Prijeđi na sadržaj

Nacionalni park Doñana

Koordinate: 37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Coto de Doñana)
Nacionalni park Doñana
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1994. (18. zasjedanje) prošireno 2005.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, ix, x
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:685
Koordinate37°00′00″N 6°30′00″W / 37.00000°N 6.50000°W / 37.00000; -6.50000
Nacionalni park Doñana na zemljovidu Španjolske
Nacionalni park Doñana
Nacionalni park Doñana
class=notpageimage|
Lokacija NP Doñana u Španjolskoj

Nacionalni park Doñana (španjolski: Parque Nacional de Doñana) poznat i kao Coto de Doñana je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj Španjolskoj, u pokrajinama Huelva and Seville, španjolske autonomne zajednice Andaluzija. Prostire se na preko 543 km² močvarnog tla, plitkih potoka i pješčanih dina područja delte rijeke Guadalquivir u Atlantski ocean.

Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća.[1]

Ptice u parku Doñana
Delta rijeke Guadalquivir

Povijest

[uredi | uredi kôd]

God. 1963. WWF je osnivao životinjski rezervat otkupivši dio područja Doñana od španjolske vlade koja je planirala isušiti močvaru i organizirati deltu rijeke Guadalqivir za navodnjavanje velikog poljoprovrednog područja i proširenje turističke obale. God. 1989. ipak je osnovan Nacionalni park Doñana pod upravom oblasne vlade, koji je fizički spojen s parkom prirode Camargue.

Nacionalni park Doñana je 1994. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao rezervat biosfere koji je prepoznala i Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih područja.

God. 1998. parku je zaprijetila velika opasnost od velikim prosipanjem metalnog otpada iz rezervoara rudnika Aznalcollar u rijeku Guadaliamar koja teče kroz park, ali je otpad skrenut rijekom Guadalquivir iz parka.

Bioraznolikost

[uredi | uredi kôd]

Park ima bioraznolikost jedinstvenu u Europi s velikom raznolikošću ekosustava u kojem obitava veliki broj ptica selica, jelena damjaka, španjolskih crvenih jelena, divljih svinja, europskih jazavaca, egipatskih mungosa, i ugroženih vrsta kao što je španjolski kraljevski orao i iberijski ris, najugroženija europska mačka za koju je ovo područje postalo posljednje utočište.

Tijekom 19. stoljeća, pa sve do 1950-ih, na ovom području su lutala i krda arapskih deva koje su pobjegle iz ergele markiza de Molina koji ih je 1829. godine doveo kako bi ih koristio za prijevoz robe.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Nacionalni park Doñana
  1. ↑ Povijest Doñana  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2011. (Wayback Machine) (šp.)
  2. ↑ Abel Chapman i Walter John Buck, Unexplored Spain, 1910., New York: E. Arnold. str. 275–282.
  • Juan Antonio Fernández, Doñana, Spain's Wildlife Wilderness, Taplinger Publishing Company, New York, 1974., ISBN 0-8008-8324-1

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_park_Doñana&oldid=6885854"