Prijeđi na sadržaj

Željko Ivanković

Izvor: Wikipedija
Željko Ivanković
Željko Ivanković
Puno imeŽeljko Ivanković
Rođenje29. kolovoza 1954.
Vareš, BiH
Zanimanjeknjiževnik, novinar
NacionalnostHrvat
Književne vrstepoezija, pripovijetka, roman, esej, putopis, radio drama, književna kritika, publicistika
Portal o životopisima

Željko Ivanković (Vareš, 29. kolovoza 1954.) je hrvatski i bosanskohercegovački književnik, književni kritičar, prevoditelj, urednik i publicist. Dobitnik književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za roman "Rat i sjećanje" 2016.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

U rodnom je mjestu završio osnovno školovanje, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, a Filozofski fakultet pohađao u Novom Sadu i Sarajevu, gdje je i diplomirao.

Uređivao je brojne periodične publikacije, među ostalima: Lica (1979. – 81.), Život (časopis) (1985. – 89.), Dalje (1991. – 92.), Obzor (novine) (1991.), Herceg Bosna (1991. – 92.), Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost (1993. – 97., 2007. – 2013.) Stećak (časopis) (1994.), Hrvatski i bošnjački tjednik (1994. – 95.), Slovo (1994. – 97.), Novi Izraz (1998. – 2014., 2016. – 2019.), BiH Kult (1998. – 99.), Revija slobodne misli 99 (1999. – 2005.), Bobovac (1999. – 2008.).

Uredio je i za tisak priredio niz djela iz svjetske, hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti, djela iz dječje književnosti, lektirskih izdanja, te historiografskih i publicističkih djela. Bio je suradnikom ili je zastupljen u projektima Bosanskohercegovačka književnost u 50 knjiga, Bosanskohercegovačka književnost za djecu u 25 knjiga, Muslimanska književnost u 25 knjiga, Bošnjačka književnost u književnoj kritici u 6 knjiga. Zastupljen je poezijom, prozom i esejom u antologijama i pregledima hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti u BiH, Hrvatskoj i svijetu. Zastupljen je u antologijskom izboru Hrvatske književnosti za djecu u 25 knjiga, kao i u lektiri i čitankama za osnovne škole u BiH.

Izabrana djela u šest knjiga objavili su mu u suizdavaštvu riječki Ex libris i sarajevski Synopsis (2011. – 2018.).

Dobitnik je književnih nagrada za poeziju (1997., 2011.), esej (1977.) i radio-dramu (1993.) na anonimnim natječajima u zemlji, kao i za priču na međunarodnom natječaju Serra 1999. (treća) i 2001. (prva), dok je za knjigu eseja "(D)ogledi, III" dobio (2000.) nagradu Antun Branko Šimić, za roman “Rat i sjećanje” dobio je 2016. nagradu Ksaver Šandor Gjalski, a nagradu Krešimir Šego kao najuspješniji autor za mlade 2017. godine.

Pojedini eseji, proza i poezija, kao i publicistički prilozi, prevedeni su mu na dvadesetak svjetskih jezika, a izbori poezije na francuski Petite histoire d'une tristesse (2012.), slovenski Hoja po prstih (2013.), bugarski Ходене на прьсти (2016.), te francuski i arapski Počast jeziku/Hommage à la langue/ طراء اللغة (2018.) i priča na engleski The Man Who Went into the Fog (2013).

Članstva i aktivizam

[uredi | uredi kôd]

Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca, Društva pisaca BiH, Hrvatskog centra PEN-a i Društva novinara BiH. Redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu. Uz sudjelovanje na nizu međunarodnih konferencija i simpozija, boravio je i na studijskim gostovanjima: Humboldtovo sveučilište u Berlinu 1985. (četiri mjeseca), Zaklada Lion Feuchtwanger u Los Angelesu 1996. (tri mjeseca) i Heinrich Böll Haus Langenbroich 2000. (četiri mjeseca) i Rezidencija Kamov Rijeka 2012. (mjesec dana).

P. E. N.

[uredi | uredi kôd]

Željko Ivanković je zajedno s nekoliko bosanskohercegovačkih književnika bio jedan od suosnivača bosanskohercegovačkog P.E.N. centra u 31. listopada 1992. godine u Sarajevu.[1][2] Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. svibnja 2020, a povodom održavanja mise u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu 16. svibnja 2020[3], u spomen na žrtve Pokolja u Bleiburgu 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana[4] s Ivicom Đikićem, Ivanom Lovrenovićom, Miljenkom Jergovićem[5] u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj web-stranici[2], izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je toleriranje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.[6]

Jezik

[uredi | uredi kôd]

Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[7][8]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Objavljene knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Nešto od onog što jest, Sarajevo, 1978. (poezija)
  • Utrka puževa, Sarajevo, 1982. (poezija)
  • Vrijeme bez glagola, Sarajevo, 1986. (poezija)
  • (D)ogledi, Tuzla, 1987. (studije, eseji, kritike)
  • Priče o ljubavi i smrti, Banja Luka,1989. (priče)
  • Urušavanje slike, Sarajevo, 1990. (poezija)
  • Zvjezdangrad, Sarajevo, 1990., 2000., 2011., Wuppertal, 1995., Sarajevo-Wuppertal, 2005., (priče za djecu)
  • Dodirom i svijet poče, Sarajevo, 1992., Zagreb-Sarajevo, 2006. (roman)
  • 700 dana opsade', Zagreb, 1995. (dnevnik)
  • Izgubljeni zavičaj, Ljubljana, 1995. (poezija)
  • Ljubav u Berlinu, Zagreb, 1995., Sarajevo, 1995. (roman)
  • Tko je upalio mrak?, Zagreb, 1995., Sarajevo, 2000. (proze)
  • (D)ogledi, II, Zenica, 1997. (studije, eseji)
  • Traženje zavičaja, Zagreb, 1997. (poezija)
  • Izbor poezije, Sarajevo, 1999. (poezija)
  • Pisci franjevci vareškog kraja, Split-Vareš, 1999. (esej)
  • (D)ogledi, III, Mostar, 2000. (studije, eseji, kritike)
  • Nove priče o ljubavi i smrti, Zagreb-Sarajevo, 2001. (priče)
  • Na marginama kaosa, Sarajevo, 2001. (studije i eseji)
  • Raskoš, hladna mjesečina, Zagreb, 2002. (poezija)
  • Odrastanja, Sarajevo, 2002. (priče za djecu)
  • Vareške priče, Vareš-Wuppertal, 2003. (izbor priča), Sarajevo, 2013. (izbor priča, prošireno izdanje)
  • Izbor priča hrvatskih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini, Sarajevo–Zagreb–Wuppertal, 2005.
  • Izbor pjesama hrvatskih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini, Sarajevo–Zagreb–Wuppertal, 2005.
  • Isus je pročitao novine, Sarajevo, 2006. (izbor poezije)
  • Tetoviranje identiteta, Sarajevo, 2007., 2009. (studije i eseji)
  • Dnevnik melankolije, Sarajevo, 2008. (poezija)
  • Čitati Ivankovića u Sarajevu, Sarajevo, 2010. (polemike)
  • Na svoji baštini, Sarajevo, 2010. (priče)
  • Pogled s margine, Mostar, 2011. (kolumne)
  • 700 dana opsade; Tko je upalio mrak?, Rijeka – Sarajevo, 2011. (proze)
  • Petite histoire d'une tristesse/Mala historija tuge, Pariz, 2012. (poezija, bilingvalno)
  • Sjene, sve dulje, Sarajevo – Zagreb, 2012. (poezija)
  • Identitet i druge opsesije, Rijeka – Sarajevo, 2012. (izbor eseja)
  • Utemeljenja, Sarajevo, 2013. (studije, eseji, polemike)
  • Hoja po prstih, Ljubljana 2013. (poezija, bilingvalno)
  • The Man Who Went into the Fog, 2013. (priče)
  • Čovjek koji je odlazio u maglu, Rijeka – Sarajevo, 2013. (sabrane priče)
  • (Ne)mirna Bosna, Sarajevo, 2014. (kolumne)
  • Sablazan jezika, Zagreb, 2014. (poezija)
  • U taxiju zelene boje, Sarajevo, 2015. (priče)
  • Hod rubovima svjetova, Rijeka – Sarajevo, 2015. (putopisni dnevnici)
  • Pisma bosanskih franjevaca, Sarajevo – Zagreb, 2015. (epistolografija)
  • Rat i sjećanje, Rijeka, 2016., 2017. (roman)
  • Ходене на прьсти (Hodene na prusti), Sofija, 2016. (poezija na bugarskom)
  • Melankolija modela, Sarajevo, 2017. (poezija)
  • Ljubičasti menuet, Sarajevo, 2017. (izbor poezije)
  • In illo tempore, Zagreb, 2018. (roman)
  • Počast jeziku/Hommage à la langue/ طراء اللغة, Sarajevo, 2018. (poezija, trilingvalno)
  • Duga barbarska noć, Rijeka – Sarajevo, 2018. (izbor poezije)
  • Vareš i vareški kraj kroz stoljeća, Vareš, 2019. (fotomonografija)
  • Slike iz albuma odrastanja, Sarajevo, 2020. (priče za djecu i mlade)
  • Orfej iz doline željeza, Sarajevo, 2020. (izbor poezije)
  • Moj Vareš, Vareš, 2021. (putopisi)

Prijevodi

[uredi | uredi kôd]
  • Mozart: Pisma ocu, Banja Luka, 1990., 1991., 2003.
  • Priče stare Kine, Sarajevo, 1991.
  • Heinrich Böll: Potraga za čitateljem, Sarajevo, 2001.
  • G. A. Bürger: Pustolovine baruna Münchhausena, Sarajevo, 2003. (koautorstvo s Romanom Ivankovićem)
  • Mozart: Pisma, Zagreb, 2007.
  • Israel Zwi Kanner: Židovske priče, Zagreb-Sarajevo, 2007.
  • Mozart: Pisma, Zagreb, 2007.
  • Hans Küng: Izborena sloboda. Sjećanja, Rijeka – Sarajevo, 2009. (koautorstvo s Romanom Ivankovićem)
  • Mozart: Epistolarna simfonija, Sarajevo, 2016.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Šoštarić, Sanja. 20. svibnja 2020. PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH. penbih.ba. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • PEN, BIH. 9. svibnja 2020. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG. penbih.ba. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • Sarajevo, Oslobođenje. 20. svibnja 2020. Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam. oslobodjenje.ba. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • Zagreb, Večernji list. 20. svibnja 2020. Zbog prosvjednog pisma oko mise za Bleiburg Jergović, Đikić i Lovrenović istupili iz P.E.N.-a BiH. vecernji.hr. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • Lovrenović, Ivan. 19. svibnja 2020. ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI. ivanlovrenovic.com. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • DW. 20. svibnja 2020. Protest protiv protestnog pisma. dw.com. Pristupljeno 22. svibnja 2020.
  • Slobodna Evropa. 16. svibnja 2020. Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti. slobodnaevropa.org. Pristupljeno 22. svibnja 2020.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Oslobođenje. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFOslobođenje (pomoć)
  2. ↑ a b Lovrenović. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFLovrenović (pomoć)
  3. ↑ Slobodna Evropa. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFSlobodna_Evropa (pomoć)
  4. ↑ PEN. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFPEN (pomoć)
  5. ↑ Večernji list. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFVečernji_list (pomoć)
  6. ↑ DW. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFDW (pomoć)
  7. ↑ Derk, Denis. 28. ožujka 2017. Deklaracija o zajedničkom jeziku iz Zagreba. Večernji list. Zagreb. str. 6–7. ISSN 0350-5006. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2017. Pristupljeno 26. ožujka 2024. Alt URL.
  8. ↑ Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 26. ožujka 2024.
  • Avdagić, Anisa: Ljubav protiv smrti. O Ivankovićevoj izabranoj poeziji, Novi izraz, br. 69-70, Sarajevo, januar-juni 2018.
  • Babić, Mile: Melankolija kao čežnja za ljubavlju i ljepotom, u: Željko Ivanković, Dnevnik melankolije, Zalihica, Sarajevo, 2008.
  • Bajtal, Esad: Mit, mitologija & mitomanija (Željko Ivanković: Na marginama kaosa, Rabic, Sarajevo, 2001.), Revija slobodne misli 99, Sarajevo, g. VIII., br. 35., januar-mart 2002.
  • Bogišić, Vlaho: Ispit zrelosti (Željko Ivanković: Ljubav u Berlinu, Znanje, Zagreb, 1995.), Vijenac, Zagreb, g. IV., br. 62, 16. svibnja 1996.
  • Brnčić, Jadranka: Putopisanje rubovima svjetova, predgovor u: Željko Ivanković: Hod rubovima svjetova, Ex libris Rijeka – Synopsis Sarajevo, 2015.
  • Croatian Writers From Bosnia and Herzegovina: Ivo Andrić, Mirko Vidović, Antun Branko Šimić, Željko Ivanković, Miljenko Jergović, Sead Mahmutefendić, Books LLC, Memphis, Tennessee, USA, 2010
  • Đuričković, Dejan: Kritička promišljanja Željka Ivankovića (Željko Ivanković: Na marginama kaosa, studije i eseji, Rabic, Sarajevo, 2001.), Novi Izraz, Sarajevo, god. V., knj. V., br. 18, zima 2002.
  • Hrvatska enciklopedija, V. svezak, Hu-Km, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2003.
  • Hrvatska enciklopedija BiH, sv. 2, E-J, Hrvatski leksikografski institut BiH, Mostar, 2015.
  • Hrvatska književna enciklopedija, sv. II, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.
  • Ibrahimović, Nedžad: O poetici dnevnika (Željko Ivanković: 700 dana opsade – Tko je upalio mrak?, Ex libris – Synopsis, Rijeka – Sarajevo), Novi izraz, br. 53-54, Sarajevo, juli-decembar 2011.
  • Jergović, Miljenko: Grandiozna figura samoće, predgovor u: Željko Ivanković: 700 dana opsade; Tko je upalio mrak?, Ex libris, Rijeka – Synopsis, Sarajevo, 2011.
  • Kazaz, Enver: Ivankovićeva poetika svjedočenja (Željko Ivanković: Nove priče o ljubavi i smrti, Synopsis, Sarajevo, 2001.; Na marginama kaosa, Rabic, Sarajevo, 2001.), Revija slobodne misli 99, g. VII., br. 34., Sarajevo, oktobar-decembar 2001.
  • Kazaz, Enver: Taktilna metafizika u poeziji Željka Ivankovića, u: Željko Ivanković: Isus je pročitao novine, Rabic, Sarajevo, 2006.
  • Kazaz, Enver: Polemičnost i interdisciplinarnost studija i eseja (Željko Ivanković: Tetoviranje identiteta, Rabic, Sarajevo, 2007.), Novi izraz, g. IX., knj. IX., br. 37-38, Sarajevo, juli-decembar 2007.
  • Kazaz, Enver: Pažljivi rezbar naracije; predgovor u: Željko Ivanković: Čovjek koji je odlazio u maglu, Ex libris, Rijeka – Synopsis, Sarajevo, 2013.
  • Kordić, Zdravko: Raskoš prolaznosti do zrelosti (Željko Ivanković, Raskoš, hladna mjesečina, Meandar, Zagreb, 2002.), Osvit, Mostar, 1-2/2003.
  • Koroman, Veselko: Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas; Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa Hrvatske republike Herceg-Bosne, HKD Napredak Split, IP Obzor Međugorje, Mostar-Split-Međugorje, 1995.
  • Koroman, Veselko: Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas, II. prošireno izdanje; Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa Hrvatske republike Herceg-Bosne, HKD Napredak Split, IP Obzor Međugorje, Mostar-Split-Međugorje, 1996.
  • Kristić, Alen: Skok u bezdan baštine. Osvrt na književno stvaralaštvo Željka Ivankovića u povodu četrdesetogodišnjice objavljivanja njegove prve knjige, Novi izraz, 71-72, Sarajevo, juli-decembar 2018.
  • Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  • Martinović, Juraj: Između metafizičkog i psihološkog vremena/ Jedno čitanje Ivankovićeve poezije (u: Željko Ivanković, Izbor poezije, /1978. – 1998./, Ceteor, Sarajevo, 1999., 140 str.)
  • Matičević, Ivica: Priča o nestajanju i nastajanju (Željko Ivanković: Rat i sjećanje, Ex Libris, Rijeka – Synopsis, Sarajevo, 2016.) Republika, g. LXXII., br. 10, Zagreb, listopad 2016.
  • Mićanović, Miroslav: Pohvala svijetu koji nestaje: o porazu prolaznosti i vječnosti, u: Željko Ivanković: Duga barbarska noć, Ex libris, Rijeka – Synopsis, Sarajevo, 2018.
  • Novak, Slobodan Prosperov: Povijest hrvatske književnosti, Od Baščanske ploče do danas, Golden marketing, Zagreb, 2003., Isto u: Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. IV., Suvremena književna republika, Slobodna Dalmacija – Marjan Tisak, Split, 2004.
  • Osti, Josip: Ljubavni putopis (Željko Ivanković: Ljubav u Berlinu, Znanje, Zagreb, 1995.), Republika, Zagreb, g. LII, br. 1-2/1996.
  • Petrović, Miodrag: Poezija intelektualnog profila (Željko Ivanković: Vrijeme bez glagola, Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.), Letopis Matice srpske, Novi Sad, g. 162., knj. 438., sv. 1-2, br. 11/1986.
  • Pintarić, Jadranka: Tko će upaliti svjetlo (Željko Ivanković: Tko je upalio mrak?, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1996.), Kolo, g. V. br. 2, Zagreb, 1996.
  • Pranjković, Ivo: Europski i bosanski kaos (Željko Ivanković: Na marginama kaosa, Rabic, Sarajevo, MMI), Bilten Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije – Visoko, Zagreb, br. 5/2002.
  • Primorac, Strahimir: Ivankovićev magnum opus (Željko Ivanković: Rat i sjećanje, Ex libris – Synopsis, Rijeka – Sarajevo, 2016.), Vijenac, g. XXIV., br. 595-596, Zagreb, 22. prosinca 2016.
  • Samardžić, Adis: Vareška hronika dobra i zla, Hrvatski narodni godišnjak 2019., HKD Napredak, Sarajevo, br. 66., studeni 2018.
  • Sorel, Sanjin: Melankolija i Eros (Željko Ivanković: Raskoš, hladna mjesečina, Meandar, Zagreb, 2002.), Zarez, g. IV., br. 81., Zagreb, 23. svibnja 2002.
  • Šarčević, Ivan: Kroz dekonstrukciju kolektivizma do pojedinca (Željko Ivanković, Na marginama kaosa /fin de millenium/, Studije i eseji, Rabic, Sarajevo, 2001. 278 str.) Bosna franciscana, g. X., br. 17, Sarajevo, 2002.,
  • Tadić, Ladislav: Tromost sukoba dvaju separea, u: Željko Ivanković: Čitati Ivankovića u Sarajevu, Rabic – Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2010.
  • Tatarin, Milovan: Crni kralj i bijele kraljice (Željko Ivanković: Ljubav u Berlinu, Znanje, Zagreb, 1995.), Kolo, g. V. br. 2, Zagreb, 1996.
  • Vilušić, Daria: Rat i sjećanje: priča o 'izlasku iz kaosa u kozmos' (Željko Ivanković: Rat i sjećanje, Ex libris – Synopsis, Rijeka – Sarajevo, 2016.), Novi izraz, br. 65-66, Sarajevo, juli-decembar 2016.
  • Visković, Velimir: Zavidna energija preživljavanja (Željko Ivanković: 700 dana opsade, Durieux, Zagreb, 1995.), Vijenac, g. III., br. 45, Zagreb, 21. 9. 1995.
v • u
Dobitnici Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za književnost

1981.: Ivan Aralica (Put bez sna) • 1983.: Iris Supek (Kraj svijeta počinje kihanjem) • 1983.: Tatjana Arambašin Slišković (Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica) • 1985.: Irena Vrkljan (Svila, škare) • 1986.: Pavao Pavličić (Trg slobode) • 1987.: Hrvoje Hitrec (Ljubavi na crnom baršunu) • 1988.: Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke) • 1989.: Nedjeljko Fabrio (Berenikina kosa) • 1990.: Zvonimir Majdak (Krevet) • 1991.: Goran Tribuson (Potonulo groblje) • 1992.: Feđa Šehović (Svi kapetanovi brodolomi) • 1993.: Dalibor Cvitan (Ervin i luđaci) • 1994.: Miljenko Jergović (Sarajevski Marlboro) • 1995.: Pavao Pavličić (Šapudl) • 1996.: Višnja Stahuljak (Sjećanja) • 1997.: Alenka Mirković-Nađ (91,6 Mhz glasom protiv topova) • 1998.: Ratko Cvetnić (Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata) • 1999.: Goran Tribuson (Trava i korov) • 2000.: Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu) • 2001.: Stjepan Tomaš (Odnekud dolaze sanjari) • 2002.: Nedjeljko Fabrio (Triemeron) • 2003.: Josip Mlakić (Živi i mrtvi) • 2004.: Renato Baretić (Osmi povjerenik) • 2005.: Luko Paljetak (Skroviti vrt) • 2006.: Igor Štiks (Elijahova stolica) • 2007.: Sanja Lovrenčić (U potrazi za Ivanom) • 2008.: Ivo Brešan (Katedrala) • 2009.: Ratko Cvetnić (Polusan) • 2010.: Ivana Šojat Kuči (Unterstadt) • 2011.: Ivan Aralica (Carske kočije) • 2012.: Nikola Đuretić (Almanah smrti i nestajanja) • 2013.: Pavao Pavličić (Muzej revolucije) • 2014.: Julijana Matanović (I na početku i na kraju bijaše kava) • 2015.: Dubravko Jelačić Bužimski (Nezaboravne priče iz kavane Corso) • 2016.: Željko Ivanković (Rat i sjećanje) • 2017.: Kristian Novak (Ciganin, ali najljepši) • 2018.: Jurica Pavičić (Crvena voda) • 2019.: Goran Tribuson (Otac od bronce) • 2020.: Ena Katarina Haler (Nadohvat)

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Željko_Ivanković&oldid=6898236"