Velika loža Slovenije
| Velika loža Slovenije | |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | VLS |
| Utemeljena | 16. listopada 1999. |
| Osnivač | Velika loža Austrije |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Ljubljana |
| Lokacija | Slovenija |
| Broj članova | 300 |
| Službena stranica | prostozidarstvo |
Velika loža Slovenije,[a] skraćeno VLS, je regularna slobodnozidarska velika loža u Sloveniji. Osnovana je 1999. godine uz pomoć Velike lože Austrije.
Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo raspadom komunističke Jugoslavije, slobodno zidarstvo u Sloveniji postupno se obnavlja. Inicijativu je te godine pokrenuo Čedo Kirchner, Austrijanac koji je djetinjstvo i osnovno obrazovanje proveo u Zagrebu, u ime Velike lože Austrije, skupa s nekoliko hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su postali članovi u inozemstvu), kako bi pomogli obnoviti slobodno zidarstvo u novonastalim državama Hrvatskoj i Sloveniji. Iz tih razloga, početkom 1992. godine osnovana je Loža "Ilirija" sa sjedištem u Beču.[1][2][3] Zbog organizacijskih razloga, 5. ožujka 1994. godine osnovana je Loža "Dialogus" (njem. Loge Dialogus) sa sjedištem u Klagenfurtu, s ciljem preuzimanja svih obveza Lože "Ilirija" za Sloveniju. Svi slovenski članovi Lože "Ilirija" prelaze u Ložu "Dialogus".[4]
Nakon što je otvoren masonski hram u Ljubljani, u jesen 1996. godine, Velika loža Austrije je 5. studenoga iste godine osnovala dvije ljubljaneske lože: "Dialogus" i "Žiga Zois". U listopadu 1998. godine u Ljubljani je osnovana i treća loža, "Arcus". Broj slobodnih zidara u Sloveniji toliko je porastao da su se stekli uvjeti za stvaranje prve suverene velike lože u slovenskoj povijesti. Tako je 16. listopada 1999. godine u Ljubljani uz pomoć Velike lože Austrije osnovana Velika loža Slovenije. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.[4]
U rujnu 2002. godine u Ljubljani Velika loža Slovenije je formirala Ložu "Gostoprimstvo" koja je radina na engleskom jeziku. U studenom iste godine osnovana je Ložu "Anton Tomaž Linhart" u Bledu, prva izvan Ljubljane. Obdje ove lože su raspuštene tijekom 2005. godine. Nakon toga su osnovane još dvije lože izvan Ljubljane, "Združena srca" (2007.) u Mariboru i "Olivetum" (2011.) u Kopru.[4][5] Isključeni članovi iz Lože "Anton Tomaž Linhart" su 2006. godine osnovali Veliku regularnu ložu Slovenije.[6]
Godine 2014. osnovana je i istaživačka Loža "Quatuor Coronati" u Ljubljani. U istom gradu u naredne tri godine osnovane su još dvije lože, "Artes Liberales Europa" (2016.) i "Besede in Dejanja" (2017.).[4][6] U Novoj Gorici je 2019. godine osnovana Loža "Srečko Kosovel".
Slovenski slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenskih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (Fraternitas sine limitibus).[6]
Sjedište Velike lože Slovenije je u Ljubljani. Upisana je u slovneski registar udruga pod nazivom Društvo za očuvanje tradicije slobodnog zidarstva Velika loža Slovenije (Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije) od 13. listopada 1995. godine.[7] Službeni naziv udruge do listopada 2022. godine bio je Društvo Dialog,[8] prema prvoj Loži "Dialogus".
U kolovozu 2024. godine pod zaštitom ove velike lože radi devet loža, od kojih se šest nalazi u Ljubljani te po jedna u Mariboru, Kopru i Novoj Gorici:[9]
- Loža "Dialogus" br. 1, Ljubljana – nosi naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurtu; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
- Loža "Žiga Zois" br. 2, Ljubljana – nosi naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
- Loža "Arcus" br. 3, Ljubljana – nosi naziv po latinskom izrazu za luk, element u arhitekturi; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
- Loža "Ujedinjena srca" (Loža "Združena srca") br. 6, Maribor – nosi naziv po mariborskoj loži utemeljenoj 1782. godine.
- Loža "Olivetum" br. 7, Kopar – nosi naziv po latinskom izrazu za maslinik.
- Loža "Quatuor Coronati" br. 8, Ljubljana – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
- Loža "Artes Liberales Europa" br. 9, Ljubljana – dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[10]
- Loža "Riječi i djela" (Loža "Besede in Dejanja") br. 10, Ljubljana.
- Loža "Srečko Kosovel" br. 11, Nova Gorica – nosi naziv po pjesniku Srečku Kosovelu.
U okviru ove velike lože radile su i
- Loža "Gostoprimstvo" (engl. Hospitality Lodge) br. 4, Ljubljana – ova deputacijska loža je radila na engleskom jeziku.[4]
- Loža "Anton Tomaž Linhart" br. 5, Bled – nosila je naziv po književniku i povjesničaru Antonu Tomažu Linhartu.[4]
Velikom ložom Slovenije upravlja veliki majstor (slov. veliki mojster) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[11][12]
- Nenad Funduk (1999. – 2002.)
- Miran Rems (2002. – 2005.)
- Mladen Terčelj (2005. – 2011.)
- Marko Bitenc (2011. – 2023.)
- Aljoša Domijan (od 2023.)
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 60 regularnih velikih loža.[13]
Primarni slobodnozidarski obred Velike lože Slovenije je Austrijski Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.
- Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Sloveniju (Vrhovni svet škotskega obreda za Slovenijo) – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
- Red zidara Kraljevskog luka (Red zidarjev kraljevskega oboka) upravlja Yorčkim sustavom:
- Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije – nadležan za rad Kraljevskog luka
- Veliko zapovjedništvo vitezova templara Slovenije – nadležan za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
- Velika imperijalna konklava Slovenije – nadležna za rad Crvenog križa cara Konstatina
Vrhovno vijeće Slovenije je ustanovljeno 25. ožujka 2000. godine.[4] Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).[14]
Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije je osnovan 20. prosinca 2007. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su radili do tada radila pod Velikim kapitelom Austrije.[4][15] Član je Međunarodnog glavnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka (engl. General Grand Chapter Royal Arch Mason International).[16]
- Slobodno zidarstvo u Sloveniji
- Popis masonskih velikih loža u Europi
- Popis regularnih masonskih velikih loža
- ↑ Naziv na slovenskom jeziku je isti kao na hrvatskom.
- ↑ Akcija Silvija Degena. freemasonry-croatia.org. Pristupljeno 19. travnja 2023.
- ↑ Ilić, Jurica. 19. svibnja 2018. Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.
- ↑ Rašović, Renata. 17. veljače 2020. Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
- ↑ a b c d e f g h Košir, Matevž, ur. 2018. The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ; (engleski). Narodni muzej Slovenije. Ljubljana. ISBN 978-961-6981-27-9
- ↑ Slowenien. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 31. kolovoza 2023.
- ↑ a b c Košir, Matevž. 2018. Slobodno Zidarstvo u Sloveniji. Akacija: 71–73
- ↑ Centralni register društev Republike Slovenije. mrrsp.gov.si (slovenski). Pristupljeno 31. ožujka 2024. – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Brezovica pri Ljubljani.
- ↑ Društvo VLS. stop-neplacniki.si (slovenski). Pristupljeno 31. ožujka 2024.
- ↑ Velika Loža Slovenije. prostozidarstvo.si (slovenski). Pristupljeno 31. kolovoza 2023.
- ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
- ↑ Puc, Ivan. 13. lipnja 2015. Šef "molčečega nevidnega bratstva": Marko Bitenc, veliki mojster prostozidarjev. reporter.si (slovenski). Pristupljeno 10. listopada 2023.
- ↑ Karneža, Biserka. 21. studenoga 2017. Kdo so člani skrivne lože prostozidarjev?. novice.svet24.si (slovenski). Pristupljeno 10. listopada 2023.
- ↑ Prijateljske velike lože. prostozidarstvo.si (slovenski). Pristupljeno 2. rujna 2023.
- ↑ Supreme Councils members of CSCE. thecsce.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2018. Pristupljeno 24. kolovoza 2024.
- ↑ Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 24. kolovoza 2024.
- ↑ GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.