Prijeđi na sadržaj

Casa Milà

Koordinate: 41°23′43″N 2°09′42″E / 41.395277777778°N 2.1616666666667°E / 41.395277777778; 2.1616666666667 (WD)
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Casa Mila)
Casa Milà
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1984. (8. zasjedanje)
prošireno 2005.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:320
Koordinate41°23′43″N 2°09′42″E / 41.395277777778°N 2.1616666666667°E / 41.395277777778; 2.1616666666667 (WD)
Casa Milà na zemljovidu Španjolske
Casa Milà
Casa Milà

Kuća Milà (katalonski: Casa Milà ili "La Pedrera") stambena je zgrada u Barceloni koja gleda u ulicu Passeig de Gràcia, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.

Zgrada je podizana od 1905. do 1910. godine kada je i dobila naziv "La Pedrera", što na katalonskom znači "kamenolom", zbog svoje nepravilne kamene fasade koji izgleda kao prirodna kamena litica.

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Tlocrt zgrade

Ova zgrada je najpotpunije Gaudíjevo djelo i njegovog koncepta prirodne arhitekture. Ona predstavlja kamenu planinu napravljenu ljudskom rukom s brojnim nepravilnim prozorima koji izgledaju kao otvori špilja i balkonima od kojih svaki ima unikatnu ogradu od kovanog željeza.

Gaudí, kao usamljeni i introvertiran katolik, na ovoj je zgradi uspio ostvariti najznačajniju odliku art nouveaua – krajnju vitalnost. Njegova zgrada nije ni u kom slučaju statičan geometrijski prostor, ona nema nijednog pravog kuta, nego predstavlja prostor koji se stalno ponovno rađa i širi. Tlocrt prizemlja pokazuje osobitu organizaciju prostora oko unutarnjeg dvorišta. Između prostorija nepravilnog zakrivljenog plana prolazi uzak, krivudav hodnik neočekivanih usmjerenja. Stanovi se protežu od fasade do fasade obilazeći dvorišta, a vijugavi hodnik povezuje izolirane udaljene prostorije.

Tlocrt je oblikovan u nepravilnome konkavno-konveksnom ritmu koji se ponavlja i na fasadi. Fasada je ostvarena u serijama valova koji prate kretanje cijele zgrade. S druge strane, sam Gaudí je rekao: "kutovi će jednog dana nestati i materijal će se manifestirati u zvjezdanim oblinama: sunce će prodirati sa sve četiri strane i bit će to slika raja … a moja palača će više zračiti od samoga svjetla".

Mekano oblikovanje i pokrenutost daju volumenu skulpturalni karakter, a upotrebom različitih materijala (željezo, fajansa) koji su ornamentalno obrađeni, i različitih boja, stvoreni su slikarski efekti.

Gaudí je namjesto krova zgrade ostvario potpunu umjetničku slobodu mašte u oblikovanju terase s vrtovima oko velikog dvorišta koje je ispunjeno zakrabuljenim mističnim čudovištima (unikatni dimnjaci). U ovom apstraktnom ambijentu Gaudí je ostvario sve odlike nadrealizma koji će se kao umjetnički pravac pojaviti tek dvadesetak godina kasnije.

  • Kuća Milà danju
    Kuća Milà danju
  • Model prizemlja
    Model prizemlja
  • Jedinstveni dimnjaci
    Jedinstveni dimnjaci
  • Pogled kroz lukove ispod terase
    Pogled kroz lukove ispod terase
  • Pogled iz dvorišta prema gore.
    Pogled iz dvorišta prema gore.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Casa Milà
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Casa_Milà&oldid=6847699"