Međaši slobodnog zidarstva
Međaši slobodnog zidarstva ili masonski međaši (engl. Masonic Landmarks) su skup načela za koje mnogi masoni tvrde da su drevni i nepromjenjivi propisi slobodnog zidarstva. Pitanje "regularnosti" masonske lože, velike lože ili velikog orijenta se određuje u kontekstu međa. Budući da je svaka velika loža samostalna, bez ijednog tijela koje vrši vlast nad cijelim slobodnim zidarstvom, tumačenja ovih načela mogu se i razlikovati, što dovodi i do polemika oko priznavanja. Različite masonske nadležnosti imaju različite međaše.[1][2][3]
Prema Percyju Jantzu, masonski pojam međaš ima biblijsko podrijetlo. On navodi Mudre izreke 22,28: "Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji."[4] što se odnosi na kamene stupove postavljene za označavanje granica na zemlji. Dalje citira židovski zakon: "Ne uklanjaj međe svojih susjeda, koje su oni davno postavili u tvoje nasljedstvo," da naglasi kako ove međe označavaju nasljedstvo.[5] Američki liječni i pisac Albert Mackey proširuje navedno povijesnim značajem međa: "Univerzalni jezik i univerzalni zakoni masonerije su međe, ali nisu i lokalne ceremonije, zakoni i običaji koji se razlikuju u različitim zemljama. Pokušaj izmjene ili uklanjanja ovih svetih međa... jedno je od najgroznijih kaznenih djela koje mason može počiniti."[6] Mark Tabbert vjeruje da stvarna pravila i propisi postavljeni u ranim masonskim međama proizlaze iz potraživanja srednjovjekovnih klesara.[7]
Prema Općim propisima koje je objavila prva Velika loža Engleske 1723. godine "svaka velika loža ima suštinsku moć i autoritet donositi nove propise ili ih mijenjati, radi istinske svrhe ovog drevnog bratstva; pod uvjetom da se uvijek pažljivo održavaju stare međe." Međutim, ovi međaši nisu definirani ni na koji način. George Oliver je 1844. godine napisao kako neke jurisdikcije ograničavaju definiciju masonskih međaša samo na "znakove, rukovanja i riječi", dok druge uključuju ceremonije, inicijacije te podizanje kandidata. Neke također uključuju rekvizite, namještaj i regalije lože ili njihove karakteristične simbole.[8] Oliver je 1863. godine objavio Slobodnu zidarsku riznicu u kojoj je naveo 40 međaša.[9] Albert Mackey se nadovezao na oba ova popisa i primijetio da je najpouzdanija metoda definiranja međaša kao "one drevne, a time i univerzalne običaje reda, koji su ili postupno prerasli u akciju kao pravila djelovanja, ili ako ih je nadležno tijelo istodobno donijelo na način da su usvojeni u razdoblju toliko dalekom da u povijesnim zapisima nema podataka o njihovom podrijetlu."
Prvi značajniji postupak definiranja međaša slobodnog zidarstva bio je 1858. godine, kada je Albert Mackey definirao ukupno 25 međaša:[10][11]
- bratski načini prepoznavanja članova,
- podjela slobodnog zidarstva na tri simbolička stupnja;
- simbolička legenda o Hiramu Abiffu;
- upravljanje bratstvom od strane velikog majstora;
- pravo velikog majstora je predsjedavanje svih okupljanja plavih loža;
- pravo velikog majstora da izdaje dozvole za dodjelu stupnjeva u izvanrednim okolnostima;
- pravo velikog majstora da izdaje dozvole za osnivanje i održavanje loža koje inače nisu ustanovljene;
- pravo velikog majstora da inicira slobodne zidare po vlastitom nahođenju;
- nužnost da se slobodni zidari okupljaju u ložama;
- upravljanje ložama od strane starješine i dva nadzornika;
- obveza da svaka loža, kada je okupljena, bude propisno čuvana od neovlaštenih osoba;
- pravo svakog slobodnog zidara da bude zastupljen na svim općim skupovima plavih loža;
- pravo svakog slobodnog zidara da se žali velikoj loži na odluke svoje lože;
- pravo svakog slobodnog zidara da prisustvuje svakoj regularnoj loži;
- zabrana prisustvovanja nepoznatih posjetitelja loži bez prethodne provjere i potvrde njihovog statusa;
- zabrana miješanja jedne lože u poslove druge lože;
- obveza svakog slobodnog zidara da poštuje zakone i propise nadležnosti u kojoj boravi;
- uvjeti za primanje u slobodno zidarstvo: kandidat mora biti muškarac, punoljetan, tjelesno sposoban i rođen kao slobodan čovjek.
- obveza vjere u postojanje Boga kao uvjet za članstvo;
- obveza vjere u uskrsnuće i budući život kao uvjet za članstvo;
- obveza da Sveta knjiga bude neizostavni dio postavke svake lože;
- jednakost među slobodnim zidarima;
- tajnost ustanove;
- temeljenje spekulativne znanosti na operativnim umijećima te simbolička uporaba i tumačenje pojmova te umijeća u svrhu moralnog poučavanja;
- niti jedan od ovih međaša ne može se promijeniti.
Godine 1911., shvaćajući Mackeyevih 25 međaša kao sažetak masonskog "općeg prava", pravnik Roscoe Pound (1870. – 1964.) je izdvojio njih sedam kao međaše:[12][11]
- vjerovanje u Vrhovno biće (19.);
- vjerovanje u besmrtnost duše (20.);
- Knjiga svetog zakona neizostavan je dio "namještaja" (ili postavke) lože (21.);
- legenda o tri stupnja (3.);
- tajnost [ne navodeći koja] (11., 23.);
- simbolika operativnog zidarstva (24.);
- sloboni zidar mora biti muškarac, slobodan i punoljetan (18.).
U prošlom stoljeću nekoliko američkih velikih loža pokušalo je prebrojati međaše, od Zapadne Virginije (7) i New Jerseyja (10) do Nevade (39) i Kentuckyja (54).[13] Pedesetih godina prošlog stoljeća Povjerenstvo za informiranje o priznavanju pri Konferenciji velikih majstora slobodnih zidara u Sjevernoj Americi podržala je tri "drevna međaša":[14]
- monoteizam – nepromjenjiva i trajna vjera u Boga;
- Svezak svetog zakona – bitan dio postavke lože;
- zabrana rasprava o religiji i politici (unutar lože).
- ↑ The Ancient Landmarks. Masonicdictionary.com (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2021. Pristupljeno 23. travnja 2024.
- ↑ Razlika između "Starih dužnosti" i "Drevnih međaša". sirijus.rs. Pristupljeno 29. siječnja 2025.
- ↑ Landmarks of Freemasonry (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2025.
- ↑ Mudre izreke Poglavlje 22. biblija.ks.hr. Pristupljeno 23. travnja 2024.
- ↑ Jantz, Percy. 8. ožujka 2004. The Landmarks of Freemasonry. freemasonry.bcy.ca (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2025.
- ↑ Mackey, Albert. 1912. [1874.] An Encyclopedia of Freemasonry and Its Kindred Sciences Comprising the Whole Range of Arts, Sciences and Literature as Connected with the Institution. Masonic History Co.. New York.
- ↑ Tabbert, Mark A. 2006. [2005.] American Freemasons: Three Centuries of Building Communities (engleski). NYU Press. str. 109. ISBN 9780814783023
- ↑ Oliver, George. 1846. The historical landmarks and other evidences of freemasonry, explained, a series of practical lectures, with notes (engleski). London
- ↑ Oliver, George. 1863. The freemason's treasury, 52 short lectures on the theory and practice of symbolic masonry (engleski)
- ↑ Mackey, Albert. 1859. Foundations of Masonic Law (PDF). American Quarterly Review of Freemasonry and Its Kindred Sciences (engleski). New York. II.: 230–269
- ↑ a b Doron, Daniel. 29. rujna 2002. Freemasonry: Landmarks and Old Charges (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2025.
- ↑ Poll, Michael R. 2005. Robert's Rules of Order - Masonic Edition (engleski). Cornerstone Book Publishers. str. 171. ISBN 9781887560078
- ↑ Botelho, Michael A. Masonic Landmarks. srmason-sj.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2002. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Recognition Standards of Grand Lodges or other Masonic Groups. bessel.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 29. svibnja 2023. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- Mackey, Albert G. 1856. The Principles of Masonic Law: A Treatise on the Constitutional Laws, Usages And Landmarks of Freemasonry (engleski). Jno. W. Leonard & Co., Masonic Publishers. New York.