Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 11

Budite ljubazni! Stranice za razgovor nisu mjesto za javna optuživanja i vrijeđanja, bilo suradnika wikipedije, bilo drugih osoba. Doprinosi pojedinih sudionika rasprava u biti odražavaju njihovo vlastito mišljenje i kućni odgoj. Nedostojne rasprave štete i ugledu same Wikipedije. Pazite na ljudski ton u ophođenju! Vidi također: Wikibonton, Bez osobnih napada, Maltretiranje i Pretpostavite dobru namjeru

Ostavite mi novu poruku OVDJE

Arhiv: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Sretan rođendan :-)

od srca ti želi --Roberta F. 01:59, 27. rujan 2008. (CEST)

Puuuuuuuuno toga lijepog želi ti Branka France (razgovor) 09:52, 27. rujan 2008. (CEST)

Sve najbolje ti želim, puno sreće i zdravlja ;) --frk@ 10:12, 27. rujan 2008. (CEST)

--D tom 11:06, 27. rujan 2008. (CEST)

Nagrada

Dtom ti baš ne voli velike diskusije, no ipak Hvala Flopy na nagradi :-))--D tom 12:23, 29. rujan 2008. (CEST)

Flopy, također hvala na nagradi ;). Uživaj!--frk@ 20:18, 29. rujan 2008. (CEST)

Dobrodošao nazad, nadam se većoj aktivnosti ;o), lijep pozdrav --Dalibor Bosits ^© 11:38, 21. listopad 2008. (CEST)

Wallacea

Prijelazno područje Azijskog i Oceanijskog zoogeografskog područja. Iliti ga u članku bi trebalo biti oko. Pozdrav --ARMchoir 13:44, 22. listopad 2008. (CEST)

Greška, ipak je učlanku u redu, istočno od crte, pa do Nove Gvineje. --ARMchoir 13:49, 22. listopad 2008. (CEST)

Ma, precizna definicija i nije sasvim jednoznačna, jer to nije jedna crta uska koji centimetar..... No možda je ipak točnije ovo, istočno. Stavit ću uz članak sliku, pa će sve biti jasno. Hvala na upozorenju, Flopy. Branka France (razgovor) 19:47, 22. listopad 2008. (CEST)

Popisi stanovništva

Flopy, naziv treba biti upravo onakav kakav je bio na popisu stanovništva, ako se dio stanovništva npr. 1971. godine popisivao kao Muslimani, a 2001. godine kao Bošnjaci, tako treba i stajati. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 11:26, 24. listopad 2008. (CEST)

:)

Ma daj:) Hvala, za dobre želje nije NIKADA kasno;-) Branka France (razgovor) 18:03, 8. prosinac 2008. (CET)

Hvala

Flopy, lijepo od tebe što si se sjetio mojega rođendana, puno ti hvala --Roberta F. 00:42, 13. prosinac 2008. (CET)

Sretna nova

Nenamjerno sam ostavio komentar u sažetku [1]. Nisam baš htio tebe revertati. Inače Sretnu novu želim.--Suradnik13 (razgovor) 10:39, 7. siječanj 2009. (CET)

2009.

Ej Flopy, drago mi je da si se javio. I tebi sve najbolje u Novoj godini. Nisam se baš previše aktivirao. Čitao sam malom Otok s blagom od Stevensona pa sam vidio da njega ovdje nema, a Nico je moja stara ljubav. Vidjet ću koliko ću uspijevati stići jer nemam puno vremena. A ti? Jesi se zaposlio? Nekih drugih novosti u životu? :-))) --Wenders (razgovor) 18:02, 7. siječanj 2009. (CET)

Čestitam. Baš mi je drago da ti se toliko stvari u životu pokrenulo nabolje. Samo naprijed. --Wenders (razgovor) 10:58, 8. siječanj 2009. (CET)

Juraj Zrinski, kakogod

Flopy, vrlo jednostavno, premjestila sam jer je oblik (V.) u naslovu sasvim neprihvatljiv, a ti premjesti na oblik koji je uobičajen i prihvatljiv. Suradnik koji piše taj članak pretpostavljam prevodi s mađarskoga, tako da je poželjno pratiti napredak. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 12:56, 9. siječanj 2009. (CET)

Ime Juraj Zrinski V. znači da je on peti po redu koji je nosio ime Juraj u obitelji Zrinski od njihova preuzimanja dvorca Zrin 1347. godine. Brojčana oznaka znači samo lakšu orijentaciju, a ne i formalni, službeni dio imena (titule). Rodoslovlje svih članova obitelji Zrinski nalazi se na stranici: Knezovi Zrinski. Juraj Zrinski se inače potpisivao (na latinskom): Georgius Comes Zrinio Banus. Ako netko želi njegov originalni potpis, mogu ga poslati e-mailom.

Pozdrav, Silverije

Poštovani Flopy,

Moguće je da sam ja nešto krivo u prepisci Flopy - Roberta F.(Flack?) krivo protumačio. Ja sam u mojim tekstovima o članovima obitelji Zrinski koristio rimske brojeve u sredini, između imena i prezimena (npr. Juraj (V.) Zrinski). Netko od suradnika ili administratora je to preusmjerio na Juraj Zrinski V.

Pozdrav, Silverije

Prebacio sam ovaj gornji tekst ovamo, jer je bio na suradničkoj stranici. Pozdrav!--Donatus (razgovor) 19:22, 24. siječanj 2009. (CET)

Zvonimir

Ti si napredovao na wiki.....

Koji dio te muči ?

Onaj da se Suronjin sin oženio (udao jer je išao živjeti kod nje ?!) za kćer venecijanskog dužda, da je unuk od tog dužda postao mađarski kralj ili ? Zamolio bih za konkretan odgovor :)--rjecina (razgovor) 21:14, 10. siječanj 2009. (CET)

Možeš li pogledati "izvore" koje je Rjecina dodao u Zvonimiru. Naime, onaj dan kad je on to dodao, gledao sam u Macanovoj knjizi Povijest Hrvatske, čini mi se malo drugačije rodoslovlje. Budući da mi u ovom trenutku nije pri ruci niti jedan rad koji se bavi baš tim dijelom povijesti, već samo sinteze (koje nisu baš tako detaljne), ostavio bih tebi da pogledaš, ako ti nije problem. Pozdrav--Suradnik13 (razgovor) 21:03, 11. siječanj 2009. (CET)

U tvojim rječima glavna izjava je:" Najvjerojatnije je bio potomak kralja Svetoslava Suronje" zbog čega ga se postavlja u Svetoslavić ogranak dinastije Trpimirović.

Pretpostavljam da nitko ne osporava da se hrvatski prestolonasljednik (sin Suronje) oženio za kćer Venecijanskog dužda ?--rjecina (razgovor) 17:08, 14. siječanj 2009. (CET)

"Moja" verzija događaja govori da je Mađarski kralj osvojio Slavoniju i dao je na upravljanje Stjepanu sinu Suronje ?--rjecina (razgovor) 17:11, 14. siječanj 2009. (CET)

Problem je što ovo nije naučna ustanova nego enciklopedija u kojoj se ono što se smatra istinitim piše "kao" da je istinito. Postoji pravilo o prihvaćenim i sumnjivim teorijama--rjecina (razgovor) 10:49, 17. siječanj 2009. (CET)

Prijedlog za iznalaženje izlaza (2)

S obzirom da sam pronašao tvoje ime na glasovanju o povjerenju Daliboru, slobodan sam te zamoliti da glasuješ o mojem prijedlogu o rješavanju problema u kafiću: Prijedlog za iznalaženje izlaza (2). --Ante Perkovic (razgovor) 12:30, 23. siječanj 2009. (CET)

Pozdrav

Ispravljam zadatke koje sam dao studentima, a oni će ih morati objaviti na Wikipediji, tako da svako malo vidim i nešto od nedavnih promjena. Možda ću u drugom semestru imati i malo više vremena za rad ovdje.--Donatus (razgovor) 11:28, 26. siječanj 2009. (CET)

Jošua

Hvala, pogledat ću. U zadnje vrijeme i ja malo pregledavam nedavne promjene, jer to moji studenti postavljaju tekstove, ali baš se nisu potrudili razumjeti kako se radi na Wikipediji. Usto, nemaju baš svi ni puno osjećaja za enciklopedijski stil. Nema veze. Bitno je da imamo bar malo kvalitetnije tekstove koji mogu poslužiti kao temelj za daljnje poboljšavanje.--Donatus (razgovor) 13:57, 6. veljača 2009. (CET)

Mihajlo

Zamolio bih te onda da na stranici Dodatak:Popis bizantskih careva ispraviš "Mihael" u "Mihajlo" gdje god se pojavljuje. Hvala! --Mario Žamić (razgovor) 14:18, 13. ožujak 2009. (CET)

Ja sam poskidao uskličnike na tim promjenama, znajući da je Mihajlo u Dubrovniku, a Mihael u ostatku Hrvatske. Međutim, ne mogu razgovarati na nivou o kojem ti možeš. Hvala na praćenju promjena i ispravljanju i moje greške. Pozdrav --Lasta 15:05, 13. ožujak 2009. (CET)

Kako sam rođen u Dubrovniku, meni je Mihajlo sasvim normalno. dapače, zvuči mi skroz poznato. Pozdrav --Lasta 10:08, 16. ožujak 2009. (CET)

Pacta Conventa

Treba mi malena pomoć. Imaš li latinsku verziju teksta Pacta Conventa. Ako da pošalji ju. Na engleskoj wiki se stvorila atmosfera ukidanja uniju Hrvatsko-Ugarske unije i mijenjanja tekstova tako da Hrvatska postane mađarska provincija.--rjecina (razgovor) 19:03, 18. ožujak 2009. (CET)

Znam da je pod upitnikom ako je ikad potpisana....

Mislio sam na tekst "verzije" iz 14 ili 17 stoljeća

Isto bi dobro došla latinska verzija teksta o izboru Ferdinanda za kralja Hrvatske ?--rjecina (razgovor) 08:01, 21. ožujak 2009. (CET)

Lav ???

Budi ljubazan pa pogledaj kafić.

Imamo zanimljiv problem s imenima ili su hrvatski povjesničari izmislili toplu vodu (Poštovani suradnik Lasta je napomenuo da je toplu vodu otkrio Njemac). Kratka priča: Imamo pape latinskog imena Leo koji je prevedona kao Lav na hrvatski. S druge strane imamo rimske careve latinskog imena Leo koje je prevedeno kao Leon na hrvatski. Barem za mene to nema nikakve logike ?--Rjecina2 (razgovor) 11:25, 23. travanj 2009. (CEST)

"Snimio" sam tekst Artakserkso II. pa mi nešto nije jasno....

Davno sam čitao knjige o Perzijskom "Carstvu", ali mi je ostalo u pamćenju da se tada u knjigama pisala titula Veliki Kralj, a ne Šah ?--Rjecina2 (razgovor) 09:09, 30. travanj 2009. (CEST)

Ptolemeji

U medjuvremenu sam i ja nasao neke izvore koji ih nazivaju Ptolemejevicima. kako su skoro svi hrvatski, izvinjavam se. Posto nisam bio siguran, ostavio sam poruku Roberti. Ovako je rijeseno. Sorry ali meni glupo zvuci (ako pomislim samo na dinastiju Vindzorevića :) ). Pozz --Seha (razgovor) 19:38, 25. travanj 2009. (CEST)

Imena suvremenih stranih vladara

Zdravo, Flopy! Možeš li se, molim te, pridružiti diskusiji na Razgovor sa suradnikom:Roberta F.#Imena suvremenih stranih vladara? Puzzle (razgovor) 12:31, 11. svibanj 2009. (CEST)

Diskusije nema (jer se o pravopisu ne diskutira), a što su zainteresirani htjeli napisati može se vidjeti na stranici Razgovor:Đuro VI.. SpeedyGonsales 13:54, 11. svibanj 2009. (CEST)

Poziv

Molim te da u kafiću pogledaš naslov Molba i upit za kandidaturu za člana arbitražnog odbora i izjasniš se o prijedlogu. Pozdrav --Lasta 14:50, 14. svibanj 2009. (CEST)

Molba

Bok,

S obzirom da si ovdje doma, te da si već sudjelovao u raspravi, ja bi te zamolio da razmotriš sve iznesene argumente, provjeriš svoje izvore, te pogledaš treba li još što mijenjati ili prilagoditi u članku. Ja se ne bi više time gnjavio, ako si ti voljan to riješiti do kraja. Pozdrav :) --Ante Perkovic (razgovor) 12:55, 21. svibanj 2009. (CEST)

Države prethodnice/nasljednice

Htio sam ti reći da sam, u dogovoru s Lunnom X, u članku Rusko Carstvo i Njemačko Carstvo promijenio poveznice na Litvu, zato što je ona bila samostalna u razdoblju između 1918. i njezina pripojenja SSSR-u. Što se tiče članka Kalmarska unija, zašto poveznice na Švedsku kao državu prethodnicu i nasljednicu vode na današnju Švedsku? Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 18:08, 2. lipnja 2009. (CET)

Pitanje si dobro shvatio, pa si i dobro odgovorio. Hvala! Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 17:36, 3. lipnja 2009. (CET)

Kad smo već kod pomoći, upravo sam naletio na članak Prvi svjetski rat u kojemu je ova zastava za Rusko Carstvo. U članku o tome Carstvu je druga zastava pa me zanima postoji li neki razlog zašto je tako? Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 17:49, 3. lipnja 2009. (CET)

Arbitražni odbor

Obavještavam te da si izabran u arbitražni odbor Wikipedije na hrvatskom jeziku. Članovi odbora međusobno trebaju odrediti koordinatora i članove aktivnog te pričuvnog sastava Odbora. Želim ti se zahvaliti na dosadašnjoj suradnji. Puno sreće u daljnjem radu. --Ex13 (razgovor) 11:04, 7. lipanj 2009. (CEST)

Flopić, psovke briši, one se ne ostavljaju. --Zeljko (razgovor) 16:06, 7. lipanj 2009. (CEST)

Polako... :)

Vidio sam da postoji cijeli popis Sasanida i svi članci, i vidio sam kako si ih ti obradio. :) Imam u planu prvo obraditi ahemenidsku dinastiju; kao što vidiš obradio sam sve vladare, gradove, dostignuća, itd. no i dalje obrađujem kraljevsku obitelj, bitke, a za kraj planiram veliki članak "Ahemenidsko carstvo" kakav postoji na većini jezičnih verzija Wikipedije, no ne i na hrvatskoj. Nakon toga, planiram obraditi i ranija razdoblja; Elama, Jirofita i Medije, pa onda kronološki krenuti sa obrađivanjem dinastije Parta, pa tek onda Sasanida. Eto, čini se kako ćeš morati malo pričekati, jer dosada sam obradio 100-tinjak članaka na temu Ahemenida i osjećam se kao da nisam obavio niti većinu posla... :( Zahtjevno gradivo, nema što. --Orijentolog (razgovor) 21:15, 9. lipanj 2009. (CEST)

• U svakom slučaju, budi siguran kako će uskoro članci o sasanidskim vladarima izgledati kao oni ahemenidski; sa info-tablicama, podijeljeni na podčlanke, sa izvorima i poveznicama, itd. Ako imaš ikakve zamjerke ili savjete na takve članke, slobodno javi jer koristiti će i meni i tebi, a i drugima. --Orijentolog (razgovor) 21:20, 9. lipanj 2009. (CEST)
• Profesor povijesti? Izvrsno. :) Kao takav vjerojatno znate kako se povijest o antičkom Bliskom istoku koja se uči u Hrvatskoj uglavnom bazira na (pristranim) grčkim izvorima pa čak i oni informiraniji ljudi često imaju predrasude prema perzijskoj kulturi. Pokušavam se boriti protiv toga, primjer Vam je jedan od mojih omiljenijih članaka Bitka kod Termopila u kojem sam pokušao relativno objektivno objasniti navedeni događaj koji je postao totalna mitomanija u zapadnoj kulturi... --Orijentolog (razgovor) 21:31, 9. lipanj 2009. (CEST)

Rus ne Rusija

Nije Rusija, nego rus... Priupitaj profesora Jevgenija Paščenka, on je ekspert za to. Mislim da je negdje u Zagrebu. --Zeljko (razgovor) 23:56, 12. lipanj 2009. (CEST)

Kijevska Rus' je jasan i ispravan termin

U kontaktu sam sa ljudima iz krovnih organizacija Rusina i Ukrajinaca Hrvatske i njihovim pojedinim stručnjacima koji su mi stručno objasnili zašto je pogrešno pisati Kijevska Rusija - naziv koji u suštini nije ispravan jer ne označava dosljedno srednjovjekovnu državu Kijevsku Rus' već aludira isključivo na povijest današnje Ruske Federacije s čime se ne slažu ni ruski povjesničari.

Kada bi pogrešan termin sa hrvatskog jezika preveo na ruski to bi otprilike izgledalo ovako: Kijevska Rusija > Ки́евская Россия (u originalu na ruskom jeziku je zapisano: Ки́евская Русь - Kijevskaja Rus')

Problem je u nasljeđenoj ali pogrešnoj i pojednostavljenoj transliteraciji koja je u tijeku izmjene na svim relevantnim hrvatskim sveučilištima i institucijama, a posebnu pozornost slijede dva filozofska odjela - rusistika i ukrajinitika koji će potvrditi daljnje odluke. Hrvatski kao slavenski jezik ima dobre mogućnosti kvalitetno prevesti te slavneske termine za razliku od primjerice engleskog jezika, i time ujedno kvalitetno prevesti i predstaviti povijest Istočnih Slavena.

Uz ispravnu transliteraciju originalnih termina čitatelj može steći uvid u suštinu povjesnih odnosa između Istočnih Salvena i time jasno razlikovati ulogu tri moderne nacije u sklopu srednjovjekovne države. Kijevska Rus' je srednjovjekovna država iz koje su se kasnije razvila tri zasebna naroda i države: Rossija (Rusija), Ukrajina (Ukrajina) i Bjelarus' (Bjelorusija).

Kada je riječ o povijesti, radi razumijevanja je važno pratiti ispravnu transliteraciju, kada je riječ o uobičajenim temama onda je ta praksa nešto manje važna.

Poštivanje povjesne faktografije može pojasniti povijest Istočnih Slavena dok u suprotnom stječemo pogrešan dojam o povijesti ta tri naroda. Vrlo je interesantno da Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, kako ih imenujemo, također strogo razlikuju termin Rus' od termina Rossija (Rusija) što je hrvatska stručnost prethodno previdjela i time pogriješila.

Nadam se da razumiješ o čemu je riječ kada govorimo o povijesti i originalnim terminima, posebno na područiju povijesti Istočnih Slavena koje je na našim prostorima ostalo donekle manje poznato široj javnosti.

Pozdrav! --Seiko (razgovor) 09:36, 13. lipanj 2009. (CEST)

Oleh ili Oleg

Zaboravih,

pitao si da li pisati Oleh ili Oleg. Prema aktualnoj transilteraciji, ispravno je pisati Oleg, ali posljednje G u riječi Ukrajinci i Rusi drugačije pišu i izgovaraju pa je zato na nekim mjestima umjesto G upisano slovo H koje je hrvatskim prostorima bliže prije svega jer su stari Hrvati poznavali ime Oleh umjesto Oleg. Ja sam osobno zapisao H pošto sam pisao u poglavljima o Ukrajini i Ukrajincima. Da sam pisao u poglavljima o Rusiji i Rusima zapisao bih slovo G. Nećeš pogriješiti u bilo kojem slučaju i možda je u ovom slučaju bolje pisati G kako se pojedinci ne bi zbunjivali. --Seiko (razgovor) 10:07, 13. lipanj 2009. (CEST)

Mislio sam da ima možda popis kakve literature o tome, ako postoji.

Moje je mišljenje o svemu tome - a nije ni tajna - da se čitav taj proces i pisanje povijesti svodi (sa ruske strane) na rusifikaciju, a sa strane izvana, na povlađivanje jednoj sili.

Riječ rus' je ukradena i eksploatirana na štetu Ukrajinaca kao ostalih bezbroj drugih primjera na svijetu -uvijek na štetu manjeg. Mi ne moramo poput ulizica služit takvim interesima. --Zeljko (razgovor) 11:11, 13. lipanj 2009. (CEST)

Slijedi izmjena i uporaba slova G

Nema problema u svezi tih nekoliko imena jer taj dio nije toliko problematičan, kad stignem zamjenit ću slova H u G tamo gdje je to potrebno prema uzoru na dosadašnju hrvatsku terminologiju. Isto tako ovom prilikom molim tebe i druge da to čine ako primjete da je potrebno, a u zagradi se može navesti drugačiji izraz ako netko želi.

Inače, pisati ukrajinska povijesna imena iz ruske perspektive je ponekad otprilike slično, kao primjerice, kad imenuješ hrvatskog bana Ivana Mažuranića imenom Jovan Mažuranić i slične varijacije. Treba imati poštovanja prema sve tri istočnoslavenske nacije i njihovu ukazivanju na postkolonijalne pogreške koje se često javljaju u našim terminima.

Posljednja izdanja hrvatskih knjiga koje tumače povijest Istočnih Slavena koriste termine Kijevska Rus' prema novijim napucima s filozofskog fakulteta (odsjeka ukrajinistike, ujedno mislim i rusistike), to možeš provjeriti u Matici Hrvatskoj koja je često kooperant tih izdanja.

Starija izdanja su zapisivala termin Kijevska Rusija no vjeruj mi da je znanje hrvatskih stručnjaka na ovom područiju tada bilo suviše ograničeno - nije potrebno ponavljati istu pogrešku jer nas ona dovodi do pogrešnih zaključaka kada je u pitanju povijest navedenih naroda.

Slijedi ispravka navedenih imena, svako dobro! --Seiko (razgovor) 15:15, 13. lipanj 2009. (CEST)

U redu, drago mi je razumiješ problematiku tih termina ... Pozdrav! --Seiko (razgovor) 20:22, 13. lipanj 2009. (CEST)

Zanimljivosti o Sasanidima

Ne znam jesi li znao ovo što ću ti napisati, no svakako je dobro ponoviti ili naučiti neke zanimljivosti. Radi se o Sasanidima, koje često volim uspoređivati sa Rimskim carstvom, budući kako o Rimu ljudi znaju mnogo toga, no o Sasanidima ništa. Prva stvar je veličina Sasanidskog carstva; bilo je 50% veće od onog Rimskog u doba Trajana, iako danas neke povijesnje knjige (istina, metaforički) tvrde kako je Rim vladao cijelim svijetom. Druga stvar je vezana uz tehnologiju; najveći lučni raspon kojeg su ostvarili sasanidski graditelji bio je čak 25.5 metara; radi se o palači u Ktezifontu. Usporedbe radi, najveći rimski lučni raspon je 24.4 m, na akvaduktu Pont du Gard u Francuskoj. Zanimljivo je i to kako Sasanidi nisu koristili oplatu niti masivne kamene blokove za gradnju tih paraboličnih lukova, već su gradili od malih blokova cigle koje su postavljali koso; sloj po sloj. Treća zanimljivost je također vezana uz graditeljstvo; siguran sam kako znaš za Hadrijanov i Antonijev zid u Britaniji, no ne vjerujem kako znaš sa sasanidske zidine Gorgan u sjevernom Iranu, koje su masivnije te veće od navedenih rimskih fortifikacija zajedno - radi se o najvećim zidinama izvan Kine. Eto, nadam se da si uživao u maloj lekciji povijesti. ;) --Orijentolog (razgovor) 00:17, 14. lipanj 2009. (CEST)

Knjiga

Ne znam ako si primjetio već su i drugi bili komentirali:"Nije u redu ovakva promidžba, ako je čovjek nešta i napisao može biti referenca, a ne dio "tijela" ovoga članka"

Na wikipediji se ne može reći da je neka knjiga bolja od druge jer to je lično mišljenje onog koji je to napisao. Čak i da napišeš kako se knjiga koristi na faksu ne bi bilo ispravno jer sigurno postoje i druge knjige koje se koriste na faksu a govore o istoj temi. To što se koristi na faksu dokazuje da se knjiga neupitno može koristiti kao referenca teksta, ali bez promidžbe :)--Rjecina2 (razgovor) 22:14, 14. lipanj 2009. (CEST).

Upravo sam revertirao tvoje promjene u tekstu Hilperik - Hilderik. Hilderik II (653-675) je bio kralj Franaka i otac Hilperika (670 - 721). Ujedno Hilderik II je bio jedini kralj Franaka (pobjednik u građanskom ratu), dok je Hilperik također bio jedini kralj Franaka tako da im titule potpuno odgovaraju. Tekstove sam bio pisao uz pomoć engleske wiki, ali tko se svega sjeća. Bilo je to prije gotovo 4 godine. Kada razmislim koliko je vremena prošlo padam u depresiju..........--Rjecina2 (razgovor) 16:28, 18. lipanj 2009. (CEST)

Sada sam gledao popis franačkih kraljeva. U njega sam bio stavio samo kraljeve ujedinjene države. Za vrijeme građanskih ratova (Kralj Neusterije i slično) nemamo napisane vladare.--Rjecina2 (razgovor) 18:42, 18. lipanj 2009. (CEST)

Ja sam govorio da naš popis nema kraljeva tijekom građanskog rata nego samo one koji su ujedinili državu. Engleska, Njemačke i vjerojatno druge wiki imaju sve kraljeve bez obzira ako su vladali cijelom zemljom ili ne.

Još uvijek se zabavljam britancima, a potom ću s bosanskim ratom posto je sramota da nemamo tekst o tome--Rjecina2 (razgovor) 20:44, 18. lipanj 2009. (CEST)

Slobodno ih dodaj :)--Rjecina2 (razgovor) 20:53, 18. lipanj 2009. (CEST)

Zahvala

Zahvaljujem se na glasu za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje. --Roberta F. 02:23, 28. lipnja 2009. (CEST)

Hvala na glasu za Dodoa. --Valentina (razgovor) 11:48, 29. lipnja 2009. (CEST)

Merovinzi

Pozdrav Flopy! Drago mi je da se opet vidimo :) Ma da, jasna su mi gotovo sva pravila wikipedije. Znam da ima gomilu literature o Merovinzima na hrvatskom jeziku, ali bi više morao guglati po netu, jer tiskana izdanja mi nisu dostupna. Kad to stavim u bok s prevođenjem s srpske wikipedije, ovo potonje mi je puno jednostavnije. Nadam se da ć valjati ako će ostati ovako. Inače, budem se ja vratio španjolskim vladarima, sada samo "plavim" crvene poveznice u nekim mojim prijašnjim člancima. Pozdrav! Blek Stena (razgovor) 09:59, 2. srpnja 2009. (CEST)

Koristio sam ipak Bizantinci :) 10x anyway! Blek Stena (razgovor) 10:04, 2. srpnja 2009. (CEST)

Prevodim sa srpske wikipedije. Da, zaboravio sam napisati izvore, sad ću dodat. Korisnica Maduixa sa srpske wikipedije piše jako dobre članke i dosta je članaka napisala koji se tiču povijesti Španjolske. Izvori će ovaj puta sa španjolske wikipedije preneseni. Blek Stena (razgovor) 11:33, 2. srpnja 2009. (CEST)

Jasno je meni bilo da tako treba, ali sam mislio da možda ne treba zbog pravila naše wikipedije da hrvatska literatura ima prednost pred stranom. Ali pošto nisam (nisu) koristio našu, ne mogu je i navesti, iako postoji. Blek Stena (razgovor) 11:37, 2. srpnja 2009. (CEST)

Sv. Rajnerije

U samom Splitu je uvriježen sv.Arnir, čak ima i župa Sv.Arnira. Što se tiče literature, još uvijek nemam svu dostupnu literaturu, pokušavam doći do dvije knjige. Ova me posebno interesira:

Naslov: Legende i kronike / uredili Vedran Gligo i Hrvoje Morović Impresum: Split : Čakavski sabor , 1977 Nakladnička cjelina: Splitski književni krug, Svjedočanstva ; knj. 2 Napomena: Sadrži sljedeće legende: Istorija sv. Dujma i Staša, Život sv. Ivana Trogirskoga, Život sv. Arnira i kronike Historija / Miha Madijev de Barbazanis, Tabula / A Cutheis, Opis o. Braća / Dujam Hranković, Kronika o. Braća / Vicko Prodić. - Str. 5-9: [Predgovor] / Vladimir Rismondo. - Str. [265]-399: Faksimili UDK: 821.163.42-94 Signatura: SF 113170-2 Inventarni broj: 49895 Vrsta građe: knjiga Knjižnica: Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija MFN: 7489

Javim se kad saznam više --Frano Milić (razgovor) 19:22, 2. srpnja 2009. (CEST)

Koliko zasad znam ima puno zanimljivih stvari u životopisu sv.Arnira, ali, moram prvo pronaći literaturu da potkrijepim ono što sam dosad naučio. --Frano Milić (razgovor) 20:32, 2. srpnja 2009. (CEST)

Kartaga i punski ratovi

Prihvaćam kritiku. Zbunilo me ovo na http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kronologija_starog_Rima&action=edit&section=3

Tamo piše:

• 150. pr. Kr. - Pobjeda nad Kartagom.
• 149. pr. Kr. - 146. pr. Kr. - Treći punski rat

Mislio sam da je Kartaga razorena u punskim ratovima, ali sad vidim da nije, nego kasnije. Možda bi trebalo onda napisati "Razaranje Kartage", a ne "Pobjeda nad Kartagom".

TJT

55. pr. Kr.

Vratio sam svoj tekst na 55. pr. Kr.. Provjerio sam dodatne izvore i nisam našao razloga za brisanje, pa sam vratio. --To je to šta *ebe naše kokoše (razgovor) 10:36, 3. srpnja 2009. (CEST)

Nemam ništa protiv, samo ti provjeri i ispravi, samo bi te onda zamolio da ispraviš i ostala mjesta gdje se spominje 55. pr. Kr.. --To je to šta *ebe naše kokoše (razgovor) 10:48, 3. srpnja 2009. (CEST)

Oprosti, ali...

Mislim da nije lijepo kad se nečiji rad naziva glupošću. Ali nema veze, ne smeta ako se ne ponavlja. :)

Slažem se da se to možda ne uklapa, ali ja sam samo prepisao stavke iz Kronologija starog Rima. A to sam i napisao u sadržaju[ http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=32._pr._Kr.&curid=3905&diff=1923868&oldid=1910600&rcid=1962447]. Ako sam još što pogriješio, samo ti meni skreni pažnju, samo bez takvih izraza :). Svi smo ovdje besplatno ;). Sad idem vani, vraćam se neki drugi dan. --To je to šta *ebe naše kokoše (razgovor) 10:59, 3. srpnja 2009. (CEST)

Nema problema ;)--Uskboy 21:10, 3. srpnja 2009. (CEST)

Ma znaaaam!

Kao što rekoh Rječini; nekidan sam prvi put nakon nekoliko mjeseci pokušao koristiti "stranicu za vježbanje" no nisam znao kako se u slučaju klika na "sačuvaj stranicu" sprema kao pravi članak. Već sam javio Anti prije tjedan dana da izbriše stranicu, no kao što vidiš još nije obavljeno. Budući kako pri spremanju u text dokument gubim neke grčke, perzijske i druge simbole odlučio sam prilikom zadnjeg spremanja spremiti tekst i na kompjuter i na tu stranicu za brisanje, kako ne bih ponovno morao kopirati sve one simbole koji se gube. Eto, znam da već postoji stranica Grčko-perzijski ratovi i upravo je uređujem, mislim kako bi trebala biti gotova već danas! :) --Orijentolog (razgovor) 09:57, 5. srpnja 2009. (CEST)

• Razumijem ja tebe u potpunosti, nego ti nisi razumio mene - članak nije gotov jer ostala su mi još 2-3 podčlanka koja upravo sada završavam, i nakon što sve bude gotovo članak će biti sačuvan na postojećoj stranici Grčko-perzijski ratovi, a ne na G-P ratovi (podloga) koji sam predložio za brisanje svega nekoliko minuta nakon što sam skužio kako je spremljen kao pravi članak. Nisam želio spremati nedovršeni rad (kao što neki rade) sve dok ne bude gotov i zadnji podčlanak odnosno nakon što budu dodane svi izvori. Kada to bude gotovo za par sati kao što rekoh spremiti ću na pravoj stranici dok ću sa G-P ratovi (podloga) sve izbrisati i prijaviti za brisanje i drugim administratorima budući kako je Ante čini se na godišnjem. --Orijentolog (razgovor) 10:16, 5. srpnja 2009. (CEST)
  • Evo ispravljeno! Tek sam sada skužio kako se to radi. --Orijentolog (razgovor) 10:48, 5. srpnja 2009. (CEST)
    • Haha, ma nema problema! :) --Orijentolog (razgovor) 11:07, 5. srpnja 2009. (CEST)
      • Gotovo! :) Onda sused, kaj veliš? --Orijentolog (razgovor) 18:36, 5. srpnja 2009. (CEST)
        • Znači vrlo dobar - 4? Brzo ispravljate, profesore! ;) Hehe... --Orijentolog (razgovor) 18:45, 5. srpnja 2009. (CEST)
          • Hvala, hvala... :) Kad smo već kod neutralnosti, pokušao sam biti neutralan koliko je to god moguće, jer znaš i sam koliko je naša povijest pro-helenski pristrana, pa se čak i teški porazi poput bitke kod Termopila glorificiraju kao tobožnje pobjede. Ako nisi primjetio, obradio sam i tu stranicu prije nekoliko tjedana. Kad su pak grčko-perzijski ratovi općenito u pitanju, to lako možeš gledati sa dvije točke gledišta. Npr. Grci mogu tvrditi kako su pobijedili jer Stara Grčka nije pala pod perzijsku vlast, dok opet Perzijanci mogu tvrditi kako su pobijedili budući kako su pokrenuli rat sa ciljem da se osvete Ateni i Eretreji za jonski ustanak, a oba polisa su sravnjena sa zemljom. Ovakve dileme sam odlučio izbjegavati budući kako sam pokušao pisati objektivan povijesni članak, a ne vlastiti pogled. Eto! --Orijentolog (razgovor) 21:43, 5. srpnja 2009. (CEST)
            • Vidiš, tu se baš i ne slažem. Perzija kontinuirano postoji sve do današnjeg dana, dok je Grčka istovremeno stalno bila nečija provincija. Mišljenja sam kako današnji Iran ima više sa drevnom perzijskom kulturom nego današnja Grčka sa antičkom grčkom kulturom. Jako sam dobro upoznat sa situacijom u toj zemlji i mogu ti reći kako se 100% razlikuje od arapskih ili drugih muslimanskih država. Ipak, u oba slučaja radi se o istom narodu, jeziku, teritoriju, kulturi, ali i Iranci i Grci su u međuvremenu promijenili vjeru. --Orijentolog (razgovor) 23:10, 5. srpnja 2009. (CEST)
              • Pazi, perzijska kultura je mnogo rasprostranija nego što ljudi misle; cijela islamska znanost, umjetnost te kultura općenito temelji se na iranskoj kulturi. Kada obradim članke poput Iranska kultura, Veliki Iran i Islamsko zlatno doba, mnoge stvari će biti jasnije. Primjerice, pogledaj samo odakle je 90% graditelja Tažd Mahala (moj članak), za koga je građen i čijeg je podrijetla dinastija koja ga je dala izgraditi. ;) --Orijentolog (razgovor) 09:50, 6. srpnja 2009. (CEST)
                • Slažem se, no isto tako je pretjerano tvrditi kako se cijela zapadna civilizacija temelji na grčkoj kulturi. Inače, osobno smatram kako postoje četiri supercivilizacije: grčko-rimska, perzijska, indijska i kineska; svi drugi civilizacijski krugovi su manjeg obujma, odnosno nemjerljivi sa ova četiri. Kad bi barem imao vremena za obraditi i Indiju i Kinu, no za tako nešto bi mi trebalo najmanje 10 godina vremena s obzirom na današnji tempo života. Samo ti prati... :) --Orijentolog (razgovor) 13:39, 6. srpnja 2009. (CEST)
• Razmišljao sam o stavljanju bičevanja mora u tekst no budući kako se radi o legendi nisam se pretjerano zamarao sa time, a razmišljao sam i o podčlanku Legende. Što ti predlažeš? Mislim da bi valjalo spomenuti jer bez obzira kako je 100% riječ o legendi ipak je to jako prepoznatljiva priča. Rat je počeo Jonskim ustankom, a Perzijanci su slali ambasadore tek onda kad je ustanak bio ugušen. Da, radilo se o grčkoj prijetnji, budući kako su Atenjani i Eretrejci zajedno sa Jonjanima provalili u perzijsku Lidiju i uništili grad Sard. --Orijentolog (razgovor) 13:45, 6. srpnja 2009. (CEST)
  • Dodao sam dio sa bičevanjem, uz relevantni izvor. :) Sad mi je upravo palo na pamet kako nisam spomenuo i Artemiziju (perzijsku admiralicu), no to ću ubrzo dodati. Što se tiče spominjanja grčke prijetnje, ona nije u kontekstu prijetnje grčke invazije na Perzijsko Carstvo, već u kontekstu prijetnje napadima na perzijske satrapije uz obalu Male Azije po principu hit-and-run koje su bile redovite. Jesu li Perzijanci imali namjeru osvojiti cijelu Grčku je diskutabilno, budući kako je Darije Veliki slao kažnjeničku ekspediciju (a ne glavnu vojsku) koja je uništila Eretriju ali je poražena kod Atene na Maratonu, dok se Kserksova vojska nakon uništenja Atene vratila u Perziju što baš i ne ide u prilog teoriji o osvajanju cijele Grčke. Doduše, Mardonije je zagovarao napad kopnene vojske na Peloponez no Kserkso je odbio takvu ideju. --Orijentolog (razgovor) 18:07, 6. srpnja 2009. (CEST)
    • Misliš li kako bi ovaj tekst bilo dobro integrirati u stranicu Grčko-perzijski ratovi - razgovor (ako je moguće)? --Orijentolog (razgovor) 13:00, 17. srpnja 2009. (CEST)

Ažuriranje

Flopy, potrebno je "osvježiti" stranicu, onda se odmah prikaže trenutačno stanje. Možeš u postavkama obilježiti "Tab za čišćenje cachea (priručne memorije)", tako ćeš moći po potrebi osvježiti potrebne stranice. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 12:06, 9. srpnja 2009. (CEST)

Hvala

Hvala na ispravkama profesore :) Što više čitam o ratu u Bosni imam veća iznenađenja. Čitao sam čak na jednom mjestu da ja Mladić izjavio:"Ne možemo to raditi, to je genocid", a dečki su mu rekli to moraš učiniti--Rjecina2 (razgovor) 12:16, 9. srpnja 2009. (CEST)

Konkretno piše u optužnici:

"Počeo je raditi u sigurnosnim službama ministarstva unutrašnjih poslova Srbije 1975 godine"

Ako znaš kako to oblikovati na bolji način u tekstu slobodno to učini :)--Rjecina2 (razgovor) 12:32, 9. srpnja 2009. (CEST)

Da rječ je garant o tome. Kako si ti aktivan i da ne maltretiram Robertu.....

Wikipedija:Izabrane godišnjice/15. siječnja Rosa Luxemburg je ubijena.

Wikipedija:Izabrane godišnjice/24. siječnja od propagande Applea se čovjeku stvarno može dignuti kosa na glavi. Treba pobrisati komentar da je to bilo prvo računalo s mišem i grafikom ili dodati da je to bilo prvo komercijalno uspješno računalo (jer je bilo i ranijih računala s mišom i grafikom, ali su bila financijski neuspješna)--Rjecina2 (razgovor) 13:42, 9. srpnja 2009. (CEST)

Mislio sam da si administrator....--Rjecina2 (razgovor) 13:51, 9. srpnja 2009. (CEST)

:)

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Rjecina2&diff=1934510&oldid=1934423

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Man_Usk/Arhiv1&diff=1350689&oldid=1349242

Baš ste simpatični :)--Uskboy 13:49, 9. srpnja 2009. (CEST)

Thanks--Rjecina2 (razgovor) 13:51, 9. srpnja 2009. (CEST)

Sv. Franjo

Znam da nije jedini, ali jest najpoznatiji. Ja sam tražio na wiki sv.Franjo i nisam dobio ništa a to mi se čini krivo. stoga sam stavio tu poveznicu. Hvala --Frano Milić (razgovor) 21:03, 9. srpnja 2009. (CEST)

Mislim da je predloženo rješenje lošije od postojećeg. Kad ih ima više, treba dodati još poveznica, ne brisati i onu jednu što sada postoji. Bilo bi puno bolje da umjesto brisanja dodaš dodatne poveznice na druge svece. --Frano Milić (razgovor) 21:15, 9. srpnja 2009. (CEST)

Odlično rješenje, možeš li ti to napraviti. Hvala--Frano Milić (razgovor) 21:16, 9. srpnja 2009. (CEST)

http://www.catholic.org/saints/stindex.php?lst=F

CRO & MNE

Flopy,

Potpuno se razumijemo. Crnogorska dubrovačka epizoda iz '91 je dno dna, ne samo iz razlga što sa Hrvatima nikada u istoriji nijesmo imali grke, no što je to bio naš kretenizam u apsolutnom smislu.

Mislio sam i danas, kao i '91, ukoliko postoji otvoreno pitanje razgraničenja kod Debelog brijega i obale, onda to treba riješiti dogovorom, da se niko ne ośeti gubitnikom.

U Hrvatima smo vazda imali prijatelje, u dobru i zlu. Pokidane veze se obnavljaju. Brojni su Hrvati koji imaju svoje mjesto u crnogorskoj istoriji. Na jesen će se podići spomenik Ivanu Mažuraniću na Cetinju. Podignut je spomenik Valtazaru Bogišiću ispred Pravnoga fakulteta u Podgorici. U crnogorskom pamćenju svoje sjajno mjesto imaju i Josip Slade, nadbiskub barski Dobrečić, sjajni, nažalost, prerano umrli intelektualac, svještenik Branko Sbutega, itd.

Svako dobro Flopy. --Markus cg1 (razgovor) 13:24, 13. srpnja 2009. (CEST)

Fascinantno je kod Mažuranića s koliko tačnosti je opisao događaj ubistva Smail-age Čengića. No, postoji i druga verzija ubistva Čengića, nimalo junačka, po kojoj je on ubijen na prevaru. Po toj verziji, Čengić i nije bio tolika zlica, no su ga Crnogorci ubili jer je bio konkurent Ali-paši Rizvanbegoviću iz Stoca, koji je bio Njegošev pobratim.

Čengići su bili čuvena junačka familija iz Foče, zapravo iz Ustikoline i Miljevine, gdje su imali ogromne posjede. Oni su izvorni Bošnjaci, prvi su u Bosni, ritualno, na ušću Tare u Pivu, na izvoru Drine, kao bogumili primili islam. Čengići imaju, poput Crnogoraca, svoje junačke guslarske pjesme. U njima su, namjesto "Turaka", glavne zlice Crnogorci. No, Čengiće su Crnogorci izuzetno rešpektovali. Direktan potomak tih Čengića je Adil Zulfikarpašić, koji je 1994. u Budimpešti danima pričao o tome s jednim drugim Crnogorcem, Milovanom Đilasom. Taj tazgovor je u obliku knjige Bošnjak priredila novinarka Nadežda Gaće. Tamo ima vrlo interesantnih detalja oko ubistva Smail-age, te Mažuranića. Zulfikarpašić daje svoju verziju događaja i motiva Mažuranića da napiše spjev. Đilas se, a on je vrlo upućen u te stvari, s njim uglavnom slaže. Preporučujem Ti tu knjigu. --Markus cg1 (razgovor) 17:13, 14. srpnja 2009. (CEST)

Đilas je rijetko kontradiktoran, kao autor (književnik), te kao povijesna ličnost. Njegovi su porijeklom iz Nikšića, odakle su krajem 19. vijeka pobjegli, zbog krvne osvete, u Podbišće, kod Mojkovca, na tadašnju crnogorsko-tursku granicu. Otac mu je bio žandarm. Nakon 1918. otac mu je nevoljno prihvatio prisajedinjenje sa Srbijom i ostao je žandarm. Istovremeno, otac mu je bio osobni prijatelj sa komitom Todorom Duloviće. Nekoliko događaja iz toga perioda Đilasovog života trajno će odrediti i njegov odnos prema politici, kako tijekom 2. svjetskog rata, tako i kasnije - spram određenja o crnogorskoj naciji. Naime, njegov otac je bio nevoljni učesnik surovog pokolja u plemenu Rovca (tzv. Rovačka republika) kod Kolašina 1919. i 1920. kada su ubijeni brojni komiti, poglavito iz bratstva Bulatovića (vidi Radoš i Drago Bulatović). U svojim memoarima, objavljenim krajem 1950-ih u SAD, opširno izvještava o nagovještajima kako je njegov otac sumnjao da njegova majka održava i ljubavne veze s komitom Dulovićem. Đilas piše da se on osobno užasno bojao Dulovića i njegovih opasnih pratilaca, koji su kasapili Strbe i njihove domaće poslušnike, kao i da je kao dijete bio zapamtio strah od komit, sjećajući se kada je na jednom brdu tada osvanuo ogroman natpis: Živo Nikola I. koji danima niko nije smio maknuti. To je vjerovatno klica Đilasove distance u odnosu na "crnogorsku stvar". Druga, izvjesnija, jeste da su Đilasi, nakon što je Dulović 1923. ubijen kod Andrijevice, strahovali od komitske osvete - nije isključeno da su njegovog oca sumnjičili za izdaju. Uglavnom, preselili su, iz razloga bezbjednosti, u Bijelo Polje. No, jedan Bulatović, odjeven u crnogorsku nošnju i s crnog. kraljevskim grbom na kapi, je, mislim 1929. pronašao njegovog oca, u sred dana ga ritualno, u znak osvete, zaklao na pijaci u Bijelom Polju. To su traume iz djetinstva o kojima Đilas otvoreno piše. Sam je, tokom 2. svjetskog rata, oko 1942. bio egzekutor tzv. crvenog terora. Poput ruskih čekista, bio je obrijao glavu i odjenuo se u kožni mantil, te je bez mislosti ubijao kolebljive seljake-domaćine. Posijano je na desetine masovnih grobnica, u CG nazvanih "pasja groblja". Đilas nikada nije priznao da je on naređivao i izvršavao egzekucije. Što se crnogorske nacije tiče, njegovo je tumačenje bilo kroz "dijalektički materijalizam". Osobno, nikada nije negirao da crnogorska nacija postoji, no izjašnjavao se krajem 1980-ih kao "Srbin iz CG". Svakako znaš da je Đ. u 2 mjesecu 1943. bio u Zagrebu, kao Titov pregovarač, da je odlazio u kina, odsjeo je bio u hotelu, itd. Sad se sjtih - meomoari o kojima ti pričam, zovu se Besudna zemlja (misli na CG). Đilas se, na tom i drugim mjestima, izjašnjava kako se divi, ali i boji CG. Sva njegova književna djela vezana su samo za CG, iako je decenijama živio van nje. Na svoj je zahtjev pokopa u Podbišću, Mojkovac, iako su u Bogradi htjeli da mu daju Aleju velikana. --Markus cg1 (razgovor) 21:50, 14. srpnja 2009. (CEST)

Oprostite oba sto se mijesam, ali bilo bi interesantno ovakve podatke unijeti u clanke.--Seha (razgovor) 22:13, 14. srpnja 2009. (CEST)

Kad su se na ulici, u BG đe su obojica živjeli, srijetali Đilas i drugi poznati crnogorski disident, Radovan Zogović, Zogović ga je pozdravljao : "Đe si raspope!" To je crnogorska dijalektika. No, sad ozbljno, ježim se jednostranih zaključaka, u povijesti specijalno. Raspop Đilas simbolizuje spektar crnogorske agonalnosti - od ludila do geneijalnosti, od dobrote do opakosti. Možeš li zamisliti Đilasa s obrijanom glavom 1942. kako ubija "kulake" i sije "paśa groblja" po CG, na znamenitoj fiks-ideji da sprovodi drugu fazu revoluciji (po ugledu na faze Oktobarske revolucije) koji deset godina kasnije piše "liberalističke" traktate a 1956. i bestseler "Nova klasa" - bibliju antikomunizma. I riječ disident je skovana najprije za Đilasa, onda za Solželjnicina i druge iz komunističkog lagera. početkom 1990-ih je bio oštri protivnik velikosrpske politike, no osobnmo nikada nije napao Miloševića - bio mu je zahvalan što je ovaj, kao gradski partijski sekretar, sredinom 1980-ih privi odobrio štampanje njegovih knjiga u BG.

Sad za Sehu - naveo sam izvor, memoari Bsudna zemlja (prvi dio), prevedeni su u BG 2004. u nakladi Politike. Za bh wikipediju tamo ima fantatsičan i dokumentovan opis pokolja muslimanskog stanovništva 1924. u Šahovićima. Ubijen je "bjelaški" prvak Bošković - ubili su ga komiti - a za ubistvo su optužili, potpuno nevine, muslimane. Uslijedio je "spontani" pokolj. organizovan uz pomoć srpske vojske, muslimanskog civilnog stanovništva, na stitine nevinih ljudi je tada pobijeno. Preostali su napustili Šahoviće i iselili u Tursku. Danas se selo zove Tomaševo (opš. Bijelo Polje), sa par stotina ljudi, bez muslimanskog življa. Đilas o svemu tome pošteno piše. --Markus cg1 (razgovor) 22:35, 14. srpnja 2009. (CEST)

Pa nisam toliki nacionalista da me samo interesuje pokolj muslimana, mislio sam uopce o Djilasu. Moram naci nekog da mi posalje to izdanje, ili ako imas isbn broj, mogao bih i ovdje naruciti. Flopy sorry sto ti prljam stranicu za razgovor, ali je preinteresantno da bih mogao odoliti :) --Seha (razgovor) 22:41, 14. srpnja 2009. (CEST)

Flopy,

uzurpiram Ti stranicu još ovaj put. Evo za Sehu Besudna zemlja (http://www.balkanlibri.com/knjige/knjige.php?id=148&navigacija=knjige), uz primjedbu da je sažetak knjige dat vema priozvoljno. U slučaju Šahovića, ne radi se o nacionalizmu, već o jednom zločinu koji je decenijama guran pod tepih. Đilas u memoarima daje kompetentan, svakako i opšriran prikaz tih događaja. Mislim da se o njemu veoma malo zna, čak i u Bosni. Ne mislim, kao vjerujući čovjek (pravoslavac), da je dobro za jedan narod, makar bio i moj, ne suočiti se bezuslovno sa zlom u sebi. --Markus cg1 (razgovor) 23:54, 14. srpnja 2009. (CEST)

Problem s Đilasom su kontradiktornosti, nevjerovatno brojne, te neiscrpan broj intrigantnih činjenica koje nije lako "nabiti" u natuknicu o njemu bez nijansiranih objašnjenja; suvo notiranje, bojim se, može dati pogrješnu sliku o njemu. Imam određenu odogovornost spram njega, osobno sam ga znao, znam i njegovog sina dr. Aleksu Đilasa, uglednog naučnika i autora. Osim toga, po porijeklu smo zemljaci (Mojkovac). Ranije sam doradio natuknicu o njemu, koja je pregledna, no možda i obimom i sadržajem nedovoljna. Načelno prihvatam da je u budućnosti, za nekih dva-tri mjeseca, doradim i dopunski referenciram.

No, gore smo pomenuli Smail-agu Čengića, evo još jedne interesantne priče, sačuvane i od potomka Smail-age, Enesa Čengića, autora četvorotomnog dnevnika S Krležom iz dana u dan koji je sredinom 1980-ih pečatan u Zagrebu (izdanje Globusa).

Krleža, ne na jednom mjestu, često govori o Đilasu. Đilas i Zogović, ispred dogmatske KPJ, bili su na čelu suprotnog tabora tokom polemike s Krležom, koncem 1930-ih (sukob na ljevici). Krležu je od Đilasa i Zogovića branio jedan drugi crnogorac, Savić Marković Štedimlija (Krleža mu je bio vječno zahvalan zbog toga, 1960-ih postarao se da Štedimlija dobije nekakav posao pri Leksikografskom zavodu, kada su za njega sva vrata bila zatvorena). Sukob na ljevici je, kao što znaš, rezultirao jednim Krležinim razgovorom s Valterom (Titom), nedgje na seoskim prilazima Zagrebu. U biti, Krleža se razišao sa KPJ; njegovi drugovi komunisti bili su pobijeni u ruskim čistkama i Krleža je imao crv sumnje u nepogrješivost Moskve. U toku rata, ne jednom, odbio je pozive da se, popt Nazora i Ivana Gorana Kovačića, pridruži partizanima. Kod Čengića objašnjava da se bojao "kurira", ustaških provokatora. No, na jednom mjestu priznaje, možda pravi razlog, da je bio između dvije vatre: Dida (Kvatrnika) i Đida (Đilasa)! Otprilike u jesen 1945. Krleža je sjeo na voz, cijele večeri putovao, te ujutro osvanuo u hotelu Madera u BG, gdje su bile kancelarije partijskih glavešina. Prvi susret s nekim iz vrha KPJ imao je sa - Đidom! Opisuje kako je bila veoma napeta situacija. Đilas je bio u generalskoj uniformi, sa čizmama i opasanim revolverom. "Mi smo Vas čekali Krleža", rekao je otprilike Đilas, gledajući ga netremice svojim vodenjikavim očima i cupkajući prstom o sto. Veoma neugodno za Krležu.

Kasnije je Krleža partijski "rehabilitovan", no nikada Đilasa nije mogao "svariti". Kod Čengića, između redova, čitamo o Krležinoj krajnjoj antipatiji spram Đilasa. Na drugoj strani, Krleža prema Zogoviću, koji se kao disident zlopatio, pokazuje gotovo bratsko razumijevanje. Ne samo da mu prvi pečata radove, već se dopisuju, Krleža brine za njegovo zdravlje, spram Zogovića postavlja se zaštitnički, skoro kao stariji brat --Markus cg1 (razgovor) 12:08, 15. srpnja 2009. (CEST)

Rođen sam 1971. godine, studirao u BGD-u. Akter sam raznih događaja, kao uostalom i svako od nas, zar ne? "Navučen" sam na biblioteke i arhive, obožavam temeljno, iz raznovrsnih uglova, izučavati određeno pitanje iz oblasti društvenih nauka (znanosti). Ona nijesu vezana samo za CG pitanja. Flopy, vazda možeš potegnut bilo koje pitanje, problematizovati bilo što, s povodom ili bez povoda. --Markus cg1 (razgovor) 15:30, 15. srpnja 2009. (CEST)

Lijep pozdrav.--Markus cg1 (razgovor) 15:50, 15. srpnja 2009. (CEST)

Navođenje izvora

Vidjet ću koliko ću uspjeti navoditi izvore, ali gotovo svi izvori su sa Wikipedije na ukrajinskom, engleskom i njemačkom jeziku. Također mi nešto pošalje jedan kolega Ukrajinac, član ukrajinske udruge u Hrvatskoj, nešto ja prevedem i više manje su to vrlo korisne informacije koje rijetko posjeduje i hrvatska literatura. Sad ću u sljedećem razdoblju doraditi stranicu Ukrajina, ali sa malo više osnovnih informacija i manje povjesnih pojašnjenja. Pogledat ću te stranice sa objašnjenjem postavljanja izvora pa ću vidjeti kako to doraditi. Pozdrav! --Seiko (razgovor) 19:54, 15. srpnja 2009. (CEST)

Izvori

Skužio sam kako i počeo sam stavljati neke izvore, a za neke knjige i tekstove koje sam prethodno koristio navesti ću naziv literature koja se može naći na internetu. Vidjeti ću da kroz sljedećih par dana navedem neke od prethodnih izvora. Pozdrav! --Seiko (razgovor) 22:36, 15. srpnja 2009. (CEST)

Aloha

Obavio sam one isprave na tvoju preporuku, a trenutačno radim veliki postao uređivanja stranice Ahemenidsko carstvo, a poslije me čeka još veći posao prebacivanja nekoliko stotina poveznica sa članka Perzijsko Carstvo (općeniti naziv za više iranskih dinastija) na ovaj novi članak... --Orijentolog (razgovor) 03:51, 16. srpnja 2009. (CEST)

• Hvala na predlaganje mog članka za izabrani članak. :) Što se tiče one „grčke prijetnje“, objasnio sam kako je (barem većini) razumljivo kako Grci nisu bili u stanju napasti Perzijsko Carstvo, već samo napadati gradove perzijskih satrapija uz obale Male Azije. Pazi, Ahemenidi jesu i iranska i perzijska dinastija, stoga nema nikakvog anakronizma. Naziv „iranski“ je širi pojam i on uključuje sve što je „perzijsko“, dok obrat ne vrijedi. Najbolji primjer kako da ti objasnim bio bi slučaj sa četiri antička carstva; Medijsko, Ahemenidsko, Partsko i Sasanidsko. Medijci i Parti nisu bili Perzijanci već Iranci (preciznijie: pripadnici drugih antičkih iranskih naroda), dok su Ahemenidi i Sasanidi bili Perzijanci, a naravno i Iranci budući kako Perzijanci spadaju u iranske narode. Na enciklopedijama ćeš za Ahem. carstvo naći nazive Prvo Perzijsko Carstvo, a za sasanidsko Drugo Perzijsko Carstvo. Također, naći ćeš kako se npr. Medijce naziva prvom „iranskom carskom dinastijom“, a Sasanide četvrtom. Dakle, precizniji naziv za članak Perzijsko Carstvo bilo bi Iransko carstvo, no budući kako mi Europljani nazivamo stari Iran „Perzijom“ onda neka tako ostane - tako je na engleskoj wikipediji. Budući kako sam ti u zadnjoj poruci govorio u kontekstu „općenitog naziva za više iranskih dinastija“, upotrijebio sam precizan naziv. Inače, iranski narodi su svoju domovinu nazivali Iranom (Aryānām) stotinama godina prije uspona prve perzijske carske dinastije. Nadam se da te ovo sve nije zbunilo; uskoro planiram napraviti članak o terminologiji Irana/Perzije jer ne vjerujem kako ćeš u ovoj državi naći pet ljudi koji znaju precizno razlikovati ta dva pojma. :) --Orijentolog (razgovor) 12:50, 16. srpnja 2009. (CEST)
  • OK, čim stignem! :) Što se ovoga sa titulama tiče; upravo sam pregledao sve Ahemenide i vidio kako im u info kutiji stoji Šah, a pod titulom u opisu ispod Veliki kralj. Ne znam gdje si to zapazio... Inače, ispravna su sva tri naziva, jer praktički imaju isto značenje. Šah je skraćenica od „Šahanšaha“ što na perzijskom znači „Veliki kralj“. --Orijentolog (razgovor) 15:00, 16. srpnja 2009. (CEST)
    • S obzirom na povijesne izvore, mislim kako se nema što misliti jesu li Perzijanci željeli osvojiti cijelu Grčku - perzijski veliki kralj Kserkso nije, dok satrap Mardonije jest.

Rimska Republika

Prvi građanski rat u Rimu nije onaj Marije-Sula, nego talijanski (ili kako li se već zove u našim knjigama) za pravo na ravnopravnost (talijanski gradovi u Italiji protiv Rima http://de.wikipedia.org/wiki/Bundesgenossenkrieg_(Rom) ).

Tehnički rimska republika umire od tog rata pošto nakon njega je vječiti građanski rat s pauzama između jednog de facto diktatora (iako nije imao tu titulu) i onog koji će doći poslije--Rjecina2 (razgovor) 09:21, 16. srpnja 2009. (CEST)

yo

literatura ne daje nikakve preciznije podatke o tom sukobu. a meni se trenutno ne da tražiti po internetu i kopati povjesne knjige. ako hoćeš, izbriši ono. meni svejedno. ono za pavelića sam ispravio. --Jaganjac (razgovor) 12:05, 16. srpnja 2009. (CEST)

Seleukovići

Pozdrav kolega

Molim te pogledaj članak Seleukovići, mislim da bi ga bi trebalo preimenovati u Seleukidi, jer je taj naziv uobičajen. lijep pozdrav — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Roman (razgovor • doprinosi)

gencije

ispravit ću kad se vratim u zagreb. sad sam na moru i nemam nikakvu literaturu ovdje. ne prije kraja kolovoza. pa sad... ako to nikako ne može čekati, onda briši, a ako može, ostavi pa ću ispraviti. --Jaganjac (razgovor) 12:25, 16. srpnja 2009. (CEST)

?

bolje?? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Jaganjac (razgovor • doprinosi)

nekoliko pitanja!

prvo, ne znam jesi li cura ili dečko, ali s obzirom da mi je tvoj nick nekako muškog roda, pisat ću kao da si dečko. ništa osobno, ni šovinističko, molit ću lijepo! :D

1. jesi li ti administrator? ovo nisam točno siguran zašto sam pitao, ali mi je prije točno pet sekundi ovo pitanje bilo vrlo bitno pa ako se sjetim razloga, javit ću ti.

2. kad smo jučer "pričali", ti si stalno pisao pod istim naslovom, a ja sam svaki put pisao novi naslov... kako da i ja pišem pod istim naslovom? to mi nikad nije postalo jasno. jednom sam probao pa je dečko s kojim sam nešto razgovarao rekao da nije dobio nikakvu obavijest o tome da sam mu išta napisao. ide mi na živce što svaki put ispadne kao da započinjem novi razgovor...

3. našao sam u jednoj knjizi stari zemljovid mljeta, ali u toj knjizi nigdje ne piše tko je autor tog zemljovida, kad je napravljen, ni ništa (speaking of which, čak nije ni napisano da je to zemljovid mljeta). e sad, s obzirom da bih ga volio staviti u članak, zanima me, kako da ga stavim na zajednički poslužitelj i koje sve licence trebam. a kao prvo, smijem li takvo nešto staviti na wikipediju? zemljovid sam uslikao svojim fotoaparatom.

4. mogu li se slike, koje su uslikane vodoravno, ikako rotirati ulijevo ili udesno da budu okomite tj. postoji li neka wiki-alatka za to? mislim da mi je to trenutno najbitnije. ako se sjetim još nečeg, javit ću ti se.

beeeee :D

--Jaganjac (razgovor) 14:56, 17. srpnja 2009. (CEST)

onda bi to trebalo biti ovako nekako! šta ne? ou jea ;)

beee --Jaganjac (razgovor) 16:29, 17. srpnja 2009. (CEST)

vrhmljeće

erm, vidim da si dodao još jednu kategoriju. samo mala napomena: vrhmljeće danas ne postoji pa ne znam koliko je potrebna kategorija naselja u DNŽ. ako misliš da bi trebala osati, OK, premda po mojem mišljenju ne bi. samo to.

beee

--Jaganjac (razgovor) 11:51, 18. srpnja 2009. (CEST)

Evo gotovo!

Ahemenidsko Carstvo - moj najnoviji, a vjerujem i najkvalitetniji rad do sada. :) Do sada sam prebacio neke poveznice, no mislim kako ih ima na stotine koji vode na članak "Perzija" i gotovo je nemoguće sve ispraviti odjednom; naime tu vode poveznice ne samo za ahemenidsku, sasanidsko ili kasnije dinastije, već i za narod Perzijance (nedavno sam otvorio i taj članak). Znači, ima mnogo posla. U svakom slučaju, kada obradim Perziju preimenovati ću je u "Perzijsko Carstvo" jer ovaj naziv je preopćenit i može značiti mnogo toga, dok se Perzijsko Carstvo može odnositi na "samo" 30-ak različitih dinastija. Na ovaj novi članak prebacujem samo one poveznice koje su striktno vezane za ahemenidsko razdoblje, dok će sve ostalo (zasad) voditi na članak Perzija/Perzijsko Carstvo. Kada kasnije obradim i Sasanidsko Carstvo, onda ću i na taj detaljniji članak prebacivati te "opće" poveznice. P.S. Članak "Terminologija Irana i Perzije" trebao bi uskoro biti gotov... --Orijentolog (razgovor) 08:35, 23. srpnja 2009. (CEST)

• Ne mogu vjerovati da tvoje kritičko oko sokolovo nije primjetilo opet izraz „grčka prijetnja“ u ovom podčlanku koje sam namjerno stavio jer sam mislio da ćeš uočiti, ali nema veze... ;) Nisam znao da članci na istu temu ne mogu biti birati dvaput zaredom, no to me uopće ne čudi jer nisam ni imao namjeru odmah ga kandidirati baš zato da ne dođe do „zasićenja temom“. Naravno da sam imao namjeru skraćeno pisati za sve dinastije u članku "Perzijsko Carstvo", čak ću i skratiti postojeći dio o Ahemenidima budući kako za to postoji detaljniji članak. U svakom slučaju, obavještavati ću te o radu. Veliki pozdrav!--Orijentolog (razgovor) 15:57, 23. srpnja 2009. (CEST)
  • P.S. Zamolio sam Željka da ukloni (privremeno) prijedlog članka Ahemenidsko Carstvo za izabrani; ako ne bude obavljeno u skoro vrijeme i ako imaš te ovlasti, onda molim te ti obavi to skidanje. --Orijentolog (razgovor) 16:09, 23. srpnja 2009. (CEST)

Micanje prijedloga

Vidim da ti je stranica pod nekakvom zaštitom.

ne znam smije li netko uklanjati prijedloge osim u izuzetnim slučajevima (kao u slučaju da je prošao rok).

Ovdje se radi o članku koji je zreo da bude kandidat, a sad prezasičenost mislim da ne može biti razlog njegovog micanja. No Maja je glavni meštar od ovih predlaganja. Pa ako ona misli da treba to je onda OK, inače nije.

A što se tiće članaka oni su samo wikipedijini... ili od svih nas. --Zeljko (razgovor) 18:04, 23. srpnja 2009. (CEST)

Bosna

Hvala, ali moram ti reći da ću onaj dio još malo obraditi sutra. Kada kažem malo želim reći da ću ga ponovno napisati jer postoje neki zanimljivi podaci koji su i mene iznenadili pa ih mislim dodati.....

Ratko Mladić i Arkan koji su neupitni zločinci, ali oni su napravili i neke iznenađujuće stvari koje direktno upućuju na krivicu ljudi koji su bili iznad njih. Primjeri:

Arkan je dobio naređenje (od šefa srpske tajne policije) da osvoji Bijeljinu, ubije 100 Bošnjaka, a ostale protjera. Arkan ih je ubio "samo" 50.

Mladić s druge strane je protestirao protiv izvršenja genocida u Srebrenici ne radi toga što je on dobar čovjek nego:"jer ćemo svi završiti na sudu zbog genocida. To svijet neće dopustiti" (nešto u tom stilu je poslao poruku Karadžiću). Znamo kakav je odgovor dobio.....--Rjecina2 (razgovor) 09:27, 24. srpnja 2009. (CEST)

O ratu u Bosni ima jako puno "sranja" (ako to smijem rećina wiki). Na primjer Englezi i Srbi viču to je građanski rat, Hrvati viču mi nismo imali nikakve veze s tim. Zbog tih razloga i onog da ga još nitko nije napisao (što je za mene sramotno) odlučio sam napisati tekst i duboko ga zacementirati s približno 200 izvora, kako bi se razbile određene nacionalističke fantazije. Mogu reći da mi je trenutačno najveći problem izbjegavanje "hrvatskih metaka" pošto se nalazim pod paljbom po tom pitanju.

O srbizmima što reći ? Ja sam u školi učio hrvatsko-srpski, a na internetu pričam s ljudima iz svih krajeva . Meni je uvijek bilo važno da me ljudi razumiju, a sve ostalo je nevažno .....

Očekujem da ćeš mi ti malo pomoći oko gramatike :)--Rjecina2 (razgovor) 03:44, 7. kolovoza 2009. (CEST)

Je li ti sada malo bistrije?

Terminologija Irana i Perzije :) --Orijentolog (razgovor) 10:32, 25. srpnja 2009. (CEST)

• Obavljeno, ali samo to (za sada). Vražji bot nije obradio sve p. n. e. u pr. Kr.? Primjetio sam kako na nekim mojim člancima i dalje stoji stara verzija... :S --Orijentolog (razgovor) 10:45, 25. srpnja 2009. (CEST)
  • Dodao sam nešto na novi izabrani članak Grčko-perzijski ratovi#Posljedice, provjeri i javi je li odgovara; ubačeni tekst je zapravo skraćenica naše diskusije. --Orijentolog (razgovor) 05:27, 29. srpnja 2009. (CEST)
    • OK! Što se tiče Sasanida, molio bih te da pričekaš još barem nekoliko dana. Naime, imam u cilju u potpunosti završiti Ahemenide odnosno svega 6-7 (manjih!) članaka vezane uz njih, a pritom imam namjeru obraditi Medijce, Jiroft i Elam (o tome zaista nema puno), no onda sam mislio u obradu Partskog kraljevstva, koje nije ni upola veliko kao Ahemenidi, no ima prilično posla (posebno oko njihovih vladara). Tek onda sam mislio Sasanide - dakle, kronološkim redom. Inače, kako stojiš sa Partima? (Upoznat?) --Orijentolog (razgovor) 01:11, 30. srpnja 2009. (CEST)
      • Evo sredio sam i uvod u grčko-perzijske ratove - Jonski ustanak. O tome se jako malo zna, dovoljno je reći kako članak nije ni postojao do danas... Inače, napravio sam ga kao dodatak na izabrani članak Grčko-perzijski ratovi, i bez obzira na opsežnost i velik broj izvora, nemam namjeru kandidirati ga za izabrani. Trenutačno obrađujem Behistunske natpise... --Orijentolog (razgovor) 01:28, 6. kolovoza 2009. (CEST)

Dobrodošlice, trakica za razgovor, Izbori 2010.

Evo upravo zamjenjujem dobrodošlice za Sič, hvala na upozorenju. ;) Popravio sam onu trakicu, sad link vodi na dobar razgovor. :) Slučaj reizbor riješen ;) --Niks (razgovor) 08:35, 3. kolovoza 2009. (CEST)

Ljutnja

Izgleda da je ipak uvidio kako na wiki nema mjesta ljutnji :-)) (radi dalje)--D tom 21:26, 6. kolovoza 2009. (CEST)

Hvala na čestitki! --Vatrena ptica (razgovor) 09:03, 7. kolovoza 2009. (CEST)

Najveći antički osvajač

Nisam u članku spominjao Kira, već samo samo naglasio kako postoje i veći antički osvajači od Aleksandra pa sam izmjenio „antički“ u „makedonski“. Ako nisi primjetio, u članku o Kiru Velikom nigdje nisam napisao kako je „najveći osvajač“ jer to bi bila pristranost. Nekome je to Kir Veliki, nekome Aleksandar Makedonski, nekome pak Gaj Julije Cezar... Ipak, ako bi išli sagledati neke činjenice, Kir je primjerice proširio carstvo na 6.385.000 km², Aleksandar na 5.900.000 km² (Vidi Najveća carstva svijeta i Ahemenidsko Carstvo - površina 530. pr. Kr.). Također, Kir je porazio Mediju, Lidiju, Babiloniju i Skite, dok je Aleksandar ratovao praktički samo protiv Perzijanaca; Kir je pobijedio u desetak velikih bitaka u kojima je uvijek bio brojčano inferiorniji, dok je Aleksandar pobijedio u samo dvije veće bitke (kod Isa i Gaugamele), a samo kod Gaugamele je bio brojčano nadjačan Link. Problem je poglavito u tome što je Aleksandar Makedonski neusporedivo popularniji na Zapadu dok za Kira većina nažalost nije niti čula, ali i u preuveličavanju brojki grčkih te kasnije europskih povjesničara. Primjerice, nedavno sam na wikipediji naišao na citat kako je "Aleksandar kod Granika pobijedio deseterostruko veću perzijsku vojsku", dok moderne procijene govore o svega 6-15 tisuća Perzijanaca nasuprot 47.000 Makedonaca. Primjera ima mnogo, a spomenuo sam ih u bitci kod Termopila; neki još vjeruju kako se u Termopilskom klancu širine 14 metara borilo 5.2 milijuna Perzijanaca te kako ih je izginulo 200.000. Pomalo smiješno, zar ne? Ipak, treba naglasiti kako su antički povjesničari uzdizali i Kira (prema mojoj osobnoj ocijeni), naime izvori tvrde kako je u bitci kod Pasargadskog brda 10.000 Perzijanaca pobijedilo 150.000 Medijaca, a u ispravnost takvog odnosa brojki osobno sumnjam... --Orijentolog (razgovor) 21:34, 7. kolovoza 2009. (CEST)

• To mi je poznato i toga se i držim, naime nisam nigdje spominjao "prema mojoj ocijeni...", subjektivne zaključke koristim samo za ovakve razgovore, no ne i u člancima. Što se tiče sumnji u Herodotove brojke, to sam spomenuo na nekoliko mjesta ali uz dodatak izvora. --Orijentolog (razgovor) 17:22, 8. kolovoza 2009. (CEST)

Haha

I ti moraš sve primjetiti! ;) Ma to je bilo zbog sporosti... trebalo je pet minuta da sačuva običan članak... stvarno ponekad iživcira! :) Što se tiče Mazar(es)a, to sam stavljao budući kako sam primjetio da su ljudi koji su pisali članke na grčke teme pisali svakakve inačice imena, jer izgleda kako im je teško pronaći ili pak pretpostaviti hrvatsko ime (uklanjanje sufiksa -es). Npr. ime Kserkso sam na hrvatskoj wikipediji našao u oblicima Kserks, Xerxes i Kserkso. Zbog toga sam to radio; da bi otvorio mogućnost za buduće wikipoveznice. --Orijentolog (razgovor) 20:18, 14. kolovoza 2009. (CEST)

• P.S. Znam da nije protiv pravila; pročitao sam odavno kako je poželjno napisati skraćenice ili druge oblike naziva članka i preusmjeriti ih, ali se preporuča izbjegavanje stvaranja pravopisnih grešaka poput Zargeb i slično... --Orijentolog (razgovor) 20:21, 14. kolovoza 2009. (CEST)

Ladislav

Po čijem brojanju je on bio IV.?--Ex13 (razgovor) 22:02, 15. kolovoza 2009. (CEST)

Nije mi jasno. Ladislav IV. Kumanac, ako je ovo bio Ladislav IV., kako onda Napuljski Ladislav može isto biti IV. Tim više što gledam Horvatov slijedored [2]. Ja bih najradije premjestio samo na Ladislav Napuljski --Ex13 (razgovor) 20:31, 16. kolovoza 2009. (CEST)

Dogovoreno. Malo je bilo zbunjujuće, zato sam i započeo članak. Ionako se u literaturi uglavnom spominje samo gao Ladislav Napuljski.--Ex13 (razgovor) 20:48, 16. kolovoza 2009. (CEST)

Kijevska Rusija

Kako to da je Kijevska Rusija postala Kijevska Rus' ?

Nema ništa na stranici za razgovor pa me zanima....--Rjecina2 (razgovor) 17:57, 17. kolovoza 2009. (CEST)

Ovo ću prešutjeti jer bi dvaput u dva dana kritizirao Željka.....

Jednostavno ne može Kijevska Rus' jer mora biti Kijevska Rusija ili Kijevska Rus. Ja sam slab u gramatici, ali Rus' nije hrvatski !?--Rjecina2 (razgovor) 09:09, 18. kolovoza 2009. (CEST)

Popričat ću s našim voljenim šefom jer i tako s njim se dogovaram oko rata u Bosni.

Ovdje nije samo u pitanju Kijevska Rusija nego i mnogi drugi tekstovi. Na primjer imamo grad Donjeck i Donečku oblast. Ja sam inače bio u tom gradu na putovanju i mogu reći da su 90 % (ili nešto slično) stanovnika Rusi, a grad je u Ukrajini :)--Rjecina2 (razgovor) 10:53, 18. kolovoza 2009. (CEST)

Da je to problem samo s suradnikom Seiko to bi i učinio, ali nije. Pogledaj povijest teksta Donečka oblast !? Bog zna koliko ima takvih "grešaka" na wiki. Po meni suradnici (kao i ja u nekim tekstovima) čitaju engleske, a tko zna možda čak i rusko-ukrajinske izvore pa onda imena pišu kao što se tamo piše. Pretpostavljam da si u tim rječima prepoznao i mene. Konkretno kada govorimo o gradu "Doneck" čak i google se buni (pita:"Jeste li mislili: Donjeck") :)--Rjecina2 (razgovor) 11:31, 18. kolovoza 2009. (CEST)

Hvala. Radim malo po malo, a ne volim onaj predložak radovi. Ovo sam uzeo gotov tekst za koji postoji dozvola, kojeg ću nadograđivati.--Ex13 (razgovor) 21:58, 18. kolovoza 2009. (CEST)

U pravu si, kod prepisivanja sam napravio pogrešku, a kasnije sam samo c/p naziv iz prvog članka. Bit će ispravljeno. --Ex13 (razgovor) 11:48, 20. kolovoza 2009. (CEST)

Inače neznam jesi li ju čitao, ali knjiga u nekim stvarima i nije baš bajna. Očekivao sam više --Ex13 (razgovor) 11:52, 20. kolovoza 2009. (CEST)

Malo sređujem ove "posebne" povijesti Hrvatske koje su dosta zanemarene. Sredio sam koliko-toliko Francuze, započeo Mletke (ali samo započeo, na to ću se vratiti), sad sam na Turcima. Uzeo sam Mažuranovu knjigu, mislo eh super će mi poslužiti, na kraju opet moram kombinirati razne izvore, jer neke činjenice koje treba naglasiti su ovlaš spomenute, a neke bezvezarije su napisane na cijelu stranicu na dugo i na široko. Svakako ću pogledat još i tu knjigu koju si spomenuo. --Ex13 (razgovor) 12:09, 20. kolovoza 2009. (CEST)

Ogranci

Slažem se.
Po meni stvar nije sporna. Zrinski su iz Hrvatske, neki od njih otišli u Ugarsku živjeti i raditi. Kao što su i neke mađarske plemićke obitelji došle u Hrvatsku, pa na kraju i "potezale" za Hrvatsku kad su se hrvatski i ugarski zastupnici svađali.
Na Wikipediji na mađarskom jeziku u članku Zrínyi nemzetség piše Subics-Zrínyiek, a középkor és a korai újkor legdicsőbb horvát-magyar nemzetsége.
Kako onda to nazvati? Pripadnici obitelji Zrinskih u Ugarskoj? Kamarad Walter (razgovor) 20:40, 20. kolovoza 2009. (CEST)

Važi. Ti si autoritet za povijest. Tko sam ja da ti išta prigovaram?
Stoga stavi kako si namjeravao. Kamarad Walter (razgovor) 20:51, 20. kolovoza 2009. (CEST)

Još samo malo...

Nemoj se ljutiti jer već tjednima govorim kako ću završiti ahemenidsko razdoblje, no unatoč toga što izgleda kao rupa bez dna, smatram kako će biti gotovo u roku od najviše tjedan dana... Još samo 6-7 bitaka, 2-3 manje biografije i mislim da mogu reći kako sam obavio dobar posao! ;) Inače, našao sam nešto zanimljivo što ću svakako ubaciti u članak Ahemenidsko Carstvo (podčlanak porez) - Herodotov popis o satrapskim porezima. Prema njemu, može se utvrditi koliko su grčki polisi bili značajni u odnosu na ostatak carstva; najbogatija grčka pokrajina iz tog doba (Jonija) vrijedila je niti 10% kao perzijska Indija, odnosno manje od dobrog dijela istočnih pokrajina. Napominjem ti ako ti je promaklo; Darije Veliki postavio je danak svojim pokrajinama prema ekonomskoj moći, što znači kako je porez mjeren prema njihovoj površini, gospodarskoj snazi, itd. Nakon što obradim Ahemenide, planiram se malo vratiti u povijest i riješiti Mediju, Elam i Jiroft koji ne da nisu pola posla od Ahemenida, već niti 5%, a tek onda krenuti naprijed sa Partima i Sasanidima. Eto, veliki pozdrav! :) --Orijentolog (razgovor) 19:30, 21. kolovoza 2009. (CEST)

• OK! :) Vjeruj mi, toliko sam se uhodao u ovo uređivanje da mi je za onaj najveći članak (Ahemenidsko Carstvo) trebalo manje od dva dana vremena, iako sam dobar dio prevodio sa francuskog i švedskog jezika od kojih ne znam niti jednu riječ. :)) Što se tiče onog lijevanja zlata u grlo Krasa, to je bez ikakve sumnje rimska legenda kojom su željeli prikazati kako je kažnjen za svoju pohlepu, naime bio je najbogatiji čovjek svog doba, i jedan od najbogatijih ikada (8. po redu). Ne vjerujem kako bi ga Parti u to doba kažnjavali na tako skup i sofisticiran način, ali svakako da ne bi volio doživjeti njegovih zadnjih 60 min života... Inače, misliš li kako bi članak Sasanidi trebalo preusmjeriti na Sasanidsko Carstvo? Ja sam napravio članke i Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo po čemu je hrvatska wikipedija gotovo izuzetak među drugima, a u ovom prvom sam uglavnom kronološki obrađivao pojedine vladare, dok za Sasanide postoji onaj tvoj popis pa mislim da nisu potrebna dva članka na identičnu temu... Što ti misliš? --Orijentolog (razgovor) 21:23, 21. kolovoza 2009. (CEST)