Prijeđi na sadržaj

Islandski red slobodnih zidara

Izvor: Wikipedija
Islandski red slobodnih zidara
Frímúrarareglan á Íslandi
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Skraćenica FaI
Moto sub specie æternitatis
(s gledišta vječnosti)[1]
Utemeljena 23. srpnja 1951.
Osnivač Danski red slobodnih zidara
Tip regularna velika loža
Sjedište Reykjavik
Lokacija Island
Broj članova 3.500
Službena stranica frimurarareglan.is

Islandski red slobodnih zidara (isla.. Frímúrarareglan á Íslandi), skraćeno FaI, je regularna slobodnozidarska velika loža u Islandu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Bratstvo islanskih slobodnih zidara osnovano je 15. studenoga 1913. godine kao udruga u Reykjaviku a pod zaštitom Danskog reda slobodnih zidara. Većina islandskih slobodnih zidara u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u Kopenhagenu. Pored njih, islandskih slobodnih zidara bilo je u ložama u Sjevernoj Americi i Škotskoj.[2]

Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1918. godine, Bratstvo islanskih slobodnih zidara postala je instrukcijska loža u cilju pripreme za uspostavu potpune lože unutar Švedskog obreda koji djeluje u Danskoj i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja 1919. godine, također na Bogojavljenje, otvorena je prva loža u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz islandske srednjovjekovne zbirke nordijske mitološke i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.[2][3] Trinaest godina kasnije, 1932. godine, osnovana je druga loža na Islandu, i to Loža "Runa" u Akureyriju.

Tijekom 1950-ih dolazi do značajnijeg organizacijskog razvoja slobodnog zidarstva u Islandu. Prvo je, 23. srpnja 1951. godine, uspostavljen Islandski red slobodnih zidara kao potpuno suverena velika loža.[2][3] Nakon toga osnivaju se još tri lože, dvije u Reykjavíku, Loža "Mimir" (1952.) i Loža "Gimli" (1957.), kao i Loža "Njala" u Ísafjörðuru 1953. godine.[4]

Godine 1963. osnovana je Loža "Čekić" u Hafnarfjörðuru. Deset godina kasnije, u 1973. godini, osnovana je Loža "Polje" u Akranesu, a ubrzo nakon toga, 1975. godine, Loža "Glitnir" u Reykjavíku. Loža "Sindri" u Njarðvíku osnovana je 1978. godine.[4]

Tijekom 1980-ih osnovane su dvije nove lože. U Selfossu je 1983. godine je osnovana Loža "Sunce", a u Reykjavíku Loža "Fjolnir" četiri godine kasnije (1987.). [4]

Na prijelazu tisućljeća osnovane su dvije lože. Godine 1999. osnovana je Loža "Njord" u Hafnarfjörður a 2001. godine osnovana je Loža "Maelifell" u Sauðárkrókuru.[4]

U prvoj polovici 2010-ih uspostavljeno je čak pet loža, posebno u 2010. godini, kada su osnovane čak tri lože: "Snorri" i "Iduna" u Reykjavíku, te Loža "Bdjenje" u Egilsstaðiru. Dve godine kasnije, 2012. godine, osnovana je Loža "Ljiljan" u Reykjavíku. Konačno, najnovija Loža "Hler" osnovana je 2014. godine u Reykjavíku.

Ustroj

[uredi | uredi kôd]

Sjedište Islandskog reda slobodnih zidara je u Reykjaviku.

Lože

[uredi | uredi kôd]
class=notpageimage|
Orijenti Islandskog reda slobodnih zidara

U 2022. godine Islandski red slobodnih zidara na razini plave lože ima 18 loža koje rade na Ivanovskim stupnjevima Švedskog obreda.[5][2][6][4] Od toga je devet u Reykjaviku, dvije su u Hafnarfjörðuru, te po jedna u Akranesu, Akureyriju, Egilsstaðir, Ísafjörðuru, Njarðvíku, Sauðárkrókuru i Selfossu.

  • Loža "Edda" (St. Jóhannesarstúka Edda) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po poemama i pjesmama iz islandskih saga.
  • Loža "Runa" (St. Jóhannesarstúka Rún) br. 2, Akureyri – nosi naziv po runama, slovima runske abecede.
  • Loža "Mimir" (St. Jóhannesarstúka Mímir) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Mimiru, divu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njala" (St. Jóhannesarstúka Njála) br. 4, Ísafjörður – nosi naziv po Njala, islandskoj sagi iz 13. stoljeća.
  • Loža "Gimli" (St. Jóhannesarstúka Gimli) br. 5, Reykjavík – nosi naziv po Gimliju, mjestu u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Čekić" (St. Jóhannesarstúka Hamar) br. 6, Hafnarfjörður – nosi naziv po čekiću.
  • Loža "Polje" (St. Jóhannesarstúka Akur) br. 7, Akranes – nosi naziv po njivi.
  • Loža "Glitnir" (St. Jóhannesarstúka Glitnir) br. 8, Reykjavík – nosi naziv po Glitniru, palači u kojoj živi nordijski bog Forseti.
  • Loža "Sindri" (St. Jóhannesarstúka Sindri) br. 9, Njarðvík – nosi naziv po Sindriju, patuljku u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Sunce" (St. Jóhannesarstúka Röðull) br. 10, Selfoss – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Sunce.
  • Loža "Fjolnir" (St. Jóhannesarstúka Fjölnir) br. 11, Reykjavík – nosi naziv po mitskom kralju Fjolniru u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Njord" (St. Jóhannesarstúka Njörður) br. 12, Hafnarfjörður – nosi naziv po Njordu, bogu pomorstva u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Maelifell" (St. Jóhannesarstúka Mælifell) br. 13, Sauðárkrókur – nosi naziv po Maelifellu, vulkanu na jugu Islanda.
  • Loža "Snorri" (St. Jóhannesarstúka Snorri) br. 14, Reykjavík – nosi naziv po Snorriju, ratniku iz islandskih saga.
  • Loža "Iduna" (St. Jóhannesarstúka Iðunn) br. 15, Reykjavík – nosi naziv po Iduni, božici proljeća u nordijskoj mitologiji.
  • Loža "Bdjenje" (St. Jóhannesarstúka Vaka) br. 16, Egilsstaðir – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Bdjenje.
  • Loža "Ljiljan" (St. Jóhannesarstúka Lilja) br. 17, Reykjavík – nosi naziv po cvijetu ljiljan.
  • Loža "Hler" (St. Jóhannesarstúka Hlér) br. 18, Reykjavík – nosi naziv po Aegiru, bogu mora u nordijskoj mitologiji.

Pored toga, Islandski red ima i tri instrukcijske lože, u Húsavíku, Siglufjörðuru i Stykkishólmuru.[7]

Popis velikih majstora

[uredi | uredi kôd]
Prva dva predsjednika Islanda Sveinn Björnsson (lijevo) i Ásgeir Ásgeirsson (desno) bila su veliki majstori Islandskoga reda.

Islandskim redom slobodnih zidara upravlja veliki majstor (isla. Stórmeistari) koji se bira na četvorogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[8]

  1. Sveinn Björnsson (1951. – 1952.), predsjednik Islanda
  2. Ólafur Lárusson (1952. – ?.)
  3. Ásgeir Ásgeirsson (?. – ?.), predsjednik Islanda
  4. Valdimar Stefánsson (?. – ?.)
  5. Ásgeir Magnússon (?. – ?.)
  6. Víglundur Möller (?. – ?.)
  7. Gunnar J. Möller (?. – 1988.)
  8. Indridi Pálsson (1988. – 1999.)[9]
  9. Sigurður Örn Einarsson (1999. – 2007.)
  10. Valur Valsson (2007. – 2019)[10]
  11. Kristján Þórðarson (od 2019.)

Međunarodna suradnja

[uredi | uredi kôd]

Islandski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.

Obredi

[uredi | uredi kôd]

Povijesni slobodnozidarski obred Islandskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. U slobodnom zidarstvu velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.

Pridružena tijela i redovi

[uredi | uredi kôd]

Uobičajno je da upravljanje visokim stupnjevima svaka velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Međutim upravljanje visokim stupnjevima u Švedskom obredu provodi "velika loža" odnosno sam Red.

Švedski obred

[uredi | uredi kôd]

Struktura Islandskog reda u visokim stupnjevima Švedskog obreda, u srpnju 2024. godine, uključuje sljedeće:

  • jedan kapitel (za stupnjeve od 7. do 11.) u Reykjaviku: Nacionalna velika loža na Islandu (Landsstúka Frímúrarareglunnar á Íslandi),[6]
  • jedna podvornička loža (Stúartstúka) za kapitel (samo 7. stupanj) u Akureyriju,[6]
  • 6 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), i to su četiri u Reykjaviku i po jedna u Akureyriju i Ísafjörðuru.[11][6]
    • Andrijevska loža "Helgafell" (St. Andrésarstúka Helgafell) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po planini Helgafell.
    • Andrijevska loža "Hulda" (St. Andrésarstúka Huld) br. 2, Akureyri – nosi naziv po ženi koja je prakticirala magiju u nordijsoj mitologiji.
    • Andrijevska loža "Hlin" (St. Andrésarstúka Hlín) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Hlin, božici u nordijsoj mitologiji povezanoj s Frigg.
    • Andrijevska loža "Hekla" (St. Andrésarstúka Hekla) br. 4, Reykjavík – nosi naziv po Hekli, vulkanu na jugu Islanda.
    • Andrijevska loža "Harpa" (St. Andrésarstúka Harpa) br. 5, Ísafjörður
    • Andrijevska loža "Hugin" (St. Andrésarstúka Huginn) br. 6, Reykjavík – nosi naziv po Huginu, jednom od dva gavrana boga Odina u nordijsoj mitologiji.
  • jedna instrukcijska loža za stupnjeve sv. Andrije u Egilsstaðiru.[12]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ sub specie aeternitatis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 11. rujna 2023.
  2. ↑ a b c d The Icelandic Order of Freemasons. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 11. rujna 2023.
  3. ↑ a b Ritstjórn, Eftir. 16. veljače 2019. Hundrað ára starf íslenskra frímúrara. viljinn.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  4. ↑ a b c d e Stúkur. mason33.org (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  5. ↑ St. Jóhannesarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  6. ↑ a b c d Stúkurnar. frmr.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  7. ↑ St. Jóhannesarfræðslustúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  8. ↑ Lúðvíksson, Steinar J. 2007. Stórmeistaraskipti (PDF). Frímúrarinn. Reykjavík. izdanje 2, svezak 3: 3
  9. ↑ Indriði Pálsson 1927-2015. ornbardur.com (islandski). Pristupljeno 25. srpnja 2024.
  10. ↑ Stefánsson, Stefán E. 24. kolovoza 2019. Eins og að fara í ræktina. mbl.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  11. ↑ St. Andrésarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
  12. ↑ St. Andrésarfræðslustúkan Herðubreið. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Islandski_red_slobodnih_zidara&oldid=7036149"