Ako ti tako želiš nazvati ono što preporučuje većina hrvatskih rječnika, tvoj izbor.

Pišeš: Moji stavovi su itekako usklađeni s općom jezičnom praksom i poviješću hrvatskoga jezika.

• Zašto ti onda smeta šport?

Pišeš: Jer, to je problem, ne postoji jedna jezična tradicija i praksa, nego najmanje dvije. Problem je i to što već više od 20 godina nema dogovora. Krajnje je vrijeme za jedan pravopis, jer svi nikada neće biti zadovoljni.

• Ne postoje dvije jezične tradicije i prakse, nego samo jedna. Godine 1945. na silu je uvedena druga koja danas polako nestaje, ali oni koji povijesti svoga jezika ne znaju čvrsto se drže onoga naučenoga između 1945. i 1990. Nešto od toga će ostati, većina riječi tuđih hrvatskome jeziku već su otpale. Za kraj, čitaj pažljivo što sam ti napisao. Koliko vidim, uporno inzistiraš na nekoj "sili" i emotivnim ocjenama što se tebi sviđa a što ti se ne sviđa, dok ja navodim što preporučuju najbolji hrvatski jezikoslovci i najbolji hrvatski rječnici. Meni je jako žao ako se ti ne slažeš s najboljim hrvatskim jezikoslovcima i najboljim hrvatskim rječnicima, ali tu nažalost ništa ne mogu. SpeedyGonsales 18:58, 2. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: "Najbolji hrvatski jezikoslovci i rječnici". Koji su to?

• Članovi Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Pišeš: - tko to kaže? Ti?

• Provjeri u stručnoj literaturi što se govori o njima (npr. Radoslavu Katičiću, Mislavu Ježiću, pokojnom Tomislavu Ladanu ili Marku Samardžiji), nisam toliko umišljen da bi ih prozivao najboljima a oni to nisu.

Pišeš: S kime se ja to slažem, a s kim ne slažem?

• Ne, napisao sam: "Zašto ti onda smeta šport?" i "Nije li licemjerno inzistirati na novom pravopisu IHJJ-a, a kad ti to ne paše, zanemarivati njihov rječnik?"

Pišeš: Lako i ja mogu nešto proglasiti "najboljim" ili nekoga. Šport meni ne smeta, ali mi smeta što se nameće. I opet te upućujem da još jednom pročitaš što se pisalo na stranici za razgovor tog članka. Sad sam se uhvatio tog jednog primjera, ima i drugih. Itekako se štošta nametalo.

• Pogledat ću. Ali na isti način kao što se nisam uplitao u raspravu o zemljopisu i geografiji, ne jamčim da ću išta odgovoriti ili dopisati, ne moram biti svakome loncu poklopac. Ako ti misliš da se nešto nametalo, zašto dotičnog suradnika nisi na to upozorio? Također, mogao si i mene upozoriti, imam stranicu za razgovor, imam e-poštu, dostupan sam i na ircu. Naknadno prigovarati bez pozivanja na konkretna uređivanja je prilično sitničavo i neprimjereno administratoru hrvatske wikipedije. SpeedyGonsales 20:38, 2. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: Mislim da je daljnja rasprava suvišna.

• Odgovarao sam na tvoja pitanja odnosno komentirao sam tvoje izjave kad sam našao potrebnim dopuniti ih ili ispraviti. Ako si zadovoljan mojim odgovorima, to mi je drago čuti.

Pišeš: Važno je da odsada nema nikakvih nametanja.

• Svaki put kad se suradnici sukobe oko nekog članka netko može reći "nameće se nešto". Treba razlikovati poštivanje izvora i uporno revertanje bez argumenata. Prvo nije nametanje nego je enciklopedičnost, drugo je nametanje i nasilje. Nažalost suradnici su tu često subjektivni, ali nije previše teško ustanoviti tko rabi kakve izvore ako se ima malo dobre volje.

Pišeš: Vidjet ćemo najesen što će biti s ovim najnovijim pravopisom, ali ako tko bude pisao po njemu, to se ne smije ispravljati.

• Ovaj novi pravopis uvodi više dvostrukosti nego je bilo ranije, pa ne vidim da bi trebalo biti problema. SpeedyGonsales 21:41, 2. srpnja 2013. (CEST)

Uputio si me pročitati stranicu za razgovor članka Šport. Tvojih doprinosa tamo nema, moja su dva, pa mi nije jasno što si time htio reći.

Pišeš: Kao i inače nisi ništa rekao nego uvijek jedno te isto na 101 način. Definitivno nisi pozvan da išta moje dopunjavaš i ispravljaš.

• Prva rečenica je bezobrazna, moram kolegu podsjetiti da nije na placu nego je na wikipediji. Glede ispravljanja, moram po drugi put podsjetiti kolegu da je ovo wikipedija, svatko je pozvan ispraviti svakoga ako za to postoji razlog. Drugačiji stav bi bio kršenje pravila wikipedije, što sam siguran tebi nije bila namjera.

Pišeš: Nisam stručnjak za sport, ali tko zna možda poželim napisati ili prevesti neki članak na temu sporta pa me baš zanima tko će me ispravljati.

• Predlažem pisanje članka Zagrebački športski savez [19] ili Športska gimnazija Zagreb [20]. SpeedyGonsales 12:45, 4. srpnja 2013. (CEST)

Ispeci pa reci/napiši

Da se slikovito izrazim... ispekao sam. Ovo je bila država, povijesna država, stoga se ime ne piše Hannover, već Hanover. Isto kao što se ne piše England već Engleska, isto kao što se ne piše Preußen već Pruska/Prusija, Bayern kao Bavarska ili Liechtenstein kao Lihtenštajn. Imena država se ne pišu kao gradovi, ja ne znam gdje ste vi provjerili da se Kneževina Hanover piše s dva "n", ali taj naslov, "ispeci pa reci/napiši" koji ste meni uputili mogli ste zadržat za sebe, jer niste u pravu. --Wüstenfuchs 18:46, 2. srpnja 2013. (CEST)

E pa proleksis nije u pravu... Donja Saska, a ne Niedersachsen primjerice. Ne znam gdje pronaći nazive, ali primjerice, ovdje se može vidjeti (istina, izdano 1901.). A naveo sam i primjere, stoga Hanover ne može biti iznimka. --Wüstenfuchs 19:05, 2. srpnja 2013. (CEST)

Poziv za sudjelovanjem u istraživanju

Dragi Flopy, mi smo tim hrvatskih istraživača koji proučavaju suradničke dinamike na različitim jezičnim Wikipedijama, te se posebno usredotočujemo na temu Kosova. Tražimo suradnike koji su sudjelovali u uređivanju, ili raspravljanju o člancima povezanim s ovom temom, i koji bi bili zainteresirani za intervjuiranje u svrhu ovog istraživanja. Istraživanje je odobrio Istraživački odbor zaklade Wikimedia, a više informacija možete pronaći na ovoj meta-wiki stranici. Rezultati će biti objavljeni pod otvorenim pristupom i Vaše bi nam sudjelovanje bilo od velike pomoći. Ukoliko biste željeli sudjelovati možete nam se obratiti na interwikiresearch@gmail.com kako bismo organizirali intervju na način koji najbolje odgovara Vašim potrebama.Pbilic (razgovor) 20:54, 2. srpnja 2013. (CEST)

popis izvanparlamentarnih stranaka

poštovani! molim obratite pažnju na popis političkih stranaka hrvatske dotično izvanparlamentarnih stranaka i usporedite ga s listom izvanparlamentarnih stranaka hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije - HIDRA, te ukoliko je sadržaj članka koji sam ja uređivao neprimjeren nemam nikakvih primjedbi nakon što sam pročitao uvodni tečaj i namjeravam ga prilagoditi kako bi bio primjereniji wikipediji. ukoliko to nije glavni razlog ne pripadanja stranice "zavjet za hrvatsku" wikipediji molim da me još dodatno informirate. hvala! --Mate.kordich (razgovor) 14:52, 8. srpnja 2013. (CEST)

Ispirka

Ispričavam se zbog kvarenja članka. Saborski link sam stavio u poveznice, slika je ostala! --Mostarac (razgovor) 16:59, 14. srpnja 2013. (CEST)

Šta ovaj piše

[21] Kubura (razgovor) 06:45, 3. kolovoza 2013. (CEST)

[22] Super. Kubura (razgovor) 05:25, 6. kolovoza 2013. (CEST)

Grbovi

[23] ? Kubura (razgovor) 07:47, 6. kolovoza 2013. (CEST)

BEST Zagreb

Pozdrav,

već sam je javila po pitanju BEST-a Zagreb. Stranica na wikipediji je obrisana jer nisam do DL-a napravila izmjene. Nažalost nije mi feedback bio od koristi i nisam do zadanog datuma stigla promijentiti. Mogu li ponovno otvoriti stranicu s tekstom koji je preuređen? I naravno ukoliko mogu što trebam napraviti. Hvala

Još uvijek nisam dobila nikakav odgovor niti od Vas niti od Kubure. Smatram da nije u redu što je stranica maknuta. Čak i da postoji neki razlog niste dali nikakvu povratnu informaciju koja je korisna. Mislim da kada netko pita za pomoć što treba promijentiti odgovor koji glasi : "ta zar vi ne razumijete u čemu je problem" nije nikakav konstruktivan odgovor.

Članak o Žigmundu Luskemburškom i dr.

Zahvaljujem za primjedbe o ovim člancima: tekst o Ž. Luksemburškom sam išao dirati jer sam vidio da tu ima puno teksta koji se doimlje kao da je loše preveden na hrvatski jezik. Čovjek je cijelih pola stoljeća kraljevao (i) Hrvatskom, pa je red da se sa vremenom tekst malo ispegla.

Ovo sa Mađarskom i Ugarskom ću nastojati odmah ispraviti.--RadioElectrico (razgovor) 00:09, 14. kolovoza 2013. (CEST)

misterij

Pozdrav, suradnik sam wikipedije već dugo, ali danas kad sam je otvorio (nelogiran) stigla mi je tvoja poruka:

"Pozdrav! Predlažem da svoj tekst o imenu Jadranskoga mora uklopiš u članak Jadransko more [1]. Prije toga bi bilo dobro da se prijaviš kao suradnik."

Budući da jedino ja imam pristup računalu, a nisam ništa pisao o jadranskom moru, misliš li da je moguće da mi netko krade internet kad se spojio na istu IP adresu? Pozdrav, --Bojovnik (razgovor) 17:05, 21. kolovoza 2013. (CEST)

Nakon brisanja, još samo obavijesti

Kad obrišeš članak koji je bio na stranici za razgovor, pogledaj Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice da nije tamo koja od stranica koje si obrisao.
Ako si obrisao, dodaj na zahtjevu za tu stranicu na Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice Nije riješeno, odnosno, ako si premjestio u glavni imenski prostor, stavi Riješeno. Pozdrav. Kubura (razgovor) 06:05, 29. kolovoza 2013. (CEST)

pomoć

Što da radim? ubi me u pojam. [24] Pomagaj, ne znam što mi je činiti. --Bojovnik (razgovor) 17:21, 13. rujna 2013. (CEST)

grbovi i zastave

Ma gledaj, ovo je čisti vandalizam. Zašto smo ovu zastavu Dalmacije zamijenili ovom (tu je moj argument još jači, jer u svim onovremenim austro-ugarskim pregledima, leksikonima i enciklopedijama piše da su boje Dalmacije "plava i zlatna", dakle, ne žuta), a ovaj grb Dalmacije ovim? Bolje, kvalitetnije i preciznije inačice su napravljene, u boljoj tehnici i daleko većoj razlučivosti. Nema potrebe se raspravljati zašto je ovaj grb Trojednice u tekstu zamijenio ovog. Osim toga, ovaj neprijavljeni suradnik stalno briše posljednje izmjene, bez razgovora na stranici za razgovor, bez argumenata. Kako argument je napisao: "čemu isticati kondominij kad se zna" ?! --Bojovnik (razgovor) 02:31, 14. rujna 2013. (CEST)

Hvala

--n3k1ma1l (razgovor) 09:30, 19. rujna 2013. (CEST)

Siniša Varga; uklonjena stranica sa wikipedije

Poštovani,

uklonili ste stranicu wikipedija Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a, prije nekoliko dana. Molim vas da mi detaljnije opišete u čemu je bio problem, kako bismo isti mogli otkloniti?

Hvala

Nika Pavić — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Npavic (razgovor • doprinosi)

Kašnjenje

Hmm, ovo je neobično. Zašto Mario Žamić još uvijek nije promoviran u administratora, iako je glasanje završeno već prije tri dana?--Seiya (razgovor) 09:51, 12. listopada 2013. (CEST)

Kasilije

Bok Flopy,

gledao sam i ništa ne pronalazim o tom Kasiliju. Ako ti možeš nešto pronaći, ili zaključiti radi li se zaista o enciklopedijskom članku, bio bih ti vrlo zahvalan. Hvala ti na pomoći i na trudu koji ulažeš na Wikipediji na hrvatskome jeziku. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22:17, 17. listopada 2013. (CEST)

Da, još je jedan od njih čak i tražio {{bolji naslov}} za taj članak. . -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22:32, 17. listopada 2013. (CEST)

Vrati članak nazad

Molim te vrati nazad izbrisani članak Skup razuma (2013.) koji si nedavno obrisao. Ljubuski78 (razgovor) 22:53, 21. listopada 2013. (CEST)

Pročitao sam i proučio kriterije, i tu ništa ne piše o skupovima, demonstracijama itd. Skup razuma je bio široko obrađen u medijima i ima jako puno referenci. Skup iako je bio mali bio je koordinirano organiziran u dva hrvatska grada: Zagreb i Split. Svi hrvatski mediji su o tome izvjestili i ima jako puno referenci na internetu. Ljubuski78 (razgovor) 23:02, 21. listopada 2013. (CEST)

Puno ti hvala ! Ljubuski78 (razgovor) 23:20, 21. listopada 2013. (CEST)

Japanska proizvodna filozofija

Bok Flopy,

Japanska proizvodna filozofija je o knjizi vrlo sličnog naslova, trebalo je samo premjestiti pod bolji naslov, jer je riječ o knjizi. Vidi razgovor:Japanska proizvodna filozofija.

Valjda članci o knjigama smiju postojati, Kategorija:Knjige. Pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22:36, 24. listopada 2013. (CEST)

glasovanje

Uff, sorry. Nisam primijetio. Da izbrišem glas?--Dean72 (razgovor) 09:49, 26. listopada 2013. (CEST)

Isto što i Šokcu

Šteta se čini pokretanjem glasovanja za koje nema valjanoga razloga. Gdje su obrazloženja Frane Milića da je neki admin radio loše? Ja takvo uređivanje Frane Milića nisam vidio. Zašto dopuštaš kršenje procedure i pravila ovoga projekta na kojem se odluke trebaju donositi konsenzusom? SpeedyGonsales 17:16, 26. listopada 2013. (CEST)

U kafiću si napisao: vidim dovoljno dokaza i argumenata za pokretanje glasovanja

• Ja takvo što ne vidim, i imamo glas protiv glasa. Molim poveznicu na konkretni argument koji je tebi dovoljan dokaz za pokretanje glasovanja, protiv bilo kojeg od trojice administratora koji se prozivaju u ovom nelegalnom glasovanju. SpeedyGonsales 17:31, 26. listopada 2013. (CEST)

Glede dokaza, tamo vidim samo (neutemeljene) prigovore. Ako misliš da je neki utemeljen, molim poveznicu. Glede pravopisa, mi ne namećemo ikome kako mora pisati. Ali kako je wikipedija enciklopedija, negdje standard mora biti ujednačen. Kako suradnici pišu u člancima njihovo je pravo i odluka. SpeedyGonsales 17:46, 26. listopada 2013. (CEST)

Glasovanje se može pokrenuti na temelju argumenata. Kako na stranicama koje su u pitanju ima nekoliko prigovora, lako je napisati "ja mislim da ima razloga" ili "ja mislim da nema razloga". Ja samo želim poštivati proceduru wikipedije i tražim da se daju konkretni argumenti protiv nekog administratora koji su dovoljni za pokretanje glasovanja. Jer ovako svatko može dati poveznicu na tu stranicu, dopisati nešto tamo i imat ćemo glasovanje i protiv administratora koji sada nisu tamo spomenuti. Mislim da to tako ne bi smjelo biti. SpeedyGonsales 17:58, 26. listopada 2013. (CEST)

Napisao si: Dobio si konkretne poveznice koje si nazvao neutemeljenim prigovorima, a ja smatram da nisu neutemeljeni.

• Na jedan sam prigovor do sada odgovorio, odgovorit ću i na ostale, no i drugi su kolege odgovarali i obrazlagali zašto prigovori nisu utemeljeni. Ti samo lakonski kažeš "ja smatram da nisu neutemeljeni". Na wikipediji se barata činjenicama, ja te po ne znam koji put molim da mi daš koje to argumente smatraš utemeljenima za pokretanje glasovanja. Pozivanje na stranicu nije dovoljno. SpeedyGonsales 18:09, 26. listopada 2013. (CEST)

Molba

Molim te navedi konkretne argumente za pokretanje glasovanja. Ponavljam, lijepo te molim. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 18:12, 26. listopada 2013. (CEST)

Obzirom da si prozvan, molim te da se sudržiš od daljeg ignoriranja mišljenja većine administratora iznesenom u Kafiću. SpeedyGonsales 13:23, 27. listopada 2013. (CET)

Ja sam revertao jer sam time branio Kuburu i Zeljka koji su napadnuti bez razloga. No ti sad revertaš bez ikakvog razloga, pozivaš se samo na svoju riječ. Na wikipediji se pozivamo na konkretna uređivanja, na ono što je netko napisao. Ponavljam gornju molbu, inače će ispasti da se igraju dva jarca od kojih nitko ne želi odustati. Mora li biti tako? Ako se većina administratora u Kafiću izjasnila protiv glasovanja, gdje je problem? SpeedyGonsales 13:28, 27. listopada 2013. (CET)

Obzirom da glasovanje nije valjano po mišljenju većine administratora, korektno je to što ga je JureGrm arhivirao. Ti ignoriraš mišljenje većine administratora i zato sam pokrenuo zahtjev za mišljenje administratora. Ne vidim kako se može glasovanje nastaviti prije nego se ustanovi njegova valjanost. SpeedyGonsales 13:46, 27. listopada 2013. (CET)

Flopy, ponosiš li se svojom tvrdoglavošću, ignoriranjem argumenata i mišljenja većine administratora? Tvoje odbijanje diskusije i inzistiranje na preglasavanju je impresivno, zaslužuje detaljnu analizu. SpeedyGonsales 16:35, 31. listopada 2013. (CET)

Glasovanje na nelegalnom glasovanju nije jednako priznavanju njegove valjanosti, nego je to priznavanje sile kojom ti revertaš kolege koji žele uspostaviti red i mir, te normalni način komunikacije. Upravo zbog tvoje nespremnosti na dijalog, pokrenuto je glasovanje da se tebi skine status. Pa ti biraj, hoćemo li se nadglasavati ili ćemo pričati kao ljudi. Izbor je tvoj, jer ti provodiš silu. SpeedyGonsales 18:58, 31. listopada 2013. (CET)

---

Restart, jer ono što pišeš nema veze s vezom. Ajmo po redu: Napisao si: Očito nisi svjestan kakve floskule pišeš i kako u biti omalovažavaš one administratore koji te podržavaju. Oni su kao prisiljeni priznati moju "silu" i zato su morali glasovati.

• To je tvoje tumačenje mojih riječi. Ja ne mislim tako, niti sam tako napisao. Ako pogledaš gore, vidjet ćeš "Glasovanje na nelegalnom glasovanju nije jednako priznavanju njegove valjanosti, nego je to priznavanje sile"
  • To ne znači da je netko morao glasovati, niti to znači da je netko prisiljen priznati tvoju silu. Nego to znači da ti ne priznaješ jasno izraženo mišljenje većine admina, te da si višekratno revertao JuruGrma i Bracu, te si time silovao projekt. Ljudi su to vidjeli, vidjeli su da ti nećeš priznati njihovo mišljenje, pa su valjda glasovali jer ako nasilnici tjeraju svoje, onda oni koji su samo izrazili mišljenje da je glasovanja nevaljano će biti zanemareni jer ćeš se ti pozvati na volju zajednice izraženu glasovanjem. Dakle, nitko nije morao glasovati. Ljudi sami glasuju po svojoj savjesti, kad vide da neki ne slušaju argumente, nego bezočno provode svoju silu. Ponavljam, nitko nije prisiljen priznati niti priznaje tvoju silu (bar koliko mi je to poznato, nitko mi nije napisao, niti sam to negdje vidio napisano na wiki), nego se ljudi jednostavno ponašaju tako da umanje moguću štetu tvog silovanja projekta.

Napisao si: Zaista žalosno na što ti se argumentacija srozala. A na razna Croqova i Bracina "glasovanja" ne vrijedi trošiti riječi.

• Ja pišem ono što mislim, u skladu s tvojim postupcima, najbolje što znam. Ako promijeniš postupke, pisat ću drugačije. Ako su mi argumenti loši, valjda će ih netko pobiti. Ti to do sada uspio nisi. Glasovanje koje je Braco pokrenuo je valjano po svakom mogućem kriteriju. To što si ti njemu predmet pa nemaš prigovora, to je drugi par rukava. SpeedyGonsales 20:38, 31. listopada 2013. (CET)

Dragi Flopy, nisam aktivni suradnik hr wiki, samo pripadnik pasivne publike kojega je zaintrigirala ova kontroverza i koji od toga dana prati što se događa na istoj. Bilo mi je jasno da ste Vi jedan od suradnika koji nije pokrenuo cijelu priču, dapače koji se držao po strani te radio ono što misli da mu je posao, no ipak se eventualno stao na stranu vlastitih principa te nevoljko ali i oprezno i trezveno izrazio svoje mišljenje nakon što su ga okolnosti na to natjerale. Stoga mi je još odioznija činjenica da je protiv Vas koji ste glas razuma pokrenuto glasovanje, kao što mi je nevjerovatno da osobe koje isto opravdavaju sebe mogu smatrati enciklopedistima, odnosno intelektualcima. Nemam pravo glasa na ovoj wiki, no dopustite da Vam izrazim podršku što bez osobnog interesa stajete na stranu istine. Veliko hvala, dr'šte se! — Prethodni nepotpisani komentar napisao/napisala je 188.129.118.87 (razgovor • doprinosi) 02:44, 1. studenog 2013.

Formatiranje

Hoću brate. Vodomar (razgovor)

Nema na čemu. Imaj lijepi dan, i puno uspjeha u svom radu. Vodomar (razgovor) 16:34, 2. studenog 2013. (CET)

Zamolba: spašavanje članaka i Ilkov2

Pokušaj pustiti Ilka neka dovrši članak kad piše. Čovjek pokušava pisati, nisu svi najjači s tipkanjem. Čovjek nije samo prolaznik, nego redoviti suradnik, nije neki koji je prošao, bacio neki bezvezni tekst i otišao zauvijek. Ako mu šta promakne, podsjeti ga šta mu nedostaje u članku. Ako nedostaje koja sitničica da bi se od članka može napraviti mrva, odnosno da se može 'spasiti' članak od brisanja, onda nastoj to ubaciti, ne budi ti zapovijeđeno. Kubura (razgovor) 07:51, 3. studenog 2013. (CET)

Pisao sam tebi jer sam vidio onaj Zahtjev, a tebe je spomenulo.
[25]" Nisam mu obrisao nijedan članak". Zapravo jesi, obrisao si tu stranicu [26] o Družbi pohođenja. Imaj razumijevanja za čovjeka, zato nastoj 'spasiti' članak, ne ga baš svaki put obrisati. Suradnik je samo htio da mu se 'spasi' članak. Kubura (razgovor) 07:25, 4. studenog 2013. (CET)

[27] Pisao sam ondje na Zahtjevu, pa onda vama obojici i tako sam postao posrednik. Piši mu, pa ćete izravno komunicirati. Kubura (razgovor) 04:14, 6. studenog 2013. (CET)

Što je enciklopedija a što nije

Ima puno stvari na ovoj, i na drugim wikipedijama što se neće pronaći na nekim od LZMK ili njihovim ekvivalentima u drugim zemljama, a pitanje je dali mnoge zemlje u svijetu imaju svoje leksikografske zavode jer one su skupe za održavati. Ako je pojam koji se koristi i ako ima za njega objašnjenje i dobro je sročeno tada ostavi ga. Jer ako bi ja htio napisati opširni članak o recimo integriranom kolu MAX 323, ili recimo o Konami VRC6 ili ako bi išao opisivati video igre za Commodore 64 da li bi mi brisao članke zato što ne spadaju u wikipediju ? Drugi put ne briši mi članak zato što ti se ne sviđa za to postoji procedura, a ti je ne slijediš. Ako članak nekoga boli, to nije moj problem. Trebaš preko toga prijećiLjubuski78 (razgovor) 21:02, 5. studenog 2013. (CET)

Ostavio bih članak

Ostavio bih onaj članak Samomrzeći Hrvat. Slažem se da se taj naziv rijetko može susresti u našoj znanosti, ali pojava nije nepoznata, nego je vrlo opisana. Književnost znaš, povijest znaš, narodna poslovica davno je to dokumentirala. Više imaš na razgovoru o članku.
Molim te, pridonesi članku, prostudiraj malo poveznice, vidjet ćeš da nije neutemeljeno pisati o toj temi. Dobro bi nam došla povjesničarska ruka koja bi svojim znanjem pridonijela članku opisima takvih pojava u hrvatskoj povijesti. Izbjegavao bih spominjanje živih osoba, da se ono ne bi pretvorilo u stranicu za političke obračune. Kubura (razgovor) 06:49, 6. studenog 2013. (CET)

[28] Napisao si:
"I opet mijenjaš moju odluku kao administratora i uključuješ se kao posrednik. Neću to još dugo mirno gledati."
Posredovanje jest jedna od temeljnih stvari u Wikipedija:Rješavanje prijepora. Pročitaj Wikipedija:Rješavanje_prijepora#Neslužbeno_posredovanje.
Tebe u gornjoj poruci molimo za pridonošenje, a iz tvoje poruke nazire se drugi način obraćanja.
Tvoja je odluka bila "obrisati", a šta ako su drugi mislili drukčije? Jesi li ti promijenio odluku drugih kao administratora? Uostalom, postoje stručnjaci u tom području koji nisu administratori. Tražimo Wikipedija:Konsenzus. Kubura (razgovor) 06:27, 7. studenog 2013. (CET)

Pazi ovo

[29] Kubura (razgovor) 06:57, 6. studenog 2013. (CET)

Pohođenje

Poštovani − Zašto se Vi prvi niste obratili meni? --Ilkov2 (razgovor) 16:09, 8. studenog 2013. (CET)

Prijedlog za ukidanje ovlasti Ex13

Kako vidim kako ste glasali protiv davanja upraviteljskih (administratorskih) ovlasti Ex13, sad Vam je prilika kako bi ponovo iznijeli iste argumente. Ja sam ovdje tek nekoliko mjeseci pa ne znam što se sve događalo prije ali sam pri prvome susretu s njime vidio kako upraviteljske (administratorske) ovlasti nisu za njega. -- Neven Lovrić (razgovor) 21:24, 21. studenog 2013. (CET)

Reklama

http://www.samuelsacher.org/

reklama?

ss — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.240.223.212 (razgovor • doprinosi) 23:23, 25. studenog 2013.‎

mmm

po tome je i popis bendova dole ispod

Dee Dee Mellow, Film,, Haustor, Leiner i Hrnjak, Love Sister Hope, Naturalna mistika,

isto reklama

ili?

u clanku o Haustoru je uredan link na Darkovu stranicu ...

ss — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.240.223.212 (razgovor • doprinosi) 23:32, 25. studenog 2013.

Uređivački rat na stranici Brak

Molim pomoć oko uređivačkog rata koji je započet na stranici https://hr.wikipedia.org/wiki/Brak od strane suradnika Ilkov2, a bez pridržavanja pravila o konsensusu i osnovnih elementa uređivanja članka. Naime suradnik tvrdi da je ovo Hrvatska enciklopedija i da svaki članak mora odražavati hrvatske, a ne univerzalne poglede na pojmove koji se člankom obrađuju. U tom smislu suradnik insisitira da članak Brak daje pregled isključivo hrvatskog pogleda na instituciju braka i ponaša se napadački u smislu da me tjera da odem na englesku wikipediju ako želim postaviti univerzalnu definiciju. Osobno sam napravio članak https://hr.wikipedia.org/wiki/Brak_u_Hrvatskoj kako bi se ta materija kvalitetnije obradila i kako ne bi zbunjivala hrvatskoh čitatelja i na nju prebacio sve reference iz glavnog članka koje imaju izvore u zakonu i ustavu RH. Također sam naveo i kratku definiciju braka u Hrvatskoj na glavnoj stranici. Kao što je već i rečeno na pripadajućoj SZR, "Za to već imamo presedan: u člancima Pučki pravobranitelj i Pravobranitelj za djecu piše općenito o tim pojmovima, bez obzira što iste institucije postoje i u RH. O specifičnostima tih institucija u Hrvatskoj piše u člancima Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj i Pravobranitelj za djecu u Hrvatskoj. Ovi presedani jasno pokazuju da se pojam braka treba prikazati u općem kontekstu, a ne u kontekstu RH". Također mislim da nije u redu da korisnik reverta cijeli članak, jer nisam samo napravio izmještanje hrvatskih specifičnosti na poseban članak, već i kompletnu reorganizaciju i preraspored članka kao i pisanje nove uvodne definicije pojma koju ničim nije osporio. Osim toga, tim činom suradnik se ni ne pridržava naputaka o postizanju konsensusa. Molim mišljenje i postupanje admina. --Imbehind (razgovor) 22:48, 19. prosinca 2013. (CET)

Pa ako pogledaš članak, vidjeti ćeš da u glavnoj definiciji to i piše. Nigdje ne piše da je brak recimo zajednica dva muškarca. Evo što piše: Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, obično između jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju). Time je pokriveno sve - i istospolni i poligamni i brakovi bez djece itd. Ali nije to sporno. Sporno je nametanje mišljenja od strane Ilkov2 da je brak zjednica isključivo muškarca i žene. Pošto se očito ne može napisati takva definicija zbog činjenice da se u svijetu od nedavno žene i pripadnici istog spola, Ilkov2 je izmislio pravilo da je ovo hrvatska enciklopedija i da se u njoj trebaju iznositi samo stavovi Hrvata. Zbog toga tražim pomoć admina, jer će Ilkov2 vjerojatno opet revertati moju izmjenu. --Imbehind (razgovor) 15:02, 21. prosinca 2013. (CET)

Zahvaljujem! Sve najbolje za predstojeće blagdane! --Imbehind (razgovor) 15:08, 21. prosinca 2013. (CET)

Tycho Brahe

Bok,

Molim te, skini ovlasti patrolera ovom liku: Tycho Brahe (razgovor • doprinosi • evidencije: b  p • brojač) :). --Argo Navis (razgovor) 12:23, 28. prosinca 2013. (CET)

Razgovor:Ante Pavelić#Sporni dijelovi

Poštovani, oprostite što sam obrisao pogrešnu rečenicu. Već sam pisao da immam teničkih problema sa urešivanjima na wikipediji ponekad. Sasvim ste u pravu da treba stajati riječ "atentata" jer Radić je od posljedica atentata preminuo nekoliko mjeseci poslije u Zagrebu. Nemojte me samo molim pogrešno razumijeti. Ni slučajno ne podržavam ustaški režim. Osuđujem ga. Ono što želim istaknuti jesu radovi nacionalnih znanstvenica koje mainstream mediji sustavno ignoriraju ili ismijavaju. Ne mogu se složiti s Vašim mišeljenjem da Mario Jareb nije dobar izvor ukoliko je on pisac teksta za Serdarov film (ili ugledni židovski sugovornici). Možete mi to molim Vas preciznije argumentirati. Bio bi onda slobodan upoznati gospodina Jereba s Vašim mišljenjem o njegovom radu. Također se ispričavam ukoliko ste moje riječi razumijeli kao bezobrazluk. Moje su riječi bile poziv na kulturu dijaloga. Ne mogu se složiti da je pristojno ljude nazivati kretenima što radi Imbehind. "Jedino što sam siguran da je bio kreten. Ali, kao što sam rekao, ovo je ipak enciklopedija, a ne nečiji spomenar i takvome mom privatnom mišljenju ovdje nema mjesta. Kad bi se to toleriralo, svaki bi članak počinjao sa "kreten iz Bradine", "mesar iz Kumrovca", "mučko đubre iz Zagreba" --Imbehind (razgovor) 03:55, 15. studenog 2013. (CET)" Vidite za mene ovakva diskusija nije na razini intelektualaca. Uznemirvam me i vrijeđa. Ja zaista smatram da sam ja nitko i ništa ovdje pod nickom. To su mislim i svi ostali- još mi Vi dajete linkove na stranice što je vjerodostojno na wikipediji. tamo piše "iako Wikipediju uređuju anonimni suradnici koji ne jamče kvalitetu svog rada, nakon što se provjere izvori koje suradnici rabe pri pisanju članaka, kvaliteta članka zapravo ovisi o kvaliteti izvora." Mi ne jamčimo već izvori. Iz toga zaključujem da smo mi svi zajedno "nitko i ništa". Mi smo beznačajni. Jamac su izvori. Zar ne? Nadam se da sam sad objasnio pobliže značenje te sintagme. Želim Vam sve najbolje u Novoj godini.--Ilkov2 (razgovor) 12:01, 2. siječnja 2014. (CET)

Poštovani, oprostite ipak mi nije jasno. Ukoliko Mario Jareb potpisuje tekst za Serdarov film vi kažeta d ato nije prihvatljvo? Zar mislite da b i gospodin Jareb pisao izmišljeni tekst ukoliko radi za redatelja Serdara? Ja sam se rukovodio samo činjenicama što piše o filmu. Iz toga sam izveo zaključak. Imate li možda osvrt nacionalnog znanstvenika koji osporava autentičnost dokumenata i teksta Maria Jareba iz Serdarovog filma?--Ilkov2 (razgovor) 13:28, 3. siječnja 2014. (CET)

Poštovani, dobre argumente imate. Prihvaćam. Zamolio bi Vas da tim argumentima djelujete na još tekstova koji imaju besmislene izvore i treba ih obrisati ili ovlaš negdje spomenuti. Meksički NLO incident 2004., Teorije zavjere oko smrti Osame bin Ladena, Nereligioznost... Ukoliko se to ne obriše tada bi mogao nastati članak Tito na Mjesecu sa Sofijom Loren utemeljen na dokumentarcu Žige Virca http://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenski-dokumentarist-tvrdi-tito-je-amerikancima-prodao-tehnologiju-za-let-u-svemir/592920.aspx i prilogu u emsicji Na rubu znanosti.--Ilkov2 (razgovor) 11:24, 4. siječnja 2014. (CET)

Oponašatelj i/ili šaljivčina

[30] Dobro si primijetio. Kubura (razgovor) 06:00, 3. siječnja 2014. (CET)

Nešto iz tvoje struke...

Je ili nije [31]?--MaGa 15:17, 4. siječnja 2014. (CET)

O izvorima

Suradnik Imbehind uklonio je skoro svako pozivanje na dokumentarni film Jakova Sedlara iz članka o Paveliću. Napisao sam: Ante Pavelić poslije 1945. godine više nije javna osoba, nego je do smrti živio u Španjolskoj i njegov život poslije 2. svjetskoga rata može biti dokumentiran uglavnom na temelju dokumentacije dobivene od njegove obitelji. Ako drugih izvora nema (koliko znam nema ih), valjano je rabiti one izvore koji postoje. Dokumentarne filmove se može kritizirati, ali ignorirati ih, to je u najmanju ruku kratkovidno.

• Ponavljam, dokumentarne filmove može se kritizirati, ali ignorirati ih, to je u najmanju ruku kratkovidno. Nije na suradnicima hrvatske wikipedije ignorirati bitne postojeće izvore, nego napisati što se u njima nalazi, uz kritiku ako takva kritika u drugim izvorima postoji. U mnogim člancima su nam izvori novinski članci, kad bi išli logikom da na wikipediji kao izvori mogu stajati samo sekundarni izvori, jedan ne mali dio izvora bi bio uklonjen, a u konačnici i dio članaka u kojima su primarni izvori jedini i jedini mogući izvori. Jednoga dana zasigurno će o svim hrvatskim političarima biti dovoljno sekundarnih izvora da će poraba dokumentaraca kao izvora biti debelo izlišna, ali ne mislim da je danas tako.
• Suradnik Imbehind nije uklonio samo veći broj pozivanja na dokumentarni film kao izvor, uklonio je veći komad teksta:

»Aneksija hrvatskog područja šokirala je stanovništvo NDH, zbog čega je održan jedini prosvjed u povijesti države. Stotine građana, ustaša i domobrana prosvjedovali su na Božić 1941. Pavelić je pokušao vratiti oduzeto područje, ali je svoje osobne i osjećaje hrvatskog naroda skrivao od Talijana zbog dobrih odnosa.

Ante Pavelić govori u Saboru 23. veljače 1942.

Iako je Hrvatska tražila potporu Njemačke oko pitanja s područjem, Nijemci su smatrali da su dogovorom taj dio stavili pod talijanski utjecaj i nisu se htjeli miješati. Komunistička propaganda diskreditirala je Pavelića zbog talijanskog pripojenja hrvatskog područja, iako je on dao najbolje od sebe da sačuva teritorijalni integritet Hrvatske odbijajući talijanske prijedloge oko carinske, monetarne i personalne unije. Pavelić je, da bi izbjegao personalnu uniju, imenovao Tomislava II. kraljem Hrvatske, koji nije nikada prihvaćen za kralja niti mu je dopušten veći utjecaj u Hrvatskoj. Naivno je bilo za očekivati od Ante Pavelića da Talijani neće uzeti hrvatske krajeve koje su namjeravali preuzeti kao dio talijanskog ekspanzionzma te da će udovravanje Adolfu Hitleru pomoći da se taj plan ne dogodi. Iz kojih razloga bi Hitler stvarao napetosti između sebe i jednog od glavnih partnera u Trojnom paktu. Pavelić je u prvome bio naivan što je otišao u Italiju, i tamo je bio potpomognut dugo godina od Mussolinijevog režima i bio je svjedok ponašanja talijanske države na područijma okupacije hrvatskih krajeva koji su bili odijeljeni od Kraljevine SHS (Istra, dio otoka i djelovi Primorija). Sav taj dug pomaganja i obučavanja od Mussolinija, Pavelić je trebao na neki način isplatiti nazad a hladno plavelićevo lice prema talijanima i skrivanje osjećaja ljutnje ništa drugo nego je priznanje situacije bespomoćnosti u kojoj se on nalazi kao marioneta na čelu marionetske države kada su pitanje odnosi prema višim partnerima Sile Osovine. Svoju impotenciju u sastavu Sila Osovine nadoknađivao je rasnim zakonima te progonima i genocidom nad Židovima, Romima, Srbima te nad ostalim nepodobnih osoba na području NDH.«

• Na kraju, čak da zaključimo da je ponegdje suradnik Imbehind bio u pravu što je maknuo dokumentarac kao izvor, da uspijemo zaključiti da gornji odlomak nema što tražiti u članku, što neću sad ocjenjivati, pisanje suradnika Imbehinda na stranici za razgovor o Paveliću: Napisao sam da je Pavelić za mene kreten. Dakle, suradnik Imbehind nije samo napisao da je Pavelić kreten, nego to bez oklijevanja potvrđuje, jer to kao ima smisla. Za vrijeme vladavine Ante Pavelića dogodili su se nesumnjivi zločini, no to ga ne čini ništa većim kretenom od drugih diktatora iz 20. stoljeća za čijih je vladavina u ratovima i u mirnodopsko doba pobijeno ponegdje i 10-ako i više puta ljudi. Suradnik koji na stranici za razgovor nekog životopisa napiše da je taj kreten, prokazuje samoga sebe kao neobjektivnog. Ako moj kolega Flopy predlaže da suradnicima treba tolerirati da žive ili mrtve ljude na stranicama za razgovor o njima zovemo kretenima (bez obzira o kome se radilo), onda ja moram napisati da se ne slažem s time, to nije enciklopedizam. SpeedyGonsales 21:33, 7. siječnja 2014. (CET)

Gorska vila

Kolega, kao što sam već napisao MaGa-i: :GV je sigurno zaslužio kaznu. Tu nema dvojbe. Apelirao sam samo u smislu da se uzme u obzir činjenica da je bio isprovociran i ponižen u smislu trajanja bloka. Nu, što se može... nadam se da će suradnik kreirati drugi profil i krenuti iznova uz manje kontroverzi. Živjeli! --Koryaksky (razgovor) 13:19, 26. siječnja 2014. (CET)

Hrvatsko Kraljevstvo

Ono što sam ja napisao bilo je točno zašto netočne stvari stavljate koje je jedan povijesničar rekao a ne slušate ostale po Klaiću i drugim povijesničarima Tomislavova Hrvatska je bila 120 000 km2. Najveća je bila za Tomislava a najmoćnija za Petra Krešimira. Pogledaj kartu koja je stavita s naslovom "Hrvatska za doba Tomislava" i pogledaj što piše za granice u Bosni, pa sami sebe poništavate time. Karta je do drine a u tekstu drugčije piše. Vratite moje izmjene jer su za razliku od ovih sad bile točne. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Volhv999 (razgovor • doprinosi)

Justinijan I. Veliki

Ima li i mrve točnosti u ovome [32]?--MaGa 08:14, 11. veljače 2014. (CET)

Odg: Tanburo

[33] Malo mi je neobično da je nakon godine i dva mjeseca izronio sa zahtjevom za odlokiranjem. Da je imao već izgrađeni wikiidentitet, da je bio afirmirani suradnik s mnoštvom uređivanja koji je napravio malo veću glupost pa zaradio dugi blok, bilo bi mi logično da će ovo napraviti, odnosno da će zahtijevati odblokiranje, jer ima što spašavati.
Neobično mi je što ima vrlo mali broj uređivanja,[34] a nakon ovoliko dugo vremena posegnuo je za ovom mjerom. Obično u takvom slučaju naprave novi račun, ako je namjeravao i dalje raditi. I ako su s novim početkom pošteno i pravilno radili, nikad više ni nemaju problema, pa i nemaju razloga spašavati neslavnu prošlost.
Pa dobro, hodimo vidjeti što će biti. Ne ću ti se protiviti. Kubura (razgovor) 03:27, 21. veljače 2014. (CET)

Kad si ga odblokirao temeljem te poruke, zaboravio si označiti tu poruku kao pregledanu.[35] Kubura (razgovor) 06:33, 21. veljače 2014. (CET)

Rimski cari, kraji...

[36][37] Je li ovo točno? Kubura (razgovor) 06:12, 21. veljače 2014. (CET)

Vrijeđanje nacionalnih simbola

Flopy, imamo ozbiljni problem s agresivnim novakom. Tek je počeo s uređivanjima [38], a već se tako napadački ponaša. Ovaj suradnik izvrijeđao je crnogorsku zastavu.[39] Trebalo bi to sankcionirati.Kubura (razgovor) 06:02, 15. ožujka 2014. (CET)

[40] Nisi mi rekao svoj stav. Kubura (razgovor) 06:00, 22. ožujka 2014. (CET)

[41] "reagirat ću onako kako mislim da treba."Pitao sam te za mišljenje, a izbjegavaš mi odgovoriti. Toliko puta si se javljao za mišljenje kad te nitko nije zvao, a sad kad te netko pita za mišljenje, sad izbjegavaš odgovoriti. Čemu takav stav? Ne shvaćam te. Uvažavam te time što te pitam za mišljenje, dajem ti na važnosti, i neka si bio protiv mene, a ti tako.
Pitam te zbog onih što su se uživili u svoj Stanfordski zatvorski pokus pa održavaju saslušavanja i suđenja. Znaš i sam da kad sankcioniramo nepristojne destruktivne suradnike da su nas posvuda klevetali da "blokiramo ljude bez razloga". Nadam se da si sad shvatio zašto sam te pitao. Kubura (razgovor) 05:44, 24. ožujka 2014. (CET)

Monarhijska Jugoslavija

http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/monarhisticka.html

Tekst o monarhističkoj Jugoslaviji je zapravo collage eseja i izvadaka iz knjiga, svjesno neformalnoga oblika da bi se dobilo na čitkosti i preglednosti. Svega je jedno djelo (monografija Franje Tuđmana) povjesničarsko u strogom smislu; dio Krležina eseja «Nad odrom Stjepana Radića» pripada žanru književne publicistike, kao i Araličin članak iz zbirke o previranjima u raspadajućoj Jugoslaviji, «Zadah ocvalog imperija». Ti se radovi mogu različito kategorizirati i vrjednovati: Krležini eseji o međuratnim političkim temama, sakupljeni u više knjiga od kojih je najznačajnija «Deset krvavih godina», nabijeni su hiperemocionalizmom i ostavljaju snažan dojam, no poglavito na čuvstvenoj razini- Krleža ne nudi analitiku uzroka i posljedica (što mu i nije nakana), već u ekspresivnim rečenicama slika beznađe jugosrpske diktature i implicite nudi rješenje u lenjinizmu, tj. svjetonazoru Komunističke partije kojoj je tada pripadao. Araličini su pak članci nastajali kao feljtoni u «Vjesniku», te, skupljeni u knjigu pod naslovom «Zadah ocvalog imperija», daju smireniji i analitičniji prijegled uzroka potresa u godinama 1990-1991, kao i njihovu kroniku. Bez velikoga patosa, ali s više uvida i iskustva, te oslobođeni bilo kakve nacionalne ili ideološke dogme, ti se eseji odlikuju «manjkom» retorike i «viškom» analitike.

I, konačno-monografija Franje Tuđmana «Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji» predstavlja jedno od najznačajnijih sintetskih djela koja se bave međuratnom poviješću kod nas: mi smo izdvojili nekoliko zanimljivijih ulomaka (cijelo djelo u dvije knjige ima preko 1000 stranica), pritom ignoriravši podrubnice/fusnote zbog veće čitkosti. Također, valja napomenuti da je u Tuđmanovoj knjizi dana i geneza nacionalnih ideologija i pokreta u 19. stoljeću, te da je auktorov pristup namjerno empirijsko-narativne naravi: Tuđman se oglušio na sirenski zov bilo kakve filozofije povijesti koja bi tražila da se činjenice utrpaju u sveobjašnjavajuću ideološku matricu. Može se reći da se radi o uratku u duhu najbolje građanske povjesnice- no povjesnice koju je pisao autor po duhu skloniji ljevičarskoj no konzervativnoj opciji. Glede samih izvadaka, izabrali smo značajne pojave koje su u dobroj mjeri zatrovali međunacionalne odnose u Kraljevini Jugoslaviji (ili Eshaeziji), pripremivši teren za eksploziju animoziteta u 2. svjetskom ratu: pljačku «prečanskih» krajeva (Hrvatske, Slovenije i BiH) preko nerealnoga omjera vrijednosti krune i dinara; izborne prijevare koje su se očitovale u makinacijama izbornoga inženjeringa; i, konačno, teror ORJUNE (Organizacije jugoslavenskih nacionalista), fašističke jugosrpske organizacije čiji su članovi tijekom 2. svj. rata uglavnom završili u četničkom pokretu Draže Mihailovića.

To neka ostane! --Mostarac (razgovor) 16:12, 22. ožujka 2014. (CET)

BiH mora ostati u članku. Dijelovi BiH su bili dijelom Primorske banovine sa sjedištem u Splitu (zapadna Hercegovina i srednja Bosna), a potom i Banovine Hrvatske (spomenuti teritoriji plus bosanska Posavina). Ne ukljanjaj više one poveznice. HercegBosna.org samo prenosi one tekstove iz spomenutih knjiga. --Mostarac (razgovor) 16:16, 22. ožujka 2014. (CET)

Sve je objašnjeno u tekstu koji sam zalijepio. Tu se nalazi ulomak iz Tuđmanove knjige, i Krlein i Araličin esej. Možda ti eseji nisu toliko bitni, ali taj ulomak iz Tuđmanove knjige svakako jest i mora ostati! --Mostarac (razgovor) 16:22, 22. ožujka 2014. (CET)

Hahaha pa nije to izvor nego vanjska poveznica! Znači kad netko pročita članak, za daljnje čitanje može pročitati ulomke iz Tuđmanove knjige. --Mostarac (razgovor) 16:30, 22. ožujka 2014. (CET)

Kako ti ovo može biti nevažno? Iz Tuđmanove knjige:

MONETARNO-FINANCIJSKA POLITIKA NOVE DRŽAVE

Jedan od glavnih uzroka širenju i produbljivanju nezadovoljstva u svim "prečanskim" zemljama bio je i monetarno-financijska politika nove države. Budući da je ona pogađala sve slojeve pučanstva (i siromašne i srednje i bogate), takva je politika umanjivala značenje klasnih suprotnosti u prečanskim zemljama, a poticala sazrijevanje svijesti o podređenosti i ugroženosti svih slojeva, a u Hrvatskoj i o nužnosti stvaranja jedinstvenoga nacionalnog otpora.Vrijednost krunske novčanice, koja je do početka rata 1914. imala tako čvrstu zlatnu podlogu da se mogla mijenjati za zlatnike, bila je uzdrmana već time što je Habsburška Monarhija izgubila rat, a vlada Kraljevstva SHS svojom valutnom politikom nije išla za tim da pučanstvo nove države zaštiti od siromašenja, nego je, nasuprot tome, "proračunato provodila" takve mjere kojima je bio cilj "da poništi financijsku pomoć krunskog nad dinarskim područjem". S obzirom na to da je predratni paritet krune i dinara bio 1:1, to su gospodarski znatno razvijenija, a teritorijalno oko 1,5 puta veća područja, što su bila u sastavu Habsburške Monarhije, imala oko 8,5 puta više novca od Srbije (s Makedonijom) i Crne Gore: jer je "krunsko područje imalo u času ujedinjenja okruglo šest milijardi kruna", a dinarsko "okruglo sedamsto milijuna dinara". Da bi oslabila financijsku premoć prečanskih zemalja, beogradska vlada nije prišla zamjeni novca po predratnom paritetu dinara i krune (1:1), kako je to učinila Francuska u Elzasu i Lorraini zamjenom marke i franka, ili po poremećenom, stvarnom odnosu (1:1,25) nakon sloma Monarhije, već je nizom mjera započela "ubitačnu borbu" između "zdravog dinara" i "nezdrave krune": najprije žigosanjem krune, zatim oduzimanjem 20 posto prilikom naljepljivanja posebnih markica na krune u jesen 1919., i na kraju tiskanjem papirnatog novca bez podloge te zamjenom, u početku 1920., krune za dinar u omjeru 4:1.

Na taj su način prečanske" zemlje valutnom reformom grubo osiromašene, a nezadovoljstvo pučanstva je bilo to veće što "tako nije postupala ni bivša Austrija u okupiranoj Srbiji", odredivši odnos "krune i dinara u omjeru 1:2". Vlada je otklonila sve hrvatsko-slovenske prijedloge da se zamjena izvrši po paritetu 1:1,25 ili "u najgorem slučaju 1:2, jer bi na taj način krunsko područje zadržalo još uvijek premoć od 4 ili 3 milijarde dinara prema 0,7 milijardi staroga dinarskog područja; a isto tako je odbacila i prijedlog što je uvažavao "stanje stvoreno dotadašnjom borbom dinara s krunom", da posjednici srpskog dinara dobiju četiri nova dinara ako se kruna izmijeni al pari, jer bi to još uvijek značilo da bi krunsko područje raspolagalo sa 6 milijardi dinara naprama 2,8 milijardi za dinarsko područje, a zamjenom po omjeru 1:4 vlada je u znatnoj mjeri "uravnotežila" novčanu moć "prečanskih" i "srpskih" zemalja, jer je tako na bivšem krunskom području ostalo 1,2 milijarde dinara prema 0,7 milijardi na (starom) dinarskom području, što je u Sloveniji, u Hrvatskoj i u Bosni osuđivano kao separatistička politika vlade u Beogradu. "Ubijajući krunu", vlada je, međutim, svojom valutnom politikom oborila i vrijednost dinara, koja je za svega tri godine pala za 4-5 puta u odnosu na vrijednost što ju je imala kruna. Osim što je novčanom reformom oslabila prečanske zemlje, i što je sva sredstva koja je Kraljevstvo SHS dobilo od likvidacione sume Habsburške Monarhije trošila uglavnom za obnovu Srbije (samo u zlatu iznos od 34,4 milijuna kruna, što je bila razmjerno znatna svota kad se uzme u obzir da je predratna Srbija imala svega 59,5 milijuna dinara u zlatu), vlada je u istu svrhu donosila veoma radikalne propise o poreskim obvezama, koji su izazvali veoma negativni politički učinak, jer se uvođenje nerazmjernih i neravnomjernih poreskih opterećenja pučanstva u zbilji odmah očitovalo kao hegemonistički diktat.

Posljedice gospodarske politike nove zajedničke države veoma su se brzo osjetile. Zagrebačka je industrija već na početku 1923. počela da "trpi na nestašici novca", i kako zbog toga nije bila u mogućnosti udovoljiti zahtjevima što ih je radništvo zbog skupoće postavljalo za povišenje plaća, to je - bez "izgleda kada i kako će se ova nestašica novca poboljšati" - morala "računati s čitavim nizom obustava ili smanjenjem industrijskih pogona". Daljnja posljedica bila je da se iz prečanskih zemalja, osobito iz Hrvatske, a također iz Vojvodine i iz Slovenije, nastavilo iseljavanje pučanstva iz gospodarsko-političkih razloga u nerazmjerno većem broju od iseljavanja iz istočnih dijelova države.

OPĆE NEZADOVOLJSTVO - UZROK NOVIH NEMIRA DILJEM KRALJEVSTVA SHS

U isto doba, kao revolt na teške životne prilike i na pokušaje režima da ograniči pravo radništva na štrajk i druge stečevine, izbijaju brojni štrajkovi, navlastito u Sloveniji, u Hrvatskoj i Bosni. Opći štrajk rudara u Sloveniji i u Bosni izazvao je ozbiljne teškoće u privredi, pa je vlada poduzela korake da ga nasilno uguši, donijevši Uredbu o militarizaciji rudnika (24. prosinca 1920.). Primjena te uredbe i nehumani postupci protiv štrajkaša i njihovih obitelji izazvali su oružane sukobe. Protiv štrajka husinskih rudara, rudnika Kreke kraj Tuzle, vlada je prosinca 1920., pošto joj nije pošlo za rukom slomiti ga lokalnim redarstvenim snagama, uputila osim jakog odreda oružništva i dva bataljuna vojske s bitnicom topništva. U sukobu i u naknadnom zlostavljanju izgubilo je živote 35 rudara i seljaka. Ti događaji, a isto tako kasniji sudski proces protiv 350 rudara, izazvali su ogorčene proteste proletarijata, te javnih i kulturnih radnika.

Osobito teške prilike bile su za sve to vrijeme u Makedoniji, gdje je makedonsko pučanstvo bilo izloženo grubom nasilju srbiziranja, a osim toga stradavalo je i onda kad nije samo pružalo otpor, u međusobnom razračunavanju na makedonskom tlu bugarskih komitskih i srpskih četničkih odreda. U Makedoniji će godinama dolaziti do čestih manjih sukoba, pa i pravih oružanih borbi između makedonskih komita i četa ubacivanih iz Bugarske s jedne i letećih odreda oružništva i vojske Kraljevstva SHS s druge strane, o čemu izvještava domaće i inozemno novinstvo, a makedonsko pučanstvo stradava zbog sudjelovanja u otporu ili nedužno okrivljeno zbog jatakovanja. Najteže stanje bilo je na području Kosova i Metohije, te Sandžaka, gdje je u vrijeme ponovnog uspostavljanja srpske vlasti, od kraja 1918. i u tijeku 1919. do 1921. godine stradalo na stotine i stotine ljudi iz mnogih kotareva: Peć, Vučitrn, Priština, Kosovska Mitrovica, Novi Pazar, Prilep, Sjenica, te je Jugoslavenski muslimanski klub zajedno s muslimanskim zastupnicima iz južne Srbije tražio u ljeto 1921. od vlade da ispita i spriječi dalje pokolje muslimanskog pučanstva, što su ih činili četnički odredi Koste Pećanca. Balkanska federacija, što ju je u Beču izdavala Sekcija komunističkih stranaka balkanskih zemalja pri Kominterni, obavještavala je o pogromima na tom području i u kasnijim godinama.

Veoma zatrovano stanje bilo je i nadalje u Bosni i Hercegovini gdje progoni hrvatskog, a napose muslimanskog pučanstva nisu jenjali. Tu je još uvijek trajalo stanje nesputana nasilja pravoslavnog šovinizma prema muslimanima kakvo je nastalo nakon prevrata. Zastupnik JMO Sejdali-beg Filipović kazao je u Ustavotvornoj skupštini da se s muslimanskim stanovnicima tako postupalo kao da oni nisu imali ama baš nikakva prava: "... ubijali su ih, otimalo im se, robilo se, palilo se i sva se nasilja provodila samo nad Muslimanima", kao da su oni izvan zakona. Osim fizičke ugroženosti od šovinističkih elemenata, muslimani su se zbog postupaka vlasti našli u položaju potpune diskriminacije i bespravlja: "... nisu bili rijetki slučajevi bezrazložnog oduzimanja od Muslimana dozvola za vođenje trafika, gostionica, hotela ili drugih radnji, koje su se jednostavno dodjeljivale Srbima"; zbog toga je često "Musliman mogao trgovati jedino pod firmom nekog svog prijatelja Srbina"; muslimanima su oduzimane dozvole za nošenje oružja, a poradi opravdavanja progona muslimanskog življa u mnogim su mjestima još godine 1920. inscenirana izazivanja muslimana, ili su pak provođena brojna hapšenja pod lažnim optužbama, kao što je bila ona da su izvršili napadaj na generala Terzića i pratnju na putu iz Crne Gore u Hercegovinu, zbog čega je u proljeće 1920. u Nevesinju bilo uhićeno oko 60 muslimana, itd. O tim bezakonjima prema muslimanskom pučanstvu u cijeloj BiH opširno je pisalo muslimansko i hrvatsko novinstvo, a dijelom i srpsko. Dr. Mehmed Spaho iznio je na sjednici Privremenoga narodnog predstavništva u Beogradu (28. rujna 1920.) strahovitu optužbu da je, osim imovinske štete što ju je muslimansko pučanstvo pretrpjelo u pljačkama, u različitim krajevima zemlje bilo ubijeno blizu dvije tisuće muslimana. Tu Spahinu izjavu u najvišem narodnom predstavništvu nitko iz redova vlade nije demantirao, a da se velikosrpski krugovi nisu mnogo osvrtali na negodovanje oporbene i inozemne javnosti svjedoči i činjenica da su se "neka masovnija stradanja" muslimanskog pučanstva zbila nakon te Spahine izjave, "npr. pokolj u Šahovićima, zatim u Dumnici i drugim mjestima Makedonije, te Kosova i Metohije".

U Crnoj Gori otpor je nastavljen i nakon krvavog ugušenja Božićne pobune 1918., jer je manji dio ustanika pobjegao u šume te je povremeno dolazilo do partizanskih borbi, koje su se ojačale u razdoblju od 1920. do 1924. (a sasvim prestale tek 1926., kad je poginuo posljednji vođa ustaničke čete Petar Zvicer iz Cuca). U slamanju crnogorskog otpora činjene su brutalne represalije: spaljivanja mnoštva kuća, pa čak i žena i djece (rodbine ustanika), a pacifikaciju Crne Gore, radi iskorjenjivanja crnogorske državne ideje, provodili su uz oružništvo i naoružani članovi "organizirane omladine", kako se tu zvala orjunaška organizacija.

Svi ti pokreti širokih pučkih slojeva bili su izraz dubokog nezadovoljstva naroda Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Kosova s novostvorenim stanjem u Kraljevstvu SHS. Svi ti nemiri i pobune, što su se slijevali u neprekidan lanac dubokih nacionalnih i socijalnih potresa imali su značajke nacionalno-revolucionarnih, širokih, demokratskih pokreta uperenih protiv hegemonističko-centralističkog i kapitalističkog poretka nove države, a i onda kad su bili svedeni na tajnu političku i diverzantsku (oružanu) djelatnost bili su izraz ogorčenja protiv režima nacionalnog potlačivanja i socijalne reakcije, protiv uvođenja primitivnih balkanskih metoda monarhističke vladavine kojima je primjena surove sile (uključujući i srednjovjekovno batinanje) ne samo od redarstva i oružništva, nego čak i od vojske, bilo glavno obilježje, protiv nepoštivanja izbornih sloboda i osobne sigurnosti, kršenja općinskih samouprava, protiv grubih oblika hegemonističke pljačke i birokratskog miješanja činovničkog i redarstvenog aparata u sva područja narodnog i intelektualnog života.

IZBORI ZA USTAVOTVORNU SKUPŠTINU

Poslije imenovanja prve vlade (17.prosinca 1918.) na čelu sa Stojanom Protićem, daljnji korak za izgradnju novoga državno političkog poretka bilo je sazivanje Privremenoga narodnog predstavništva Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, koje se na osnovi Ukaza regenta Aleksandra sastalo u Beogradu 1. ožujka 1919. Privremeno narodno predstavništvo sačinjavalo je 296 zastupnika po izboru Srpske narodne skupštine, Narodnog vijeća iz Zagreba i pokrajinskih predstavništava, a glavna mu je zadaća bila pripremiti izbore za ustavotvornu skupštinu. U Privremenom predstavništvu trebale su biti zastupljene sve političke stranke i grupe razmjerno svojoj brojnoj snazi, ali u njegovu radu nisu sudjelovali lijevi socijaldemokrati (osnivači KPJ) i Radićeva Hrvatska pučka seljačka stranka, a od ukupnog broja zastupnika dolazilo je: na Sloveniju 12, na Bansku Hrvatsku (s Rijekom i s Međimurjem) 62, na dalmatinsku Hrvatsku 12, na Bosnu i Hercegovinu 42, na Srbiju (s Makedonijom) 108, na Vojvodinu 24 i na Crnu Goru 12 predstavnika. Privremeno predstavništvo donijelo je Zakon o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu (3. rujna 1920.), kojim je uvedeno opće izborno, tajno, pravo glasa za muškarce s navršenom 21 godinom života, ali je pravo glasa uskraćeno, osim ženama, i vojsci, a pasivno izborno pravo i nekim drugim profesijama. Zakon je doduše polazio od općih demokratskih načela, ali je sadržavao i odredbe kojima je režim osiguravao hegemoniju (npr. određivanje izbornih jedinica po okruzima različite veličine po broju pučanstva, ograničavanje suverenosti Ustavotvorne skupštine i krnjenje njezinih prava unaprijed propisanim Poslovnikom za rad Ustavotvorne skupštine.Izbore za Ustavotvornu skupštinu provodila je Vesnićeva radikalsko-demokratska vlada, što je bila sastavljena na sporazumu o podjeli vlasti između radikala i demokrata, kojim je bila ugovorena međusobna podjela mjesta u državnoj upravi, osobito u djelokrugu ministarstva unutrašnjih poslova. Sporazumom je, osim podjele predstojnika okružnih poglavar-stava, dogovoreno da se položaji kotarskih predstojnika dijele po ključu 9:7, što je značilo da u tom razmjeru dobivaju radikali i demokrati u svoje ruke sva kotarska poglavarstva, koja su onda ukupnu državnu upravu, pa razumljivo i izbore, nastojala provoditi u smislu stranačkih interesa i politike radikala i demokrata. Na izbore za Ustavotvornu skupštinu (28. studenog 1920.) od 2,480.623 upisana glasača izašlo je svega 1,607.265 ili 64,8%. Ukupno 419 zastupničkih mandata bilo je podijeljeno na 17 političkih stranaka i grupa (ostale skupine od četrdesetak prijavljenih kandidatskih lista nisu dobile ni jednog mandata). Već na tim prvim izborima najveći uspjeh postigle su one stranke koje će dugo igrati najvažnije političke uloge u Kraljevstvu SHS: Demokratska stranka - 319.448 glasova i 92 mandata, Narodna radikalna stranka - 284.575 glasova i 91 mandat, Hrvatska pučka seljačka stranka - 230.590 glasova i 50 mandata, Komunistička partija Jugoslavije -198.736 glasova i 58 mandata, Savez zemljoradnika i Samostalna kmetijska stranka - 39 mandata, Jugoslavenska muslimanska organizacija - 24 mandata i Slovenska pučka stranka - 14 mandata. Ostale stranke dobile su znatno manji broj mandata: Hrvatska pučka i Bunjevačko-šokačka stranka - 13, Socijaldemokratska - 10, Narodna turska organizacija (Džemijet) - 8, Hrvatska težačka stranka - 7, Hrvatska zajednica - 4, Republikanska stranka - 3, Narodnosocijalistička - 2, Hrvatska stranka prava - 2, Liberalna stranka - 1, i Izvanstranačka lista (dr. Trumbića) - 1 mandat. Izborni rezultati ukazuju na šarolikost političkog života, na usitnjenost građanskih političkih stranaka i na razmjerno velik uspjeh socijalističkih stranaka koje su dobile oko 70 mandata, od kojih je KPJ sa 58 zastupnika i gotovo s dvjesta tisuća glasova, što ih je dobila usprkos redarstvenom teroru, postala treća stranka po broju zastupnika, a četvrta po broju glasača u zemlji. Takav uspjeh Komunističke stranke bio je izraz revolucionarnog raspoloženja radničke klase i nezadovoljstva pučkih slojeva u cijeloj državi, ali taj uspjeh KPJ nije bio srazmjeran jačini radničkog pokreta u pojedinim zemljama, nego je više ovisio o općim prilikama nastalim poslije ujedinjenja u pojedinim dijelovima države. KPJ je razmjerno najveći uspjeh postigla u Crnoj Gori gdje je za nju od 28.612 glasača glasovalo 10.869 ili 38% izbornika, te je od 10 mandata dobila 4 zastupnika (ili 40%); zatim u "Južnoj Srbiji", tj. u Makedoniji gdje je od 109.490 glasača za KPJ glasovalo 40.404 ili 37% izbornika, pa je od 56 mandata polučila 18 ili 32%; u Srbiji je od 397.936 glasača za KPJ glasovalo 59.624 ili 15% izbornika, te je od 103 mandata polučila 14 ili 13%; u Vojvodini je KPJ dobila 14,9% glasova (13.955 od 93.226) i 11% mandata (5 od 44); u Sloveniji je KPJ polučila 10,3% glasova (16.376 od 158.265) i 12% mandata (5 od 40); u Hrvatskoj je za KPJ od 488.768 glasača glasovalo 39.355 ili 8% izbornika, te je od 104 mandata dobila 8 zastupnika ili 7,7%; u Bosni i Hercegovini je KPJ polučila 5,4% glasova (18.074 od 330.958) i 4 zastupnička mandata (od 63) ili 6%. Rezultati što ih je KPJ postigla na izborima za Ustavotvornu skupštinu bili su, prema tome, u obrnutoj srazmjeri s jačinom radničke klase, odražavajući samo djelomično revolucionarno raspoloženje pučkih slojeva zbog nezadovoljstva s društveno-političkim poretkom u Kraljevstvu SHS. KPJ je polučila najviše glasova u Crnoj Gori (38%) i u Makedoniji (37%), gdje se o radničkoj klasi jedva moglo govoriti, zato što ondje nije bilo stranaka koje bi nastupale s nacionalnim programom pa je stoga KPJ postala glavnim predstavnikom ogorčenog nezadovoljstva pučkih slojeva u Makedoniji i u Crnoj Gori. U Sloveniji i u Hrvatskoj, gdje je radnički pokret bio najrazvijeniji, KPJ je dobila znatno manje glasova (u Sloveniji 10,3% a u Hrvatskoj 8%) zbog toga što je ona s klasno-integralističkog stanovišta poricala nacionalno pitanje, pa je građansko-seljački nacionalni pokret obuhvatio i znatan dio radničke klase. Kako se srpski narod našao u položaju vladajuće nacije, unitaristički program KPJ privukao je u Srbiji nešto veći broj glasača (15%) unatoč tome što je u njoj radnička klasa bila slabije razvijena negoli u Sloveniji i u Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini je KPJ polučila najmanji broj glasova (5,4%) baš zato što su u tim pokrajinama bile oštre podvojenosti na nacionalno-vjerskoj osnovi. Rezultati izbora pokazali su koje su stranke i s kakvom većinom pobijedile u pojedinim zemljama, što im je davalo ovlaštenje da razmjerno dobivenoj snazi odlučuju u oblikovanju nacionalne politike. U Srbiji je bila najjača Pašićeva radikalna stranka s 41 zastupnikom (39% od svih mandata), a zatim su dolazili demokrati s 32 mandata, zemljoradnici i komunisti po 14 mandata, te republikanci i liberali po 1 mandat; u Vojvodini (Bačka, Banat i Baranja) radikali su osvojili 21 mandat (47%), demokrati 10, komunisti 5, Hrvatska pučka (bunjevačka) stranka 4, socijaldemokrati 3 i zemljoradnici 1 mandat; u "Južnoj Srbiji" (tj. u Makedoniji) demokrati su dobili 24 mandata (43%), komunisti 18, "džemijet" 8, i radikali 5 mandata; u Crnoj Gori komunisti su prvi s 4 mandata (40%), a zatim demokrati s 3, republikanci s 2 i radikali s 1 mandatom; u Sloveniji Koroščeva SLS dobila je 15 mandata (37%), Samostalna kmetska 9, Socijal-demokratska 7, komunisti 5, demokrati 3 i narodni socijalisti 2 mandata; u Banskoj Hrvatskoj Radićeva HPSS s osvojenih 50 mandata (54%) postigla je veću pobjedu od svih drugih stranaka u ostalim zemljama, iza nje su: demokrati dobivši ovdje 19 mandata, radikali 9, komunisti 7, te Hrvatska zajednica i Hrvatska pučka stranka po 3 i Hrvatska stranka prava s 2 mandata; u Dalmaciji po 3 mandata dobili su zemljoradnici i katolici (HPS), a po 1 mandat: hrv. zajedničari, Trumbićeva neovisna lista, komunisti, radikali i demokrati; u BiH najviše mandata dobili su muslimani 24 ili 38%, zatim zemljoradnici 12, radikali 11, Hrv. težačka stranka 7, komunisti 4, Hrv. pučka stranka (katolici) 3 i demokrati 2 mandata. S obzirom na to da su u izborima surađivali Hrvati katolici i muslimani te "da su se, po navodu D. Mandića, od 24 narodna zastupnika koje su b.h. muslimani 28. XI. 1920. izabrali u ustavotvornu skupštinu u Beogradu, njih 22 službeno izjavili Hrvatima" dok su se samo dvojica izjasnili za "Jugoslavene", a kad se, po navodu S. Radića i Ante Cilige, uzme i jedan manje tj. da je bio: 21 Hrvat, 1 Srbin i 2 neopredjeljena, to su od 63 bosansko-hercegovačka zastupnika u Konstituanti 33 bili Hrvati, 28 Srbi i 2 Jugoslaveni. Izborni rezultati za Ustavotvornu skupštinu razotkrivali su nedemokratičnost izbornog zakona, koji je načinom određivanja izbornih okruga favorizirao režimske stranke. Tako je npr. Radikalna stranka na 17,7% glasača dobila 21,7% mandata ili Demokratska na 19,9% glasača -22,3% mandata, dok je Hrvatska pučka seljačka stranka na 14,3% glasača dobila 11,9% mandata ili Jugoslavenska muslimanska organizacija na 6,9% glasača - 5,7% mandata itd. Po tom izbornom sustavu za izbor jednog zastupnika bilo je potrebno: u Srbiji 3.212 glasova, u Sloveniji 3.956, u Hrvatskoj 4.720, a u Bosni i Hercegovini čak 5.240 glasova, a da je za raspodjelu mandata bio isti količnik Radiceva stranka bi dobila ne 50 nego 76, a Radikalna stranka ne 91 nego 62 mandata. Osim takvoga izbornog sustava i sami izbori provođeni su pod nenormalnim okolnostima redarstvenog nasilja, napose u Makedoniji. Velikosrpski su hegemonisti, u borbi protiv akcije probugarskih VMRO-ovskih četa, a u nastojanju da slome svaki otpor svojoj vladavini u "Južnoj Srbiji", pojačali teror za vrijeme izbora. Osim oružništva i posebnih komitskih četa upotrijebljene su i konjičke čete. Te su redarstvene oružane snage krstareći proganjale protivnike režima kao "bugaraše" i prijetnjama i obećanjima o autonomiji agitirale za vladajuće stranke. Pod takvim okolnostima u Makedoniji se nacionalna lista nije mogla ni pojaviti, a na izbore je izišlo svega 55% upisanih birača, od kojih su komunisti dobili zapravo najveći broj makedonskih glasova. Teror i smicalice na izborima za Konstituantu dali su jakog povoda za naglo zaoštravanje političke borbe između oporbenih, osobito federalističko-republikanskih i hegemonističkih, monarhističko-centralističkih struja.

JUGOUNITARISTIČKE SNAGE TEROROM SE SUPROTSTAVLJAJU NACIONALNIM POKRETIMA

Pašićeva će radikalska vlada i Pribićevićeve unitarističko-orjunaške snage umnogostručiti svoje napore da nasiljem i fašističkim terorom suzbiju revolucionarni radnički i navlastito hrvatski republikanski, ali isto tako i slovenski, makedonski i crnogorski nacionalni pokret. Na političku psihozu utječu gotovo svakodnevne vijesti o fašističkim izgredima i o oružanim napadima orjunaških skupina na pripadnike i organizacije radničkog i nacionalnih pokreta, o međusobnim sukobima orjunaša i nacionalista, o redarstvenom teroru vlasti i oružništva, o otvorenim orjunaškim prijetnjama njihovim političkim protivnicima. Radi predodžbe tih prilika, koje bi valjalo posebno istražiti, navodimo samo neke primjere: noću 18. kolovoza 1922. četa je od 50 orjunaša poduzela teroristički pohod na radničko predgrađe Slavonskog Broda, pretukavši i maltretiravši aktiviste Nezavisnih sindikata; udruženi orjunaši i srnaovci razjurili su 18. kolovoza 1922. zabavu krojačkih radnika, a dva dana kasnije uništili lokal radničkih organizacija u Pančevu; 30. prosinca 1922. financijski je stražar Stevo Šujić, prijašnji komita, bacio bombu na uredništvo «Novog doba» u Splitu, usmrtivši jednu osobu; 30. siječnja 1923. u "Hrvatskoj kavani" u Zagrebu dolazi do sukoba između orjunaša koje je predvodio Berislav Anđelinović i hrvatskih omladinaca u kojem je što teže što lakše ranjeno osam osoba, a uhićeno je šest naoružanih orjunaša; u Dubrovniku su orjunaši noću 1./2. veljače bacili dvije bombe na "Hrvatsku radničku zadrugu" u kojoj se imao održati ples “Hrvatske nacionalne omladine”, što je dalo novog povoda za revolt puka protiv sprege vlasti i orjunaša, jer je veliki župan De Grisogono ne samo dopuštao ponavljanje orjunaških napadaja od prije godinu dana, kad su dubrovački radikali sa splitskim fašistima revolverima i bombama napali na istu "zadrugu", na hrvatske radnje i na Konavljane, a on ih je štitio, razjurivši vojskom razjareni puk i pokažnjavavši napadnute; 3. veljače mnoštvo od više tisuća Srba, dovedeno iz okolice pod vodstvom demokratskog prvaka dr. Gliše Tadića i popova, demoliralo je u Bosanskoj Kostajnici 32 hrvatske kuće i radnje (muslimana i katolika); 4. veljače, za vrijeme skupštine seljačke stranke u Crikvenici, "fašisti su, pod vodstvom dr. Orlića, pucali iz revolvera i bacali bombe, tako da imade i smrtno ranjenih"; 5. veljače orjunaši su provalili u Građansku tiskaru u Osijeku, u kojoj se tiska Hrvatski list, hitcima iz revolvera rastjerali slagare a onda bacili bombu, da unište strojeve; dva dana prije toga novosadski je «Vidovdan» (br. 12. od 3. veljače) pozvao da se unište "austrijsko-frankovački" «Hrvatski list» iz Osijeka i «Hrvat» i «Jutarnji list» iz Zagreba, zbog njihovih napada na orjunaški pokret, napisavši doslovce: "Novosadska Orjuna smatra za svoju dužnost, da izleči jugoslavenski narod od te gube. Kako je esekerski (osječanski - F.T.) 'Hrvatski list' najodvratniji i najbezobrazniji, njegova će sudbina biti prva zapečaćena. Tako hoće Bog, tako hoće nacionalna pravda, tako mora biti"; u Bosni, gdje muslimansko pučanstvo živi još pod dojmom "pogroma i zlostavljanja iz 1918. i 1919.," poslije napadaja na zastupnika Hamzaliju Ajanovića u Tuzli i atentata hitcima na predsjednika JMO dr. Spahu u Višegradu, prijeti se muslimanskom pučanstvu uništenjem u građanskom ratu, koji bi nastao "da se svi muslimani priključe hrvatskim blokašima"; kad je «Vidovdan» (u br. 14 od 8. veljače) ponovio poziv da «Jutarnji list» i «Hrvat» moraju prestati izlaziti, "pa makar njegovu propast jugoslovenski nacionalisti morali iskupiti svojom krvlju", sindikalni organ grafičkih radnika Jugoslavije objavljuje protest protiv fašističkog divljanja orjunaša, pozivajući radnike "da se pobrinu za nužnu samoodbranu", koji prenose i ostali oporbeni listovi; splitska «Pobeda» (11. veljače) objavljuje članak "Ima krv da legne" i dopis iz Dubrovnika da vlasti štite hrvatske nacionaliste i njihovu Hanao ali da se dubrovačka orjuna "koja bdije nad javnim moralom i redom u gradu...već pobrinula da raskuži mjesto." Izborna nasilja bila su osobito brutalna u Bosni i Hercegovini gdje su "Radićevi korteši", progonjeni i kao "mađarski špijuni", ljudi hapšeni zbog izbornog proglasa HRSS i njezina glasila «Slobodnog doma», a naoružani "jugoslavenski hajduci" - orjunaši i "radikalski Veliko-Srbi" pucali na izborne skupove HRSS, kao u Tuzli, gdje je u sukobu bio velik broj što teže što lakše ranjenih i prebijali hrvatske zastupničke kandidate (u Varešu); nemir u pučanstvu izazivali su osobito postupci oružnika i vojnih osoba koji su batinanjem bikovačom, bajunetima i svakojakim zlostavljanjima običnih građana i vojnika htjeli spriječiti svako očitovanje hrvatstva i republikanstva; dne 16. travnja došlo je do krvoprolića u Hrv. Zagorju u kojem su dva čovjeka ubijena a više njih ranjeno u sukobu između seljaka i ophodnje od sedam oružnika, upućene da predvede dva regruta; dne 16. travnja u Zemunu je skupina od 20 srpskih nacionalista napala zastupnike JMO, najprije za vrijeme večere, a zatim kamenjem u hotelu "Central", vrijeđajući muslimanske svetinje i prijeteći im obračunom, zbog čega su dr. Korošec i dr. Hrasnica zatražili intervenciju predsjednika narodne skupštine dr. Peleša; grupa sarajevskih orjunaša sačekala je i napala 19. travnja skupinu bosanskih hrvatskih političkih prvaka (prof. Stj. Jankovića, Jurja Soču, Antu Tandarića, dr. Badovinca, direktora Odića, Kostu Đebića Marušića i dr.), koji su imali sastanak u hotelu "Pošta", i smrtno ranila Jurja Soču, direktora Saveza hrvatskih seljačkih zadruga u Sarajevu, čiji se sprovod pretvorio u manifestaciju jačanja hrvatskog otpora u BiH; orjunaši i srnaovci su osobito u Bosni vršili napade na tiskare hrvatskih novina, na urednike, pa i na same kolportere tih listova; u povodu krvavih nasilja u Makedoniji, uoči izbora, strijeljano je samo u selu Garvan dvadesetak ljudi zbog skrivanja "bugarskih" komita, makedonstvujušći održavaju zborove u Bugarskoj, na kojima zahtijevaju autonomiju Makedonije, ističući da su Hrvati na strani Makedonaca i na primjeru da se neki časnik Hrvat suprotstavio strijeljanju 19 Makedonaca u selu Garvan; o nasiljima i izgredima u cijeloj zemlji pišu i inozemni listovi navlastito engleski, talijanski i mađarski, a i domaći su listovi prenijeli predavanje kanadskog generala F. E. Burnhama koji je poznavao balkanske prilike s kraja rata, a sada opet boravio tamo, i vrativši se odande rekao da "ono što se sada zove Jugoslavija, to je krvavi pandemonium nečuvenih grozota, progona, pljačkanja, političkog podjarmljivanja i najstrašnijih represalija. Pučanstvo Crne Gore, Albanci, Makedonci, Hrvati i Muslimani složni su u dubokoj mržnji protiv svojih tlačitelja, koji se služe najgroznijim metodama, kao u srednjem vijeku". Burnham govori da su tamnice pune političkih zatvorenika, da je u Crnoj Gori popaljeno 4000 kuća, da pučanstvo iz brda vodi gerilski rat, da zna za slučaj da je četa vojnika iz zasjede pobila 17 crnogorskih žena.

Komentar

Morao sam ti lijepiti tekst na razgovor kad ne želiš da čitaš! To je sve iz knjige Franje Tuđmana Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941., knj. I. – II., (Zagreb, 1993.). Za BiH sam ti već objasnio! Hrvatski narod živi i u BiH, i bio je dijelom Primorske, a potom Banovine Hrvatske! --Mostarac (razgovor) 16:46, 22. ožujka 2014. (CET)

BiH u Kr. Jug

Primorska banovina i Banovina Hrvatska su obuhvaćale dio teritorija Bosne i Hercegovine. Članak o BiH u Kr. Jug. je napisan prema knjizi Dragutina Pavličevića Kratka povijest BiH i izvadcima Mladena Ančića. Ne vidim u čemu je problem. Ne znam zašto se tako ponašaš, taman kao da je BiH negdje na dalekom istoku, a ne tu u susjedstvu! --Mostarac (razgovor) 17:04, 22. ožujka 2014. (CET)

Pusti ti te pretenzije i ostale gluposti. Poveznica treba ostati! --Mostarac (razgovor) 17:15, 22. ožujka 2014. (CET)

Ma što si ti umišljaš? Nisi ti ništa pobio. Treba zovnuti Kuburu ili nekoga drugog da to presudi! Nevjerojatno je koliko ti smeta jedna poveznica! --Mostarac (razgovor) 17:32, 22. ožujka 2014. (CET)

Isprika

Ispričavam se na ovim gore riječima, ali zašto nisi rekao da si administrator i povjesničar? --Mostarac (razgovor) 19:54, 22. ožujka 2014. (CET)

Ne pratim baš puno tko je tko na wikipediji. Više volim pisati, što manje raspravljati. Ne bojim se disciplinskih mjera, tko zna možda bi još gonio inat da nisam pročitao da je povijest tvoja struka. Prema tome, ti si stručnjak, tvoja je zadnja. Ja sam samo amater, koji jako voli povijest. Onaj link s HercegBosna.org bio sam postavio zbog ulomaka iz knjige Franje Tuđmana, a poveznicu o BiH u KJ zato jer je to povezana tematika, Primorska i Banovina Hrvatska. Još u pisanju toga članka su korišteni tekstovi Mladena Ančića i Dragutina Pavličevića. Nadam se da će ovaj nesporazum samo poboljšati našu suradnju. Sada kako imamo Hrvatsku enciklopediju na internetu, na neki način se gubi smisao naše wikipedije jer kvalitete te dvije su neusporedive (HE je engleska Premier liga, a Wiki je prva HNL :D). Wikipedija ima prednost što se tiče pretraživanja, ona je među prvim rezultatima. Upravo je pretraživanje nedostatak Hrvatske enciklopedije. Stoga sam sebi kao ljubitelju povijesti zadao neki cilj unapređivanja svih članaka iz hrvatske povijesti od pretpovijesti do danas (tu mislim na članke o razdobljima povijesti). Vidjet ćemo koliko će to sve trajati. Svaka tvoja sugestija je dobrodošla. Domovinski rat i vojne operacije u ratu su jako dobro odrađeni na engleskoj wikipediji. U nekoj bližoj budućnosti trebalo bi oformiti ekipu koja će to sve prevesti s engleskog jezika. Te članke su pisali suradnici iz Hrvatske, ali eto na engleskom jeziku. Suvišno je govoriti o važnosti pobjede u Domovinskom ratu i njezinom utjecaju na današnju Hrvatsku. Lijep pozdrav! --Mostarac (razgovor) 23:30, 22. ožujka 2014. (CET)

PROTIV

Zdravo, Flopy! Ovdje si napisao: Osim toga poneke izmjene ukloni bez obrazloženja pa onda bude upita na njegovoj stranici za razgovor kako i zašto. Budući da ovaj citat bitno uzima u obzir patrolerske dužnosti, možeš li mi dati koju poveznicu na neke takve izmjene. Ne smatraj to obvezom, ali rado bih vidio koji su to primjeri da ubuduće ne činim pogreške. Pogotovo uzevši u obzir da ionako mislim patrolirati bez obzira na (ne)dodijeljen status. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 22:13, 20. travnja 2014. (CEST)

[42] Mislim da mi tangencijalnim odgovorom nisi zapravo ništa napisao, no svejedno hvala jer nisi bio obvezan napisati išta. Conquistador (razgovor) 22:33, 20. travnja 2014. (CEST)

[43] Hvala na odgovoru, mada me zanimao samo citat koji bitno uzima u obzir patrolersku dužnost. Budući da sam prethodno napisao da namjeravam pratiti nedavne promjene i sudjelovati u patroliranju de facto (iako očito ne i de iure), onda se nadam da ćeš kao administrator pregledavati iza mene što radim ako slučajno napravim nešto što bi moglo biti u suprotnosti s patrolerskom praksom. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 22:55, 20. travnja 2014. (CEST)

Jesi li voljan pogledati?

Jesi li voljan pogledati ovaj članak [44] i označiti sva uređivanja pregledanim? Kubura (razgovor) 03:49, 23. svibnja 2014. (CEST)

Hvala! --Mostarac (razgovor) 00:39, 25. svibnja 2014. (CEST)

odg: Prikaži

Taj predložak se nalazi na mojoj suradničkoj stranici. Administratori i patroleri se ne bi trebali previše zamarati time kako uređujem svoju suradničku stranicu, koju, kako-tako, nitko i ne čita. --Wüstenfuchs 15:37, 29. svibnja 2014. (CEST)

Dukljanin

Kolega Flopy, jako sam razočaran tvojom mlakom reakcijom na ovo što je Dukljanin napravio. Kao što voliš istaknuti svoju funkciju, očekuje se da reagiraš u skladu s njom, te da spriječiš i kazniš objavu bilo kakvih privatnih podataka o suradnicima, bili istiniti ili ne. Ne vjerujem da bi tako reagirao da se radi o tebi osobno.--_MaGa^{poruči mi} 19:08, 2. srpnja 2014. (CEST)

I ono što si primijetio je za blokade, a kamoli ono što (valjda) nisi primijetio. Baj d vej, ne stavljaj mi pod prste ono što nisam natipkao iznad: niti sam spomenuo da si prekršio pravilo niti da si zloupotrijebio ovlasti niti sam spomenuo da se ikome (pa i meni) moraš ispričavati ili opravdati. Pažljivije čitaj što pišem. O temeljitosti nekom drugom prilikom.--_MaGa^{poruči mi} 23:16, 2. srpnja 2014. (CEST)

Nije mi poznato da si velečasni da bih baš tebi istresao dušu. Ako jesi, primi moje duboke isprike.--_MaGa^{poruči mi} 13:59, 3. srpnja 2014. (CEST)

Pozdrav

Molim vas objasnite mi sto moja izmjena nije bila dobra u clanku ijekavski govor? Bok --46.23.68.180 13:06, 6. srpnja 2014. (CEST)

Zašto?

Zašto si obrisao sljedeče članke: East Side Tower, Tower 123, Imperium Tower, Mimarin Neboder i xCimos? Hm?

Samo tako nastavite vi administratori i imat čemo više obrisanih članaka nego postoječih članaka na svim jezicima na Wikipediji!!!

--89.164.212.208 11:13, 8. srpnja 2014. (CEST)

Konsenzus

Vremenski rok je suprotnost konsenzusu ako se zajednici ne dopušta prikladno vrijeme da se izjasni. Vremenski rok je u redu ako se zajednici dopušta prikladno vrijeme da se izjasni, pa se po isteku toga roka prilazi organiziranom postupku promjena. Iz tvojeg uređivanja u Kafiću nije jasno što se misli, prvo, što je suprotno pravilima, ili drugo, kako treba biti. Da su neke promjene nužne čini mi se da su se skoro svi izjasnili, ali da postoji konsenzus oko toga što valja promijeniti, mislim da nisi dovoljno pažljivo čitao što na stranici prijedloga piše. SpeedyGonsales 23:13, 5. kolovoza 2014. (CEST)

Komentirao si ispod mog uređivanja to isto uređivanje, pa si mogao vidjeti da sam napisao: Glede dopuna pravilima treba naći mjeru između preglasavanja i konsenzusa i ovo je previše bitna stvar da bi se prelomila preko koljena. Mjera i prikladno vrijeme sigurno nije dva tjedna, pa ne znam čemu komentar nečega što je očito. Treba suradnicima dati vremena da se izjasne, ne očekujem da će biti 80 ili 120 suradnika aktivno u raspravi (koliko ih je bilo na zadnja dva preglasavanja na hr wikipediji), ali ako se ni 10-ak suradnika još nije izjasnilo o svim ili većini točaka, onda sigurno još nije vrijeme za određivanje isteka rasprave. Nisam da se ovaj prijedlog raspline i razvodni, ali jednako tako nisam za preskakanje konsenzusa. Mi kao administratori na slobodnoj enciklopediji dužni smo pokušati doći do konsenzusa, inače se pretvaramo u policiju a wikipediju pretvaramo u neslobodnu enciklopediju. SpeedyGonsales 00:18, 6. kolovoza 2014. (CEST)

I opet si ti taj koji si daje za pravo određivati koliko će vremena nešto trajati - naprotiv, ti si taj. Ono što me zasmetalo je što od sukoba iz 2009. godine nismo imali većih promjena pravila, a sad kad smo donekle otvoreno počeli raspravljati ide se po ljetu kad su suradnici po plažama na moru kratiti raspravu da mora biti gotova u dva ili šest tjedana? Ako neke stvari nisu rješene od 2009. godine, bilo bi neozbiljno sad ih lomiti preko koljena, dok se 10-ak suradnika (što je oko 10 % od 120 suradnika iz nedavnog glasovanja) djelomično izjasnilo o prijedlogu promjena. Treba dati suradnicima vremena da pročitaju napisano i da se izjasne, i vidjeti postoji li konsenzus. Napisao sam svoj prijedlog, komentirao sam točku ili dvije, ali nisam još stigao sve ni pročitati. Napisao sam da nema smisla razvlačiti kao prijedlog o autopromociji koja nije nikad prošla, ali danas rasprava traje 18 ili 19 dana, suradnik Ex13 je napravio prvo uređivanje na toj stranici tek prije dva dana. Ima još starih i kvalitetnih suradnika za koje sam siguran da nisu ni vidjeli prijedlog, a rado bih pročitao njihovo mišljenje. Čemu žurba? Negdje gori? SpeedyGonsales 18:15, 17. kolovoza 2014. (CEST)

Za, protiv, ili... neutralan?

Vrlo zanimljiva situacija kolega Flopy: ovdje [45] se zalažeš za ukidanje neutralnog glasa, a 21 dan poslije daješ neutralan glas [46].--_MaGa^{poruči mi} 22:51, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Štovani kolega, to su birokratski štosevi, ono što te ja pitam su osobni stavovi koje čudno mijenjaš, ali u demokraciji su takve stvari dopuštene, pa ne vidim zašto i ti ne bi demokratski djelovao. Naravno da me ti tvoji razlozi ne tangiraju.--_MaGa^{poruči mi} 23:16, 22. kolovoza 2014. (CEST)

A kolega, ako je tebi demokratski dopušteno da mijenjaš stavove, vrlo je nedemokratski od tebe da meni uskraćuješ moje pitanje i čuđenje.--_MaGa^{poruči mi} 23:20, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Da, znao sam da ćeš mi dati odgovor kakav zaslužujem, isto kao što si mi dao i sliku za u novčanik.--_MaGa^{poruči mi} 23:26, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Možda, do nekog drugog glasovanja. Inače, nemam novčanik, ali svejedno...--_MaGa^{poruči mi} 23:30, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Znaš kako kažu: stara fora... Zašto bih smišljao novu foru?--_MaGa^{poruči mi} 23:38, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Eto, neću ti više smetati, pazi da se ne premoriš.--_MaGa^{poruči mi} 23:42, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Mrve

Da, preletio sam članak. Piše da je ban. Ban je i vladar i vojni zapovjednik. U njegovoj biografiji piše da je vojskovođa i ban. Nosio je naslov gospodara Trakošćana, bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te zapovjednog generala Ugarske. Imam ponuđene kategorije "vladari" i "vojni zapovjednici". Da, mogao sam ga staviti u zapovjednike, ali ovo ban me automatski navelo da ga stavim u vladare. Osim ako pod "vladare" mislimo isključivo na vrhovne vladare (kralj, car). Ok, mogu ga staviti i pod vojne zapovjednike, to sigurno nije krivo. Mogu ga staviti i pod oboje. Htio sam izbjeći otvaranje nove kategorije i izradu novog mrva-predloška, ali mislim da bi banove, vojvode, grofove, prinčeve i cijeli taj sloj plemstva trebalo staviti pod plemiće (u izradi, plemstvo), tj. otvoriti novu kategoriju, a ne stavljati ih ni u vladare ni u vojskovođe... često su bili pomalo i jedno i drugo, upravo zahvaljujući pripadnosti plemićkom sloju. Konkretni prijedlozi i/ili ideje?--Zekoslavac (razgovor) 00:36, 25. kolovoza 2014. (CEST)

Krsto I. Frankapan Brinjski, još jedan koji je u životu bio i vojni zapovjednik i vladar, a posebno je važna zadnja rečenica: 1526. hrvatsko plemstvo imenovalo je Krstu na saboru u Koprivnici 23. rujna, "upraviteljem i vrhovnim braniteljem" (lat. nostro governatore et defensor generale). Ovo stavljam u prilog svojoj prethodnoj tvrdnji.--Zekoslavac (razgovor) 00:44, 25. kolovoza 2014. (CEST)

Ok. Mislim da sam vidio krivo kategorizirane banove od ranije, pa ću se pozabaviti time kako naletim na kojeg. Lijepi pozdrav.--Zekoslavac (razgovor) 10:58, 25. kolovoza 2014. (CEST)

Pitanje: što u onim rijetkim situacijama kada bi osobi baš odgovarale dvije kategorije, jer su obje značajne, npr. vladar i vojskovođa? Smijem li tada iznimno staviti dvije mrve, ili je baš pravilo da bude samo jedna?--Zekoslavac (razgovor) 01:53, 26. kolovoza 2014. (CEST)

Ne bih, već sam naišao na nekoliko sa dvije mrve, pa sam ih uklanjao i stavljao jednu gdje god je bilo moguće. Nisu česti, ali ima ih i sa dvije. Izbjegavat ću gdje god bude moguće. Da ne napravim još veći kaos. Ima previše mrva, nisam ni slutio koliko (tek sam kasnije pogledao). Ali sad kad sam se već primio mrva u životopisima, sredit ću ih koliko mogu. I tako mi treba suradničke prakse što je više moguće ;) --Zekoslavac (razgovor) 13:57, 26. kolovoza 2014. (CEST)

Suradnička stranica

Flopy, ima li neki razlog zašto uporno brišeš suradnikovu stranicu na kojoj je sam uređivao i koja nije u suprotnosti sa smjernicom o suradničkim stranicama? Lijep pozdrav --Roberta F. 18:55, 25. kolovoza 2014. (CEST)

Zahvala

Poštovani kolega Flopy, zahvaljujem od srca za iskazano mi povjerenje glasom "za"! Trudit ću se opravdati ga mojim budućim djelovanjem i doprinosima. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 00:04, 28. kolovoza 2014. (CEST)

Pogreška u pisanju stranice

Dobar dan Flopy. Zamolio bih te da izbrišeš stranicu pod nazivom Mihael VI. Stratiotik koja je bez sadržaja. Previdio sam da već postoji članak pod drugim imenom. Hvala na pomoći. Walter9 (razgovor) 13:28, 15. srpnja 2016. (CEST)

Hvala

Nisam znao da si odsutan, mada primjećujem sve manje aktivnosti na wikipediji i manjak aktivnih članova po danu. Zahvaljujem na asistenciji. Lijep pozdrav. Walter9 (razgovor) 20:56, 15. srpnja 2016. (CEST)