Prijeđi na sadržaj

San Cristóbal de La Laguna

Koordinate: 28°29′N 16°18′W / 28.483°N 16.300°W / 28.483; -16.300
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s La Laguna)
La Laguna
San Cristóbal de La Laguna

Trg Adelantado u starom gradu
Država Španjolska
Autonomna zajednica Kanari
PokrajinaSanta Cruz de Tenerife
Utemeljenje1496.
Vlast
 • GradonačelnikFernando Clavijo Batlle ((CC))
Površina
 • Ukupna102.06 km²
Visina546 m
Koordinate28°29′N 16°18′W / 28.483°N 16.300°W / 28.483; -16.300
Stanovništvo (2009.)
 • Entitet150.661
(1.476,2 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj38200-38299
Stranicawww.aytolalaguna.com
Zemljovid

Položaj La Lagune na otoku Tenerife

San Cristóbal de La Laguna ili jednostavno La Laguna je grad i istoimena općina na sjevernom dijelu otoka Tenerife, provincija Santa Cruz de Tenerife, na Kanarima, Španjolska. On je treći po broju stanovnika na Kanarima, a drugi na otoku Tenerife, te predstavlja predgrađe grada Santa Cruz de Tenerife s kojim tvori golemo urbano područje koje je u procesu ujedinjavanja.[1]

Nekada je bio glavnim gradom Kanarskog otočja i ima mnoge povijesne i vrijedne građevine,[2] te se smatra kulturnom prijestolnicom Kanarskog otočja. God. 1999., povijesno središte La Lagune je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer prvog španjolskog kolonijalnog "idealnog grada" bez zidina, sa starom nepravilnom jezgrom (Gornji grad), ali s pravilnom mrežom ulica, trgova i javnih građevina (Donji grad) izgrađenom od 16. do 18. stoljeća.[3]

Panorama La Lagune

U gradu se nalazi Sveučilište La Laguna, najstarije na arhipelagu, na kojemu studira preko 30.000 studenata. Gospodarstvo središta i juga grada je orijentirano na poslovnice, dok je sjeveroistočni dio grada središte poljoprivrede, a turizam je izmješten na sjevernu obalu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Predaja Guančija, freska iz gradske vijećnice
Sveučilište La Laguna

Na mjestu današnjeg grada autohtono stanovništvo naroda Guanči je podiglo naselje Aguere. God. 1494., njegovi stanovnici su se sukobili s vojskom guvernera Kraljevine Kastilje Alonsa Fernándeza de Lugoa i izgubili bitku, nakon čega su Španjolci zauzeli cijeli otok Tenerife, za samo mjesec dana. God. 1496., Španjolci su nazvali naselje Villa de San Cristóbal de La Gran Laguna, po jezeru (španjolski: laguna) koje je nekada bilo na tom mjestu) i načinili su ga prijestolnicom novoosvojenog Kanarskog otočja. Od 1510. godine grad je usvojio grb Tenerifea, s vulkanom (Teide) koji bljuje vatru između utvrde i lava, a ispod sv. Mihovila, zaštitnika grada. Tijekom 16. stoljeća obalno područje grada je često bilo metom pirata, a grad je nazvan San Cristóbal de La Laguna.

Sveučilište je osnovano 1701. godine na zahtjev pape Klementa XI., ali je u 18. stoljeću broj stanovnika počeo opadati zbog preseljenja gospodarstva u Santa Cruz de Tenerife 1723. godine, koji je postao novom prijestolnicom Tenerifea. God. 1818. grad je dobio biskupiju.

God. 1930., otvorena je zračna luka Aeropuerto de Tenerife Norte koja daans doživljava procvat i širenje zahvaljujući jeftinim kartama. God. 1975. osnovan je Institut za astrofiziku (IAC), a 1999. godine stari grad je postao UNESCO-ova svjetska baština. Neke ulice u starom gradu su zatvorene za automobilski promet kako bi se sačuvale, a gradska vlast je 2003. godine pokrenulo njegovu izdašnu obnovu pod vodstvom tvrtke AUC S.L.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Izgled grada se, zbog preseljenja prijestolnice, malo promijenio od 16. stoljeća. U starom gradu sačuvane su mnoga legantna pročelja bivših rezidencija s prostranim unutarnjim dvorištima. Najpoznatiji su Casa del Montañés i Casa de los Generales Capitanes, ali i Casa Lercaro iz 1593. godine u kojoj je danas smješten muzej Tenerifea.

Najstarija crkva na otoku je Crkva Bezgrešnog Začeća (Iglesia de la Concepción), a sačuvane su i druge stare crkve velike povijesne i kulturne važnosti, kao što su Crkva sv. Dominika (Iglesia de Santo Domingo) iz 16. stoljeća koja posjeduje sjajne slike (Cristóbal Hernández de Quintana), ili Iglesia de San Miguel de las Victorias koja ima drvene gotičke skulpture na pročelju.

Katedrala Gospe od Los Remediosa u La Laguni je katolička prvostolnica biskupije Tenerife. U gradu još uvijek djeluju samostanski kompleksi Klarisa i zatvoreni Convento de Santa Catalina.

Grad je poznat i po kući Cataline Lercaro, po moćima tijela sestre Maria de Jesus, te po najsvetijom relikvijom Tenerifea, raspelom Cristo de La Laguna koje se nalazi u Kraljevskom svetištu Presvetog Krista (Real Santuario del Santísimo Cristo de La Laguna).

Atrij kapetanske palače
  • Kuća Nava y Grimón
    Kuća Nava y Grimón
  • Palača Rodriguez
    Palača Rodriguez
  • Kristov oltar u kraljevskom svetištu
    Kristov oltar u kraljevskom svetištu
  • Crkva sv. Dominika
    Crkva sv. Dominika
  • Katedrala La Lagune
    Katedrala La Lagune

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

La Laguna je zbratimljena sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Analiza urbanih područja Santa Cruza i La Lagune na Tenerifeu (španj.)
  2. ↑ Arhitektura La Lagune  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. siječnja 2009. (Wayback Machine) (španj.)
  3. ↑ UNESCO-ova svjetska baština: San Cristóbal de La Laguna
  • Simonis Damien, Wyspy Kanaryjskie, seria: Praktyczny przewodnik, Wydawnictwo Pascal, Bielsko-Biała 1998., str. 216. – 219.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi San Cristóbal de La Laguna
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Cristóbal_de_La_Laguna&oldid=6767613"