Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika kontinent je koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci. Okružena je s Arktičkim morem na sjeveru, s Atlantskom oceanom na istoku, s Južnom Amerikom i Karipskim morem na jugoistoku, i s Tihim oceanom na jugu i zapadu. S obzirom na to da se nalazi na Sjevernoameričkoj ploči, Grenland se geografski ubraja u Sjevernu Ameriku.

Sjeverna Amerika ima površinu od otprilike 24,709,000 kvadratnih kilometara (9,540,000 kvadratnih milja), što zauzima oko 16.5% Zemljine kopnene površine i oko 4.8% ukupne površine. Ona je površinom treća po veličini (nakon Azije i Afrike), a stanovništvom četvrta (nakon Azije, Afrike i Europe). 2013. je procijenjeno da ima skoro 579 milijuna stanovnika u 23 nezavisne države, što je oko 7,5% svjetskog stanovništva.

Prvi stanovnici Sjeverne Amerike došli su tijekom zadnjeg ledenog doba, putem prelaska Beringovog kopnenog mosta bilo gdje između zadnjih 40,000 i 17,000 godina. Takozvano Paleo-indijsko razdoblje je trajalo do prije 10,000 godina. Pretkolumbovsko doba završilo je 1492. početkom transatlantskih migracija Europljana tijekom doba Velikih geografskih otkrića i ranog novog vijeka. Ipak, prve europske reference o Sjevernoj Americi (osim Grenlanda) datiraju iz otprilike 1000. g. ne. iz nordijskih saga, u kojima je dobila ime Vinland. Sadašnji kulturni i etnički uzorci pokazuju interakcije između europskih kolonista, domorodačkih ljudi, afričkih robova, migranata, i potomaka navedenih grupa.

Većina stanovništva ovog kontinenta govori europske jezike poput engleskog, španjolskog ili francuskog, a njihove kulture su slične zapadnoj.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Amerike

Godine 1492. španjolska kraljica poslala je Kristofora Kolumba na put do Indije. Namjeravao je krenuti sa zapada i doći na istok jer je vjerovao da je Zemlja okrugla. Kada je došao do kopna (nepoznatog kontinenta), mislio je da je to Indija, pa je tako nazvao i domorodce koji su ondje živjeli. Tek je poslije Amerigo Vespucci istraživao područja oko Amazone i shvatio da je riječ o sasvim novom kopnu, a kako je to bilo njegovo otkriće, po njemu je Amerika dobila ime.

Zemljopis

Sjeverna Amerika je treći kontinent po veličini. Najveća država u Sjevernoj Americi je Kanada, od 9,976.140 km² površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država Grenada. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km². Geološki najstariji dio Sjeverne Amerike je Kanadski štit.

Sjeverna Amerika obuhvaća sjeverni dio zemljane mase poznate po nazivima Novi Svijet, Zapadna Hemisfera ili Amerike. Jedina kopnena točka dodira između Sjeverne i Južne Amerike i mjesto gdje prestaje Sjeverna, a počinje Južna Amerika je Panamska prevlaka kroz koju je prokopan Panamski kanal (prema nekim izvorima mjesto gdje završava Sjeverna Amerika i počinje Južna je prevlaka Tehuantepec u Meksiku).

Kontinentalna obala je duga i nepravilna. Meksički zaljev je najveća vodena površina udubljena u kontinent, nakon nje slijedi Zaljev Hudson, a ostali značajniji su Zaljev St. Lawrence i Kalifornijski zaljev.

Uz obalu kontitnent nalaze se brojna otočja npr. Kanadski Arktički Arhipelag, Bahami, Otoci Turks i Caicos, Veliki i Mali Antili, Aleutski otoci i te brojni veliki otoci poput Newfoundlanda i Grenlanda.

Bermudski otoci geološki nisu dio Amerika, to je oceanski otok koji je nastao pukotinom srednje atlantskog grebena prije 100 milijuna godina. Najbliže kopno otocima je Cape Hatteras, u Sjevernoj Karolini, te se Bermudski otoci zbog svojih povijesnih, politički i kulturnih veza smatraju dijelom američkog kontinenta.

Politička podjela i površina

Sjeverna Amerika se dijeli na Sjevernu i Srednju Ameriku. Prostire se u žarkom pojasu (jug Sjeverne Amerike), sjevernom umjerenom pojasu (središnja Sjeverna Amerika, pretežito SAD) i sjevernom hladnom pojasu (većina Kanade, Aljaska i Grenland tj. sjever Sjeverne Amerike). Iako Sjeverna Amerika najvećim dijelom pripada umjerenom klimatskom pojasu, izuzevši najsjevernije krajeve u subpolarnim i najjužnije u suptropskom i tropskom pojasu, njezina klima ovisi o reljefu. Zbog gorja koje se pruža kao podnevnici, gotovo u smjeru sjever-jug, unutrašnjost kontinenta otvorena je utjecajima hladnog sjevera i vrućeg juga.

Ime	Površina (km²)	Stanovništvo (2002-07-01)	Gustoća stanovništva (po km²)
Američki Djevičanski otoci (SAD)	352	123.498	351
Angvila (UK)	102	12.446	122
Antigva i Barbuda	443	67.448	152
Aruba (Niz.)	193	70.441	365
Bahami	13,940	300.529	22
Barbados	431	276.607	642
Belize	22.966	262.999	11
Bermudi (UK)	53	63.960	1.200
Britanski Djevičanski otoci (UK)	153	21.272	139
Dominika	754	70.158	93
Dominikanska Republika	48,730	8,721.594	179
Kanada	9,976.140	32,078.819	3,2
Kajmanski Otoci (UK)	262	36.273	138
Kostarika	51.100	3,834.934	75
Kuba	110.860	11,224.321	101
Salvador	21.040	6,353.681	302
Grenland (Dan)	2,166.086	56.376	0,03
Grenada	344	89.211	259
Gvadalupa (Fr.)	1.780	435.739	245
Gvatemala	108.890	13,314.079	122
Haiti	27.750	7,063.722	255
Honduras	112.090	6,560.608	59
Jamajka	10.991	2,680.029	244
Martinik (Fr.)	1.100	422.277	384
Meksiko	1,972.550	103,400.165	52
Montserrat (UK)	102	8.437	83
Otok Navassa (SAD)	5	0	n/a
Nizozemski Antili	960	214.258	223
Nikaragva	129.494	5,023.818	39
Panama	78.200	2,882.329	37
Portoriko (SAD)	9.104	3,957.988	435
Sveti Kristofor i Nevis	261	38.736	148
Sveta Lucija	616	160.145	260
Saint-Pierre-et-Miquelon (Fr.)	242	6.954	29
Sveti Vincent i Grenadini	389	116.394	299
Trinidad i Tobago	5.128	1,104.209	215
Otoci Turks i Caicos (UK)	430	18.738	44
Sjedinjene Američke Države	9,629.091	280,562.489	29
Ukupno	24,497.994	490,354.921	20,0