Prijeđi na sadržaj

Archivo de Indias

Koordinate: 37°23′02″N 5°59′31″W / 37.384°N 5.992°W / 37.384; -5.992
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Archivo General de Indias)
Archivo de Indias, Alcázar i Katedrala u Sevilli
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1987. (11. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:383
Koordinate37°23′02″N 5°59′31″W / 37.384°N 5.992°W / 37.384; -5.992
Archivo de Indias na zemljovidu Španjolske
Archivo de Indias
Archivo de Indias

Glavni arhiv Indija (španjolski: Archivo General de Indias) je stara trgovačka burza (Casa Lonja de Mercaderes) u Sevilli, Španjolska, u kojoj se čuva iznimno vrijedan arhiv koji svjedoči o povijesti Španjolskog Carstva u Amerikama i Filipinima. Građevinu je u stilu talijanske renesanse dizajnirao Juan de Herrera i zbog svoje važnosti, ali i neobične arhitekture, upisana je 1987. godine, zajedno s Alcázarom i Katedralom u Sevilli, na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Katedrala u Sevilli i Arhiv Indija

Građevinu je naručio Filip II., španjolski kralj 1572. godine, i to od graditelja njegove palače El Escorial, Juana de Herrere, kako bi u njoj smjestio Savjet trgovaca Seville koji su se do tada sastajali u dvoranama katedrale kako bi raspravljali o poslovima u kolonijama. Što je kralj smatrao neprimjerenim.

Zgradu je započeo graditi Juan de Mijares, prema Herrerinim planovima, 1584. godine i počela se koristiti već 1598., što se može vidjeti po natpisu na sjevernoj fasadi. No, radovi na njoj su nastavljeni tijekom 17. stoljeća i dovršio ju je Pedro Sanchez Falconete.

Karlo III., španjolski kralj, je izdao dekret 1785. godine kojim je odredio da se u ovoj građevini smjesti novoosnovani arhiv "Savjeta Indija", kako bi se pod jednim krovom držala sva dokumentacija vezana za španjolske prekomorske kolonije, koji su do tada bili razasuti u više gradova. Ministar Indija, José de Gálvez y Gallardo, je u duhu prosvjetiteljstva odlučio kako će samo dokumente starije od 1760-ih smjestiti tu, a novije nastaviti smještati u starim arhivima, kako bi povjesničari mogli proučavati povijest španjolskog kolonijalnog carstva. Kako bi golema dokumentacija bila smještena 1785. godine proširena je Casa Lonja, a 1787. izgrađeno je masivno mramorno stubište.

Zgrada je detaljno obnovljena od 2002. do 2004. godine, za koje vrijeme nije korištena kao istraživačka knjižnica, a od 2005. godine je otpočeo proces digitalizacije njezinih 15 mlijuna stranica.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Zgrada zatvara veliko kvadratično dvorište s galerijama na dva kata čiji su prozori utopljeni kvadrati između plošnih pilastra. Iznad svakog prozora, kao ukras, nalaze se jednostavne kvadratne ploče. Zgradu na vrhu okružuje balustrada s obeliskom na svakom kutu. Na njoj nema skulpturalnih ukrasa, samo diskretni kontrast kamena i štuko dekoracija u obliku plitkih reljefa na pilastrima, i na pločama iznad svakog prozora.

Arhiv je bogata dokumentacija španjolskih kolonija od dolaska prvih konkvistadora do konca 19. stoljeća, uključujući dnevnik Kristofora Kolumba, mapa i planova kolonijalnih gradova i mnogi drugi važni, ali i usputni sitni dokumenti. U ovoj zgradi je papa Aleksandar VI. 1493. godine izdao bulu "Inter caetera" o podjeli Novog Svijeta između Španjolske i Portugala, a Miguel de Cervantes tražio je zaposlenje.

Danas se na njegovih devet kilometara polica čuva oko 43.000 svezaka i oko 80 milijuna stranica razne kolonijalne administracije.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Archivo de Indias

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Archivo_de_Indias&oldid=6845082"