Prijeđi na sadržaj

Santa Maria de Guadalupe

Koordinate: 39°27′10″N 05°19′39″W / 39.45278°N 5.32750°W / 39.45278; -5.32750
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Santa María de Guadalupe)
Kraljevski samostan Santa María de Guadalupe
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:665
Koordinate39°27′10″N 05°19′39″W / 39.45278°N 5.32750°W / 39.45278; -5.32750
Santa Maria de Guadalupe na zemljovidu Španjolske
Santa Maria de Guadalupe
Santa Maria de Guadalupe
class=notpageimage|
Lokacija samostana Djevice Marije od Guadalupea u Španjolskoj

Kraljevski samostan Djevice Marije od Guadalupe (španjolski: Real Monasterio de Nuestra Señora de Guadalupe) je rimokatolički samostan u Guadalupeu, pokrajina Cáceres, španjolske autonomne zajednice Ekstremadura; stoljećima najvažniji samostan u Španjolskoj koji je 1993. godine proglašen UNESCO-ovom svjetskom baštinom zbog iznimne povijesne važnosti (osobito za 1492. godinu), ali i kao vjersko središte Španjolske, koje je predstavljeno skulpturom Gospe, simbolom pokrštavanja Novog svijeta.

Pročelje crkve
Klaustar samostana

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Samostan potječe iz 13. stoljeća kada je pastir Gil Cordero iz Cáceresa, na obali rijeke Guadalupe otkrio skulpturu Gospe koju je netko sakrio tijekom maurske invazije 714. godine. Na mjestu gdje je pronađena podignuta je kapela. Alfons XI. je više puta posjetio kapelu i molio se Gospi od Guadalupe prije bitke za Rio Salado (1340.). Nakon pobjede u toj bitci, čiji je ishod pripisao Gospi, odlučio je na mjestu kapele izgraditi kraljevsko svetište i započela je izgradnja kompleksa. God. 1389., monasi Hijeronimiti su preuzeli samostan i učinili ga svojim središtem. Izgradnja se nastavila pod upravom monaha i 1474. god. u samostanu je sahranjen kralj Henrik IV. Kastiljski, uz svoju majku, Mariju Aragonsku.

Kristofor Kolumbo je nakon otkrića Amerike, kao hodočasnik pohodio ovaj samostan i tu se zahvalio nebesima na tom otkriću. Samostan ima snažnu povezanost s Novim svijetom, gdje je Gospa od Guadalupe visoko cijenjena, od svetišta Gospi od Guadalupe širom Meksika i šire.

Iako su svećenici iz ovog samostana osnovali slavni samostan Escorial, koji je bio mnogo bliži kraljevskoj rezidenciji, Santa Maria de Guadalupe je ostala pod kraljevskim pokrovstvom. Ostao je najvažnijim španjolskim vjerskim središtem sve do sekularizacije samostana 1835. godine. U 20. stoljeću, samostan su oživjeli franjevci i 1955. godine, papa Pio XII. dodijelio mu je titulu "Manje papinske bazilike".

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Samostan je tijekom stoljeća izgrađen u više umjetničkih stilova, a kompleksom dominira glavna crkva (templo mayor) koju su u gotičkom stilu izgradili Alfons XI. i njegovi nasljednici u 15. stoljeću. Kvadratična kapela sv. Kataline (Santa Catalina) je također iz 15. stoljeća, a njena skupina ukrašenih grobnica potječe iz 17. stoljeća. Ona je povezana kapelom relikvija (16. st.) s bogato ukrašenom baroknom sakristijom (1638. – 47.) u kojoj se nalazi serija slika Zurbarána.

Iza bazilike se nalazi oktogonalna barokna građevina Camarin de la Virgen (1687. – 96.) koja ima impresivnu Gospinu dvoranu ukrašenu štuko dekoracijama, s devet slika (Luca Giordano), i prijestoljem na kojemu je smještena slavna skulptura Gospe po kojoj je kompleks dobio ime.

Ostale važne građevine su:

Nažalost, palača Izabele I. iz 15. stoljeća je srušena 1856. godine.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Santa Maria de Guadalupe

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Maria_de_Guadalupe&oldid=6864639"