Prijeđi na sadržaj

Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu

Koordinate: 52°09′10″N 9°56′37″E / 52.15278°N 9.94361°E / 52.15278; 9.94361
Izvor: Wikipedija
Crkva Svetog Mihovila i Katedrala u Hildesheimu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1985. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:187
Koordinate52°09′10″N 9°56′37″E / 52.15278°N 9.94361°E / 52.15278; 9.94361
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu na zemljovidu Njemačke
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu
class=notpageimage|
Lokacija Hildesheima u Njemačkoj

Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu (njemački, Michaeliskirche) u Saskoj oblasti (Njemačka), je predromanička i rano-romanička crkva s dvio-apsidalnim ulazima, karakterističnim za otonsku umjetnost stare Saske. Zbog svoje jedinstvene arhitekture i unutrašnjosti s drvenim stropom i oslikanim štuko dekoracijama, ali i zbog Bernwardovih brončanih portalnih vrata i brončanog stupa, skupa s blagom Svetog Rimskog Carstva u katedrali Svete Djevice Marije u Hildesheimu, dospjela je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi od 1985. godine.

Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu 1662. god.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Crkva je iznimno simetrična, i kad se gleda sjever-jug i istok-zapad. To se vidi i kad se slika okrene u zrcalu, kao na ovoj fotografiji.

Župna crkva sv. Mihovila je građena na brdu sv. Mihovila (Michaelishügel ) od 1001. do 1031. godine, pod upravom biskupa Bernwarda Hildesheimskog (993. – 1022.) kao kapela njegova benediktinskog samostana. Bernward je crkvu nazvao prema arhanđelu Mihovilu, kršćanskom anđelu zaštitniku koji nosi pokojnike u Nebo. Vjerojatno zato što je sam planirao da se sahrani u crkvi. No, Bernward je preminuo 1022. godine, jedanaest godina prije njenog završetka i posvećenja 1033. god. Bernwardov nasljednik, Godehard, prebacio je njegovo tijelo u kriptu nakon njenog završetka.

Protestantska reformacija je usvojena u Hildesheimu 1542. god., i crkva sv. Mihovila je postla protestantskom, no benediktinski samostan, je ostao katoličkim sve do sekularizacije 1803. godine. No, monasima je i dan danas dozvoljeno da se koriste crkvom i njenom kriptom, koja je ostala katoličkom.

Crkva je stradala u zračnom napadu u II. Svjetskom ratu, ali je restaurirana od 1950. do 1957. god. Godine 1985., crkva je dospjela na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s Hildesheimskom katedralom i njenom kolekcijom srednjovjekovnog blaga i 1000 godina starim ružičnjakom.

Arhitektura

[uredi | uredi kôd]
Unutrašnjost crkve sv. Mihovila.

Crkva sv. Mihovila je jedna od najvažnijih crkava Otonske rano-romaničke umjetnosti. Ona je trobrodna, dvo-oltarna bazilika s dva transepta i kvadratičnim tornjevima na oba sjecišta brodova. Zapadna apsida je naglašena deambulatorijem i kriptom. Tlocrt građevine prati geometrijski plan u kojemu kvadrat sjecišta transepta s glavnim brodom predstavlja mjernu jedinicu za cijelu crkvu. Ovo mjesto je naglašeno i dvostrukom veličinom stupova. Također postoje dva ulaza na svakoj apsidi i 4 ulaza na sjevernoj i južnoj strani crkve.

Pored oltara i klaustra, oslikani drveni strop (iz oko 1230.) je najznamenitiji u unutrašnjosti crkve. Na stropu je prikazano obiteljsko stablo Isusa Krista. Biskup Bernward je želio napraviti stupove glanog broda u Niedersächsischer Stützenwechsel stilu, dakle, kvadratični stupovi koji se završavaju kružnima. Iznad njih zidovi su otvoreni polukružnim prozorima koji privlače svjetlo. Nadalje, prozori na zidovima bočnih brodova, iza arkadne kolonade, su u gotičkom stilu, a njihovi svodovi su križni.

Glavni ulaz u crkvu je s južne strane, a iza crkve se nalazi samostanski vrt iz kojega se može ući u klaustar. Klaustar vodi do crkvenih privremenih upravnih zgrada.

Podaci:

[uredi | uredi kôd]

}}" align="left" valign="top" |

  • Ukupna dužina: 74,75m
  • Širina unutrašnjosti: 22,75 m
  • Dužina glavnog broda: 27,34 m
  • Širina glavnog broda: 8,60 m
  • Visina glavnog broda: 16.70 m

|}}}" align="left" valign="top" |

  • Debljina zidova: 1,63 m
  • Dužina transepta: 40,01 m
  • Širina transepta: 11,38 m
  • Dužina kripte: 18,36 m

|}

  • Crkva sv. Mihovila s juga
    Crkva sv. Mihovila s juga
  • Pogled u transept
    Pogled u transept
  • Krstionica sv. Mihovila
    Krstionica sv. Mihovila
  • Kristov stup
    Kristov stup
  • Johannesaltar
    Johannesaltar

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crkva_Svetog_Mihovila_u_Hildesheimu&oldid=6848216"