Prijeđi na sadržaj

Marko Samardžija

Izvor: Wikipedija

Marko Samardžija (Vođinci, 2. rujna 1947.Zaprešić, 19. veljače 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac, kroatist, sveučilišni profesor i akademik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 2. rujna 1947. god u Vođincima kod Vinkovaca. Završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tamo je od 1973. godine radio kao asistent pri Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik Odsjeka za jugoslavenske jezike i književnosti, a od 1988. u zvanju docenta. Od 1992. izabran je za izvanrednog profesora, od 1998. za redovitog profesora. Od 1992. do 2006. godine bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik, a od 1996. do 1998. pročelnik Odsjeka za kroatistiku.[1]

Gostujući je profesor na sveučilištima u Mostaru, Pečuhu, Sambotelu, Kölnu i Skoplju te gost predavač na sveučilištima u Sosnowiecu, Varšavi, Ljubljani, Poznanju, Budimpešti.[1]

Umirovljen je 2017. godine. Izabran je 2018. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 2000. do 2001. godine. Bio je član Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike, Međunarodnoga slavističkog odbora te Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.[1]

Preminuo je 19. veljače 2019. u Zaprešiću.[1]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Ljudevit Jonke, (monografija), Zagreb, 1990.
  • Filološki portreti, Zaprešić, 1993.
  • Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 1993.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.
  • Jezikoslovni razgovori (Desetljeće ugodnih i uglavnom uzaludnih prigovaranja o hrvatskome jeziku i u vezi s njim), Vinkovci, 2000.
  • Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, (s Antom Selakom), Zagreb, 2001.
  • Nekoć i nedavno (Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika), Rijeka, 2002.
  • Piščev izbor, Zagreb, 2003.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (II. proš. izd., Hrvatska sveučilišna naklada), Zagreb, 2004.
  • Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić, 2006.
  • Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
  • Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko, Ilok, 2010.
  • Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941.), Zagreb, 2012.
  • Hrvatski jezik u stoljeću velikih promjena (Od Joakima Stullija do pobjede vukovaca), Zaprešić, 2014.
  • Srpsko - hrvatski objasnidbeni rječnik, Zagreb, 2015. (dotisak I. izdanja: Zagreb, 2016.)
  • Kroatistički portreti i za(o)kreti, Zagreb, 2019.
  • Hrvatska leksikografija (Od početaka do kraja XX. stoljeća), Zagreb, 2019.
  • Jezik i stil pripovjedne proze Ive Kozarčanina (prir. Ivan Marković), Zagreb, 2020.

Udžbenici

[uredi | uredi kôd]
  • Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1995.
  • Hrvatski jezik 4, (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004., 2008.

Recenzije, osvrti i prikazi

[uredi | uredi kôd]
  • Autor je najmanje 118 prikaza, osvrta i recenzija recentnih publikacija (uglavnom iz područja kroatistike i lingvistike). Objavljivao je tekstove u brojnim tiskovinama (Vjesnik, Glas koncila, Hrvatsko slovo, Telegram, Vijenac, Školske novine itd.). Njegova je bibliografija radova do 2007. objavljena u knjizi Godine i plodine.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Dobitnik je godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za autorsku knjigu Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH (2009.)
  • Dobitnik je dviju nagrada za životno djelo: prvu je dobio 2014. u Vinkovcima, a drugu 2018. u Zaprešiću.
  • Dobitnik je nagrade „Judita” 2020. (postumno) za najuspješniju znanstvenu knjigu za knjigu Hrvatska leksikografija: od početaka do kraja XX. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2019. Nagradu je dodijelilo Društvo hrvatskih književnika.
  • Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba (2021. - postumno) kao član radne skupine i projektnog tima znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta „Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća” na kojemu je radio kao urednik.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Krešić 2019, str. 137.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Članci

[uredi | uredi kôd]
  • Krešić, Katica. 2019. Odlazak uglednih hrvatskih jezikoslovaca: IN MEMORIAM (akademik Marko Samardžija i profesor emeritus Josip Silić). Mostariensia. Sveučilište u Mostaru. Mostar. 23 (1): 137–140

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]