Prijeđi na sadržaj

Katedrala u Sevilli

Koordinate: 37°23′9″N 5°59′35″W / 37.38583°N 5.99306°W / 37.38583; -5.99306
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sevillska katedrala)
Katedrala, Archivo de Indias i Alcázar u Sevilli
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1987. (11. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:383
Koordinate37°23′9″N 5°59′35″W / 37.38583°N 5.99306°W / 37.38583; -5.99306
Katedrala u Sevilli na zemljovidu Španjolske
Katedrala u Sevilli
Katedrala u Sevilli

Gospina katedrala u Sevilli (španjolski: Catedral de Santa María de la Sede) je rimokatolička katedrala u Sevilli, Andaluzija, ujedno i najveća gotička katedrala, te treća po veličini u svijetu.[1]

Posvećena je Djevici Mariji i poznata je po svojoj ogromnoj veličini i jedinstvenoj arhitekturi. Kada je završena u 16. stoljeću prestigla je Aja Sofiju kao najveću katedralu na svijetu, koja je tu titulu držala više od tisuću godina. Od slavnih osoba koji su sahranjeni u katedrali najpoznatiji je Kristofor Kolumbo.[2]

Katedrala je proglašena UNESCO-ovom svjetskom baštinom 1986. godine kao petobrodna golema građevina iznimne arhitektonske i povijesne vrijednosti.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Tlocrt katedrale; portali: 1. Puerta de la Asuncion, 2. Puerta del Bautismo, 3. Puerta de San Miguel, 4. Puerta de San Cristóbal, 5. Puerta de las Campanillas, 6. Puerta de los Palos, 7. Puerta del Lagarto, 8. Puerta de la Concepción, 9. Puerta del Sagrario, 10. Puerta del Perdón; 11. Kraljevska kapela; 12. Sala Capitular; 13. Glavna sakristija; 14. Sacristía de los calices; 15. Iglesia del Sagrario.

Dijelovi katedrale potječu još od maurske džamije dinastije Almohadi koja je dovršena 1198. godine. Ferdinand III. Kastiljski je osvojio Sevillu 1248. godine i odmah je otpočeo pokrštavanje džamije. Katedrala je trebala demonstrirati bogatstvo Seville koja je postala vodećim trgovačkim središtem nakon rekonkviste. Nakon potresa 1356. godine graditelji katedrale su 1401. godine odlučili potpuno srušiti oštećene dijelove, osim minareta koji je pretvoren u zvonik katedrale (Giralda), i izgraditi potpuno novu građevinu koja je trebala nadmašiti sve dotadašnje katedrale.

Izgradnja je potrajala do 1506. godine, a radnici su sami platili arhitekte i druge specijalizirane graditelje, dajući polovicu svoje plaće.[3] Samo pet godina nakon završetka, 1511., kupola se urušila i njena obnova je otpočela. Kupola se srušila još jednom nakon potresa, 1888. godine, i obnova joj je potrajala sve do 1903. godine.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Veličina i četvrtasti tlocrt katedrale bili su diktirani tlocrtom džamije na kojemu je ona sagrađena (115 x 76 metara).[4] Ona je među najvećim od svih srednjovjekovnih i gotičkih europskih katedrala, u smislu prostora i volumena. Katedrala ima najduži glavni brod (arhitektura) u Španjolskoj (42 m) i bogato je ukrašen s mnogo zlata. Glavnim brodom dominira kor u njegovoj sredini, te oltar (Pierre Dancart) koji je ispunjen gotičkim drvenim retablom na kojemu se nalaze scene iz Kristova života.

Sjeverno od zapadnog portala nalazi se portal "Vrata oprosta" (Puerta del Perdón) koji je u izvornom maurskom obliku potkovastog luka, a vodi u "Dvorište naranči" (Patio de los Naranjos), negdašnji maurski vrt, dvorište džamije.

Graditelji su iskoristili stupove i druge elemente stare džamije, ali je minaret u potpunosti iskorišten za zvonik. Tzv. Giralda (španjolski: rotirati, vrtjeti) je najpoznatiji simbol grada. U svojoj četvrtastoj bazi širok je 13.61 m, a visok je 105 metara, a njegov zadnji kat, s 22 zvona, i lanterna su izgrađeni u renesansnom pleterskom stilu u 16. stoljeću. Na njegovom vrhu se nalazi 2 tone teška skulptura (Bartolome Morel), lokalno poznata kao El Giraldillo, koja predstavlja Vjeru. Unutrašnjost tornja ima rampe umjesto stepenica, kako bi se omogućilo mujezinu i drugima da se na konju popnu na vrh.

Katedrala ima 80 kapela u kojima je 1896. godine održano 500 misa u jednom danu.[5] U Kapeli krstionice (Capilla de San Antonio) nalazi se slika "Vizija sv. Antuna" koju je 1656. godine naslikao Bartolomé Esteban Murillo, a čiji je dio, sa sv. Antunom, neuspješno pokušao prodati lopov 1875. godine.

Gospina kapela (Capilla de la Virgen de la Antigua) sadrži srednjovjekovnu fresku Gospe (Virgen), a Kraljevska kapela (Capilla Real) je izgrađena od 1551. – 1575. u renesansnom stilu, te je služila kao mauzolej gdje su sahranjeni Ferdinand III., njegova žena i sinovi, uključujući Alfonsa X.

U Glavnoj Kapeli (Capilla Mayor) nalazi se najveći oltarni retabl na svijetu, visine 23 i širine 20 metara, koji je izradilo više majstora od 1482. – 1564. godine. U njegovom podnožju se nalazi posrebrena skulptura Gospe okružena s 45 drvenih reljefa koji prikazuju život Isusa i Djevice Marije.

U crkvi su, između ostalih, sahranjeni:

  • Pogled na katedralu s istoka
    Pogled na katedralu s istoka
  • Kraljevska kapela u katedrali
    Kraljevska kapela u katedrali
  • Zapadno pročelje
    Zapadno pročelje
  • Pogled na katedralu sa sjevera
    Pogled na katedralu sa sjevera
  • Kor
    Kor
  • Kupola
    Kupola
  • La Giralda noću
    La Giralda noću
  • Glavni brod katedrale
    Glavni brod katedrale
  • Retabl na oltaru
    Retabl na oltaru
  • Grobnica Kristofora Kolumba
    Grobnica Kristofora Kolumba

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Katedrala u Sevilli
  1. ↑ The other Europe: Cinque Terre, Bruges, Rothenburg, Edinburgh, Seville". Dallas Morning News, 31. svibnja 2009.
  2. ↑ "Cathedral, Alcázar and Archivo de Indias in Seville". UNESCO.
  3. ↑ Walter Matthew Gallichan, The Story of Seville, 1903., J.M. Dent & Co.
  4. ↑ Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 125.
  5. ↑ Larkin Dunton, The World and Its People, 1896., Silver, Burdett

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katedrala_u_Sevilli&oldid=6855709"