Wikipedija:Kafić/Arhiv 61

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

<⹀ Prethodni

Sljedeći ⹀>

---

---

Popisi poznatih

Fhms me upozorio da na hr wiki imamo u člancima o gradovima (a i u ostalim člancima) često podnaslov Poznate osobe (toga grada, općine, naselja, države itd.), a takvih popisa nema niti na drugim Wikipedijama (nisam provjeravao) niti u papirnatim enciklopedijama (to znam). Kako smo za popise na hr wiki otvorili imenski prostor Dodatak, predložio sam da se svi predugi popisi premjeste u Dodatak, a da u člancima može ostati kratak popis s ne više od 10 imena. No pitao sam također par kolega admina, i svi s kojima sam do sada o tome pričao jednoglasni su da takvi popisi trebaju ići u imenski prostor Dodatak, tj. suradnici koji vide potrebu za takvim popisima neka ga stvore u imenskom prostoru Dodatak i mogu staviti poveznicu na takav popis na dnu odgovarajućeg članka (među poveznicama), ali popisi osoba ili prezimena nemaju što tražiti u glavnom imenskom prostoru.

Također, takvi popisi bi bili sličnog oblika kao što je to na njemačkoj wiki o Darmstatu, prvo ide popis gradonačelnika, pa počasnih građana grada, zatim kultura i sport, potom ostali. Naravno, u popisima za općine i naselja ne bi bilo gradonačelnika (jer općina nije grad), ali ni načelnika, jer ne zadovoljavaju kriterije. Ako postoji konsenzus zajednice, proglasili bi to smjernicom. Molim vaša mišljenja. SpeedyGonsales 14:55, 27. lipnja 2009. (CEST)

Osobno sam protiv takvih popisa, odnosno uklanjao bih to. Ako se već mora, onda treba uvesti strožije kriterje tko ide na taj popis. Npr. neki dan sam uklonio iz Ivanić-Grada spominjanje Ivice i Janice Kostelić. Naime, njihova je majka iz Donjeg Šarampova, naselja u sastavu Grada. Nedugo zatim me je suradnik upozorio: "Naime, osim što im je majka iz Šarampova, oni su dobar dio djetinjstva proveli u Ivaniću, te su u Ivaniću pohađali i dio osnovne škole. Stoga bih ih ipak ostavio kao poznate Ivanićane - prve godine života su tamo proveli...". Po meni takvo nešto nije od značaja da bi ih se svrstalo u poznate osobe toga grada. Dakle, uklanjati te popise, a ne ih stvarati, a ako se ipak ruke trestu i mora se stvoriti takav popis, onda uvesti strogu kontrolu ovisnosti o poznatim (nekad "slavnim") osobama. --Ex13 (razgovor) 15:07, 27. lipnja 2009. (CEST)

Da bi se popisi poznatih osoba doveli u red mora postojati nekakva smjernica. Tako bi se olakšao rad patrolerima i smanjile bespotrebne diskusije. Mislim da je prebacivanje popisa na dodatak zadovoljavajuće rješenje i za one koji su za duge popise i za one koji su protiv njih. Osobno sam i za brisanje svih imena koji nemaju kratki opis po čemu su te osobe poznate.--D tom 15:19, 27. lipnja 2009. (CEST)

Ja sam vec na par mjesta rekao da sam protiv popisa poznatih osoba (ranije vec negdje, a danas tu i tu), jer je upitno da li je osoba poznata po tome sto se samo rodila u nekom gradu ili je zasluzna po necemu sto je ostavila u tom gradu. Usput jos jednom da kazem, 99% zivucih poznatih osoba zivi u Zagrebu, pa je pitanje jel njihovo djelovanje bitnije za Zagreb ili za gradove otkud potjecu. Ovaj primjer s Donjim Saralampovom kristalno jasno pokazuje kako je to apsurdno. No, ako admini misle da su takvi popisi potrebni, onda neka budu u Dodacima, pa nek se narod veseli. Pozz;) --Fhms (razgovor) 15:39, 27. lipnja 2009. (CEST)

Protiv brisanja popisa
Apsolutno protiv brisanja, takvih popisa ima na drugim wikipedijama, a za to sam ako je dugačak popis da se stavi dodatak , ostalo ostaviti na glavnom clanku--Sokac121 (razgovor) 17:16, 27. lipnja 2009. (CEST)

Evo da vam malo razbijem jednoglasnu odluku: Protiv brisanja popisa NEUTRALAN za izdvajanje u posebne članke, ali ako se moram opredijeliti onda sam i ovdje Protiv, pozdrav Metropoli (tancima) iz malog mista --Jure Grm, 27. dana mjeseca lipnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 16:05.

Za brisanje Naravno da sam za brisanje ovog promoviranja raznoraznih skorijevića koji su se prsili pod nekakvim slavnim ljudima. Pogledaš piše nešto 'slavni ljudi', a ispod na popisu nekakvi lokalni posljeratni gotovani sa tatinim autima, maminim mirovinama u džepu i radnom knjižicom na birou. -E al on je sad slavna osoba. Poznaju ga svi kafići i oštarije u kojima visi cili dan za šakom. Zmnate tko su slavne osobe: Hitler, Napoleon, Tito, Atila, Brus Li. John Wayne, Kolumbo, Alfred Nobel, a ne nekakav Njonjo iz Gornjeg Lijevog. --Zeljko (razgovor) 16:29, 27. lipnja 2009. (CEST)

O'šlo ukrivo

Ovo nije glasovanje, nego pitanje suradnika za njihovo mišljenje. Osim toga, Sokac nije shvatio poantu (ili bar nije pročitao ili reagirao na postavljeno pitanje, nego odgovara drugim suradnicima koji su malo stroži). Dakle, pitanje NIJE brisati ili ne brisati popise osoba iz članaka o gradovima, općinama i naseljima, NEGO treba li ih premjestiti u imenski prostor Dodatak, pošto takvih popisa nema na drugim Wikipedijama (Fhms kaže da nema, Sokac kaže da ima), ali ih zasigurno nema u papirnatim enciklopedijama. Do sada su argumenti svih suradnika bili za premještanje/brisanje, Jure nije iznio argumente za svoj stav, Šokčev argument da druge Wikipedije imaju popise u članku nije bitan jer naša Wikipedija slobodno može biti bolja od drugih, te Fhms tvrdi suprotno (očito su gledali različite Wikipedije), ali ponavljam još jednom, druge Wikipedije treba pratiti samo tamo gdje su bolje od nas, ne treba prenositi tuđe pogreške.

Molim vaša mišljenja (argumentirana), ne glasove (Jure, prozvan si :-). SpeedyGonsales 17:57, 27. lipnja 2009. (CEST)

A, čo'eka!? Izbrisa mi glasove! Zva'ću GONG! ;-)

Dakle argumenti:

1. argument, kako je i SpeedyG. već rekao, da ovo ima ili nema na drugim wikipedijama me ne zanima, jer je, opet SpeedyG., naša wiki slobodna, neovisna, i međunarodno priznata! Triput hura za našu Wiki!
2. Citiram jedan stav: "...Osobno sam protiv takvih popisa, odnosno uklanjao bih to....", dakle protiv sam uklanjanja.
3. A što se tiče premještanja, nemam argument protiv, osim da mi nesmeta ovako, dapače!

toliko od prozvanog! --Jure Grm, 27. dana mjeseca lipnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 18:19.

Dotični nisam glup da nevidim da ovo nije glasovanje, ja sam objasnio kratko i jasno da nisam za brisanje poznatih osoba iz glavnoga članka, samo za premjestanje ako je popis dugačak , --Sokac121 (razgovor) 18:14, 27. lipnja 2009. (CEST)

Treba tu debela revizija. Svašta se prošvercalo pod tzv. poznate osobe. Takvima treba izbrisat imena gdje god bila, a oni što preostanu zaslužuju da budu gdje su god po potrebi spomenuti. Malo će ih ostat, pa neće ni trebat cijela stranica, bit će dosta i kvarat. --Zeljko (razgovor) 18:37, 27. lipnja 2009. (CEST)

Jure, kao argument citiras Ex-ov stav, koji je suprotan tvome. Ovdje su moji argumenti:

1. Rodjenje neke osobe u nekom gradu ne znaci nista posebno za taj grad, osim ako osoba nije u njemu ostavila velika djela. Spomenuo sam Branko Lustig je holivudski producent, a ne Osjecki producent ili po necemu znacajan gradjanin Osijeka.

2. 99% poznatih zivucih Hrvata zivi u Zagrebu.

3. Na popisima se nekontrolirano pojavljuju kojekakvi anonimusi za koje nitko nikad nije cuo.

4. Enciklopedijski clanci, a narocito oni najcitaniji clanci o naseljima, trebaju biti napisani ENCIKLOPEDIJSKI, a to znaci da imaju RECENICE koje teku jedna za drugom. Ko ne zna sastavljati recenice, neka ne pise za wikipediju.

5. Ne moze nam uzor biti bosanska ili srpsko-hrvatska wikipedija, uza sve duzno postovanje prema njima. Uzor treba biti vece i bogatije iskustvo. Engleska wikipedija, a tu mislim na clanke o naseljima angolosaksonskog govornog podrucja, nema u naseljima liste poznatih osoba. Imaju ga naselja koja nisu u anglosaksonskom govornom podrucju jer ga najvejrojatnije pisu stanovnici tog podrucja. Kod engleske wikipedije treba gledati naselja Engleske i Amerike, kod talijanske wikipedije naselja Italije, kod njemacke wikipedije naselja Njemacke, itd. Speedy je naveo dobar primjer poznatih osoba iz Darmstadta, na njemackoj wikipediji, koji bi se mogao uzeti kao uzor, ali i ovdje je on prenesen u Dodatak, a nije u clanku o naselju.

5. Mogao bih navesti jos koji argument. --Fhms (razgovor) 18:51, 27. lipnja 2009. (CEST)

Ne volim ulaziti u rasprave, ali sam opet prozvan :-) pa evo odgovora:

1. Meni znači . (točka)
2. Pa i ne ide ti baš matematika! :-) Ali sve i da je ... e, i?
3. Tu se slažemo ... ali Bogufala, takve nije problem pobrisati!
4. ...ovaj dio je valjda zalutao, ne vidim neke veze s temom ... ali, btw. slažem se s tom tezom.
5. viruj mi na bs. sr. sh. en. de. i sve druge skupa odem 3 puta misečno ... tako da mi ne predstavljaju uzor, i kako već naglasih: "naša wiki slobodna, neovisna, i međunarodno priznata! Triput hura za našu Wiki!"
6. (iako piše opet 5.) I ja!--Jure Grm, 27. dana mjeseca lipnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 19:01.

Oni uzor zar u ovakvom pisanju [1].. baš su se namučili. Trebalo je naći ovo pa samo zapejstovat na stranicu en-wikipedije. Takve su im sve, ako nisu u pitanju veliki gradovi. Mi možemo biti uzor njima. Jer ono što imamo naše je... nije tuđa muka. --Zeljko (razgovor) 19:14, 27. lipnja 2009. (CEST)

U pravu si Zeljko, samo pitanje tko je od koga skinuo, da li Wikipedija sa stranice All Experts ili obrnuto ;))--Fhms (razgovor) 23:21, 27. lipnja 2009. (CEST)

Mojih 5 centi

Fhms, ne bih se složio da naselja anglosaksonskog govornog područja nemaju liste poznatih osoba. Kao primjer navest ću tri grada srednje veličine u Kaliforniji: Burbank, Fresno i Sacramento. Naravno, na tim listama nema knjižničara u osnovnoj školi ni kapelnika lokalne limene glazbe. --Mario Žamić (razgovor) 19:17, 27. lipnja 2009. (CEST)

Ok, Mario, nasao si tri. Ima li koji veci i relevantniji grad da ima takav popis? Jer po toj logici, ako jedan Fresno ima 120 poznatih osoba, Los Angeles bi proporcionalno broju stanovnika mogao imati dvanaest puta vise, dakle 1.440 poznatih osoba, tim vise sto je srediste javnog zivota. Pitanje je onda gdje se zaustaviti. Takodjer, obrati paznju da u Burbanku pise "Notable residents who are natives or have lived", znaci nisu nuzno rodjeni u tim gradovima vec su zivjeli tamo. Po tome bi zapravo gotovo sve zivuce poznate osobe u Hrvatskoj trebale stajati u clanku Zagreb jer ondje zive. Mislim da nam ti primjeri koji si naveo ne mogu biti uzor na hrvatskoj wikipediji.

Jure, kad kazem da clanak treba biti enciklopedijski, to znaci da se odlomci ne sastoje od popisa nego od recenica. Tu ne mislim samo na Poznate osobe, nego i na odlomke kao sto su Sport, Udruge i sl., gdje god se nesto nabraja. --Fhms (razgovor) 21:55, 27. lipnja 2009. (CEST)

Po toj logici, možeš slobodno pobrisati pola wikipedije! ... Ovim odustajem od rasprave po ovoj temi, ja svoje mišljenje rek'o i ne mislim dalje ništa dokazivati!--Jure Grm, 27. dana mjeseca lipnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 22:21.

Ako me već citirate, citirajte i drugi dio, koji glasi: "Ako se već mora, onda treba uvesti strožije kriterije tko ide na taj popis." Samo izdvajanje neće riješiti problem, jer na popisu ima dosta padobranaca i kriteriji su svakakvi (gore sam naveo osnovnu školu Janice i Ivice). A da ne govorim o općinama i tamošnjim poznatim osobama. Svakako pored svake osobe treba stajati ukratko tko je i što je. Valjalo bi i nekako ograničiti u glavnom članku koliko osoba može, npr ako je više od 10-20, tada ide na Dodatak. Osobno ću i dalje brisati poznate osobe koje su u nekom gradu poznate samo zato što su im mater i ćaća iz grada, a oni nemaju nikakvih stvarnih veza s gradom (to je moj odgovor na poznate Hrvate iz BH s "privremenim" radom u dijaspori od neki dan, te na Ivicu i Janicu)--Ex13 (razgovor) 23:09, 27. lipnja 2009. (CEST)

Odgovor mom Idolu za Hrvate iz BiH: e pa onda tako nije ni Hrvat već Austrijanac, Njemac, Švicarac... Npr. da se moje dite rodi u Armeniji ne bi bilo Hrvat iz BiH već Armenac, glupost!--Uskboy 23:24, 27. lipnja 2009. (CEST)

Jedno je biti Hrvat, a drugo državljanin Hrvatske, BiH, Njemačke. Netko tko se rodio u Armeniji, igra za Rusku nogometnu reprezentaciju, a samo jednom godišnje se dođe pomolit Majci Božjoj Međugorskoj za mene nije poznati Hrvat iz BiH, već podrijetlom iz BiH. --Ex13 (razgovor) 23:26, 27. lipnja 2009. (CEST)

PROTIV Ne slažem se sa brisanjem popisa osoba.
Kad ste već spomenuli de.wiki, oni imaju rubriku "sohne und tochter" ili "Persönlichkeiten ". Vidite primjer Gradca na kojem su navedeniji najbitniji, a širi popis je na de:Liste der Persönlichkeiten der Stadt Graz. Imaju i kategoriju de:Kategorie:Liste (Personen nach Stadt) (nl.wiki ima na nl:Categorie:Lijsten van personen naar plaats). Daklen, nije to samo "slučaj jednega grada". Ili it.wiki. Grad it:Piacenza ima u rubrici "Personalità legate a Piacenza " ili gradić it:Teramo, pod "Personalità legate a Teramo ". Na fr.wiki imate isto. I to za velike gradove fr:Anvers (Antwerpen), pod " Anversois connus ". Ima i španjolska wiki. Recimo, gradić es:Getafe, pod "Lugareños ilustres ". Mađarska wiki isto. Recimo za Pečuh hu:Pécs, pod "Pécsett születtek ". I Bugari. Za veće gradove imadu pos. članak, kao za Sofiju bg:Личности (София) odnosno cilu kategoriju bg:Категория:Личности по град. U popis za Sofiju su ušle poznate osobe u svezi sa Sofijom (Известни личности, свързани със София, na članku o Sofiji). Znači, nisu samo da su morali se proslavit u tome gradu. Pa ako su se rodile u nekom selu, normalno je navesti ih ondi. I Slovenci. sl:Trbovlje. Pod "Ljudje, povezani s Trbovljami".
Stoga, ako vam je bitno šta mislidu druge wikice, to je potpuni promašaj brisati.
Druga je stvar što je potrebno brisati kojekakve skorojeviće, dežgracje i bezveznjake koje netko utrpava u članak radi promicanja istih. Triba dobro probrat. Postojidu poznate osobe koje se zasluživa spomenut, a postojidu poznate osobe koje su napuhane veličine, za koje je upitno da uopće budedu na Wikipediji.
Što se tiče brisanja redka o podritlu osoba ako su iz poj. naselja, ne slažen se. Činjenica je da su brojne poznate osobe u današnjici rodom iz najvećih gradova. U njima su se rodili i žividu i dilujedu (za RH: Zagreb, Split). Ispada da mala sela nimadu ništa s time. A ipak imadu. Ljubo Stipišić živi i diluje u Splitu, kao i Gibonni. Ali punu sliku se o nekom mistu dobiva, kada se navede koje su poznate osobe rodom iz tega mista. Tako i u oven slučaju, o mistu Varbonju (knjiž.: Vrbanj) na Hvaru. Postojidu i drugi kriteriji: Krleža je značajan i za Pečuh, jer je neko vrime boravia ondi.
U suprotnom, obrišete li poznate osobe u svezi s nekim naseljem, imate samo suhoparni članak o naselju.
Što se tiče velikih gradova, može biti "uži popis" na članku, na kojemu bi bili gradski velikani, a ne trenutačno "popularni". Za širi popis možemo otvorit posebni članak koji može ić u imenski prostor Dodatak. Kubura (razgovor) 02:39, 28. lipnja 2009. (CEST)

@Fhms: nisam "našao tri", već sam uzeo prva tri koja sam našao, zato što si Ti rekao da oni ne postoje na engleskoj wikipediji. Također, gore pišeš da nam ne mogu biti uzori sr, bs i druge wiki, jer "Uzor treba biti vece i bogatije iskustvo. Engleska wikipedija...", a par redaka niže meni otpisuješ "Mislim da nam ti primjeri koji si naveo ne mogu biti uzor na hrvatskoj wikipediji." Odluči se. Što se tiče Tvojih ostalih argumenata, u potpunosti se slažem.--Mario Žamić (razgovor) 09:59, 28. lipnja 2009. (CEST)

Netko je rekao i da uzor treba biti bolji od nas, a ne gori. Ova varijanta sa "Sinovi i kceri" je naivna i na razini pucke legende, a ne neke ozbiljne enciklopedije. No, kako god hocete, dragi moji! Zivio Gornji Saralampov! ;) --Fhms (razgovor) 11:30, 28. lipnja 2009. (CEST)

Samo premještanje u Dodatak:Popis poznatih i počasnih građana ... ili Poznati i počasni građani ...

Koliko vidim od početka se govori o izdvajanju tih popisa na posebne stranice, a ne brisanju. Grad Rijeka, a vjerujem i mnogi drugi hrvatski gradovi imaju odluke o javnim priznanjima (Javna priznanja Grada Rijeke su:- Nagrada Grada Rijeke za životno djelo, - Godišnja nagrada Grada Rijeke, - Počasni građanin Grada Rijeke,- Zlatna plaketa »Grb Grada Rijeke«) i na primjeru Rijeke, na tom popisu mogao bi biti podnaslov == Gradonačelnici Rijeke ==, == Dobitnici javnih priznanja grada Rijeke ==, pa podnaslovi po nagradama. U nečijem životopisu potrebno bi bilo navesti dobivanje takve nagrade. Značajnim osobama se najčešće nakon smrti, na kućama u kojim su rođene (u prošlosti) i kućama u kojim su umrle postavljaju spomen ploče, a na spomen pločama uglavnom piše po čemu su postale značajne. Dalje bi mogli biti podnaslovi == Rođeni u Rijeci ==, == Umrli u Rijeci ==, == Bivši i današnji građani Rijeke == (pod koji bi dolazile osobe koje žive/živjele su ili rade/radile su u Rijeci, poput npr. Janice Kostelić koja već godinama živi i u Rijeci, Ćiro Blažević ima kuću i u Kraljevici) . Već se godinama građani Hrvatske rađaju u rodilištima i najčešće im kao mjesto rođenja zaista stoji grad u kojem su rođeni i s vremenom će "kuća u kojima se netko rodio" biti sve manje. Jakov Fak rođen je u riječkom rodilištu, kao mjesto rođenja mu piše Rijeka, no zapravo živi i trenira u Mrkoplju. Podacima o podrijetlu neke osobe mjesto je u članku o samoj osobi ili podrijetlu roditelja, a u članku o gradovima, značajne osobe za neki grad biti će svakako spomenute kroz tekst ako su svojim radom obilježile povijest nekog grada. Pitanje je samo nakon kojeg broja poznatih osoba otvarati posebnu podstranicu/dodatak. Možda više od 3? --Roberta F. 16:26, 28. lipnja 2009. (CEST)

Ispod 10-20 nema smisla otvarati popis. Na popis bi trebale ići samo osobe koje su povezane s gradom, općinom, naseljem, državom (dakle ne osobe kojima su roditelji ili djedovi i bake od tamo). Na popisu bi trebalo jasno označiti zašto su povezane s gradom - tamo su rođene, provele značajni dio svog (stvaralačkog) života, proglašeni počasni građanin i slično. Svakako je potrebno jasno naznačiti tko su i što su. Ako se otvara popis, onda u glavnom članku treba zadržati osobe koje su stvarno doprinjele mjestu i kojeg su ga proslavile. Također, predlažem izbaciti bendove (povod za to mi je Split), jer to nisu osobe, već skupina osoba. Toliko od mene na ovu temu. --Ex13 (razgovor) 16:56, 28. lipnja 2009. (CEST)

Kod Pocasnih gradjana treba biti oprezan zato jer je npr. kralj Aleksandar bio pocasni gradjanin nekih hrvatskih gradova. ;)--Fhms (razgovor) 17:05, 28. lipnja 2009. (CEST)

Dobro je, nakon par povika PROTIV BRISANJA (o kome nije bilo govora), suradnici većinom argumentiraju svoje mišljenje i predlažu rješenja. Pričekat ćemo još 2-3 dana, a onda pokušati donijeti odluku s kojom će se svi slagati. Što se tiče kralja Aleksandra, primjenio bi isti princip kao i zakonodavstvo SAD-a koje nije još proglasilo nevažećim mnoge zakone iz vremena Divljeg Zapada, ali ih ne primjenjuje u stvarnosti (par primjera, da malo "oživimo" diskusiju :-)):

• Kentucky "Svi građani obvezni su kupati se najmanje jednom godišnje."
• Georgia "Zabranjeno je vezanje žirafa uz telefonske stupove ili uličnu rasvjetu."
• New York "Lovci ne smiju iz vozila javnog prijevoza pucati na zečeve."

Aco nije proglašen počasnim građaninom nekog grada radi zasluga, nego iz nekih drugih razloga, i ne vidim problem da se navede da je tada i tada proglašen počasnim građaninom, ionako ispod zemlje više ne može nanijeti nikakvu štetu. Najbolje je pokazati na primjeru, molim pogledajte grad Zagreb#Povezani_članci. Umjesto popisa poznatih osoba koji nije lako kontrolirati, tu su tri poveznice:

• Popis počasnih i zaslužnih građana Zagreba
• Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika
• Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba

Prvi popis izvore ima na službenim stranicama grada Zagreba, i dok je prva inačice stranice dosadan popis (nema kralja Aleksandra, ali ima Bacha i Hedervaryja), na toj stranici trebaju ukratko biti obrazloženi razlozi zašto je netko postao počasnim građaninom (što sam napravio za prvu trojicu, dva su dobila status jer je tako moralo biti, ban Jelačić jer ga je zaslužio), te valja staviti slike kipova, spomenika i spomen-ploča kojih je Zagreb pun. Tako ne smeta pročitati da je Khuen Hedervary postao počasnim građaninom 1895. godine, jer će pisati npr. mađarske zastave dig'o Hedervary, silom hoće Hrvatsku da nam pomađari, Ustani bane....

Drugi popis je popis gradonačelnika, i mjesto mu je u Dodatku kao i trećem popisu, jer obrazloženja nisu potrebna, to su goli popisi. Napomena: neke osobe treba prebaciti iz trećeg popisa u prvi pod zaslužne građane, to nije još učinjeno - ali prilično sam siguran da nije svima tamo mjesto. Za kraj, možete pročitati što piše Mladen Pavković o istoj/sličnoj temi: No, i Staljin je zaslužan za slom fašizma, daleko više nego Broz. Zašto on nema svoju ulicu ili trg u glavnom gradu Hrvatske? Zašto, na kraju krajeva, on nikada nije bio počasni građanin Grada Zagreba jer bez njegove pomoći Brozovi komunisti i partizani nikada ne bi ostvarili pobjedu nad Hitlerovom armijom?, i

Počasni građani našeg glavnog grada su i bivši komunistički moćnici i diktatori poput: Vladimira Bakarića, Anke Berus, Ivana Krajačića, Karla Mrazovića, Mike Špiljaka, pa čak i predsjednika Republike Gvajane Linden Forbesa Burnhamija!

Da mi je samo znati što je radio precjednik Gvajane u Zagrebu, studir'o? :-) Pošten čovjek, vidi članak na en wiki, umro 1985. za vrijeme operacije grla, tijelo su mu mumificirali u Lenjinovom mauzoleju u Moskvi, a u vrijeme njegove smrti navodno su članovi njegove obitelji imali 20 milijardi dolara u offshore bankama. SpeedyGonsales 22:48, 28. lipnja 2009. (CEST)

Merovinzi

Pozdrav svima. Imam jedan upit koji je vezan uz članak Merovinzi kojeg sam minutu prije kreirao. Naime, članak sam preneo s wikipedije na srpskom jeziku, ali na njemu nema popisa literature koja je korištena u tom članku. Bilo mi je žao obrisati ga kad sam već stavio poveznice, i preveo ga na hrvatski jezik, pa sam provjerio inačicu na engleskom jeziku i utvrdio da je autor toga članka na srpskoj wikipediji uglavnom preveo tekst s engleske wikipedije. Kažem uglavnom, jer ne nalaze se baš svi odlomci (iako većina) u srpskoj wikici. Kako je pravilo da bi trebao postojati izvor za napisani tekst, jer ja nisam autor napisanog, ja sam odlučio kopirati izvore s engleske wikipedije. Zanima me:

• a) Je li u redu pozivati se na literaturu na engleskom jeziku ukoliko postoji hrvatska? (U ovom slučaju ne bih ni ogao navesti bilo koju knjigu na hrvatskom jeziku jer uistinu nije ni korištena)
• b) Ukoliko smijem učiniti ovo pod a), koliko je ispravno navesti svu literaturu koja se nalazi na engleskoj inačici jer postoji mogućnost da se u srpskoj (a odnosi se ovdje i na hrvatsku) verziji nije koristio jedan dio literature, jer je onaj tko je prevodio tekst izostavio pojedine dijelove (a koji mogu biti iz knjige na koju se referira samo taj tekst/odlomak).

Živi mi bili! Blek Stena (razgovor) 09:18, 2. srpnja 2009. (CEST)

Suradniku sam odgovorio (ili barem pokušao odgovoriti) na njegovoj stranici za razgovor. --Flopy (razgovor) 09:58, 2. srpnja 2009. (CEST)

Ako je clanak preveden izvorno s engleskog, neka se navede osnovna literatura na engleskom jeziku. Naime, podaci dobiveni za clanak potjecu iz te literature, a ne iz hrvatske literature o toj temi. Naime, dogadja se da razliciti autori imaju razlicito misljenje o porijeklu, dataciji ili povijesnim okolnostima nekog dogadjaja i bez obzira na to sto se opceniti podaci cesto puta ponavljaju i preklapaju. Ako pak netko izvuce neki podatak iz hrvatske literature, onda se ta hrvatska knjiga moze dodati u taj popis. To bi bilo najvjerodostojnije citiranje izvora. Pozdrav! --Fhms (razgovor) 10:10, 2. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se. Ali inače vrijedi pravilo (kad netko rcimo piše neki znanstveni rad ili knjigu) da hrvatska literatura ima prednost, ona se prvo konzultira, a zatim strana. Literature na hrvatskom o nekim područjima nažalot nema pa smo upućeni isključivo na stranu. --Flopy (razgovor) 10:17, 2. srpnja 2009. (CEST)

Odgovor je zapravo dio pravila Wikipedija:Provjerljivost. Suradnici bi trebali ponekad pročitati pravila, hr wiki ih nema 2.000 kao neke druge Wikipedije :-). SpeedyGonsales 10:27, 2. srpnja 2009. (CEST)

Priznat ću da to i nisam pročitao, ali to samo potvrđuje moj odgovor. Takva pravila i inače vrijede, nije tu wikipedija ništa posebna. --Flopy (razgovor) 10:32, 2. srpnja 2009. (CEST)

Flopy, zapravo i ne. Kad netko pise znanstveni rad ili knjigu, prednost ima vjerodostojan izvor na bilo kojem jeziku. Npr. vjerodostojan izvor o Merovinzima bi bila knjiga Die Merowinger und das Frankenreich, jer se autor usko specijalizirao za to podrucje, koje je sam detaljno istrazivao, dok recimo Velika ilustrirana povijest svijeta moze biti vjerodostojna samo za opce podatke, a ne za usko specijalizirane teme. Nikad neces naci da neki ozbiljan znanstveni rad citira Veliku ilustriranu povijest svijeta. Ako me razumijes;)

Speedy, razumijem politiku provjerljivosti izvora na wikipediji, ali pitanje je sta ona podrazumijeva. Npr. sve knjige objavljene u Hrvatskoj po zakonu o obveznom primjerku cuva Nacionalna i sveucilisna knjiznica u Zagrebu pa se podatak moze ondje provjeriti. Da li je to onda provjerljivo ili nije? Drugi je, dakako problem, sto vecina online izvora na hrvatskom jeziku jos uvijek nema nikakvu znanstvenu vjerodostojnost, pa se moze koristiti tek za opce podatke. --Fhms (razgovor) 10:35, 2. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se s obojicom. Problem jest što u nas i nema usko specijalizirane literature. Međutim mislim da članci na wikipediji uglavnom ne bi trebali baš jako zalaziti u usko područje nego ostati na općim podacima jer tome i služi enciklopedija. Tko želi dublje ući u tematiku neka konzultira stručnu literaturu na kojem god hoće jeziku. --Flopy (razgovor) 10:48, 2. srpnja 2009. (CEST)

Pa eto, slazem se, valja postivati pravila wikipedije. Iako, kod nas ima dosta usko specijalizirane literature ali za podrucje nase povijesti, znanosti, kulture i politike. Ima cak nesto i prevedene strane usko specijalizirane literature. Npr. za ono sto wikipediji treba o Merovinzima, moze se naci i u domacoj literaturi;) Usput da kazem, bila je nedavno velika medjunarodna izlozba Hrvati i Karolinzi, pa je izasla publikacija na hrvatskom koju su pisali sve ugledni domaci i strani znanstvenici na tom podrucju. Eto, to bi bila neka vjerodostojna literatura na hrvatskom o jednoj svjetskoj temi. Ali kazem, ako je wiki clanak preveden s engleskog, izvor bi mu trebala biti engleska literatura navedena u izvornom clanku. Pozz ;)) --Fhms (razgovor) 11:05, 2. srpnja 2009. (CEST)

Ja sam samo htio pitati jel da brišem izvore ili da ostavim? Ništa mi sad tek nije jasno. Blek Stena (razgovor) 11:26, 2. srpnja 2009. (CEST)

Ostavi, jer članak je veliš na en.wiki napisan na temelju njih. --Flopy (razgovor) 11:32, 2. srpnja 2009. (CEST)

Odgovaram na sva (u međuvremenu) postavljena pitanja:

Flopy je redak više dobro odgovorio, ako u nekom članku nema izvora, a navedeni članak je prijevod s en wiki gdje su izvori na en literaturu, bolji i takvi izvori nego nikakvi, i treba ih navesti. Jer poanta pravila Wikipedija:Provjerljivost je da ono što piše u člancima treba biti provjerljivo, a ako izvora nema, onda NIJE provjerljivo i treba biti obrisano. Na hr wiki još nismo došli do brisanja članaka (ili automatskog stavljanja predložaka ako neki članak nema izvore), ali i to je moguće kroz izvjesno vrijeme. Dakle, bolje ikakav (vjerodostojan) izvor, nego nikakav. Ovaj odgovor je bio jednostavan.

Odgovor na pitanje Speedy, razumijem politiku provjerljivosti izvora na wikipediji, ali pitanje je sta ona podrazumijeva. Npr. sve knjige objavljene u Hrvatskoj po zakonu o obveznom primjerku cuva Nacionalna i sveucilisna knjiznica u Zagrebu pa se podatak moze ondje provjeriti. Da li je to onda provjerljivo ili nije? Drugi je, dakako problem, sto vecina online izvora na hrvatskom jeziku jos uvijek nema nikakvu znanstvenu vjerodostojnost, pa se moze koristiti tek za opce podatke. je nešto složeniji. To što nešto piše u nekoj knjizi, to ne znači da je to vjerodostojan izvor. Izvori trebaju biti vjerodostojni, i to je zapravo jedini valjani kriterij. SpeedyGonsales 14:48, 3. srpnja 2009. (CEST)

lud, zbunjen...

primjetih da imamo 7-8 članaka o likovima iz serije lud, zbunjen, normalan. kao prvo, smatram da ne zaslužuju zasebne članke, a kao drugo, ionako o svakom piše rečenica, maksimalno dvije pa predlažem da se svi prebace u jedan članak, recimo Likovi iz serije Lud, zbunjen, normalan --zhile 19:43, 2. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se sa prijedlogom, to isto piše i u Pomoći.--Vatrena ptica (razgovor) 19:45, 2. srpnja 2009. (CEST)

ZA--Uskboy 21:23, 2. srpnja 2009. (CEST)

ZA--3D (razgovor) 18:43, 4. srpanj 2009. (CEST)

ok znači slažemo se, e sad, vidim da o većini piše samo taj i taj je lik iz serije lud, zbunjen... pa mislim da bi trebalo bar nešto još dopisat o svakome. budući da ja nisam nikad gledao seriju i nemam blage veze o tome, ima li dobrovoljaca? :) --zhile 21:57, 4. srpanj 2009. (CEST)

Ajd možda se ja prifatim ;)--Uskboy 22:43, 4. srpanj 2009. (CEST)

nepotrebna preusmjeravanja

Sad sam vidio da ima dosta preusmjeravanja na koje ništa ne vodi, tipa Naselje (općina ???).--Uskboy 21:21, 2. srpnja 2009. (CEST)

Pitanje

Wikipedija večeras slabo radi, pitao sam na ircu, ali ni tamo nema nikoga. Ima li netko ista iskustva i zna li tko zašto? --Frano Milić (razgovor) 22:59, 2. srpnja 2009. (CEST)

I ja sam primetio da je Wikipedija sinoć radila malo sporije. Verovatno su nešto radili, ali to nije dugo trajalo. micki ^talk 10:39, 3. srpnja 2009. (CEST)

Nestalo je struje kod ISP-a prema Amsterdamu, pa je cijeli europski promet bio preusmjeren na Floridu, radilo je, ali bitno sporije. SpeedyGonsales 13:32, 3. srpnja 2009. (CEST)

Novi list

U sutrašnjem Novom listu izaći će duplerica o Wikipediji.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.137.35.202 (razgovor • doprinosi)

Novi list, ali cijeli tekst vidljiv je samo pretplatnicima. --Roberta F. 05:39, 4. srpnja 2009. (CEST)

Fiumanka :) vidljiv je i nepretplatnicima, ali tek od 17.00 koji su eto već prošli ;) (p.s. Glas Istre je imao isto ograničenje prije doba portala, ali je vrijeme bilo 16.00) :* --Conquistador (talk) 17:10, 4. srpanj 2009. (CEST)

Nema se što čitat. Tek glasna razmišljanja i mišljenja jedne novinarke --Zeljko (razgovor) 17:22, 4. srpanj 2009. (CEST)

Nisam skonto! Možel neko stavit link na cijeli tekst?--Uskboy 18:53, 4. srpanj 2009. (CEST)

Baš se i ne slažem što Novi list piše. Novinarka kritizira srpsku i hrvatsku wikipediju zbog tobožnjeg jezičnog čistunstva. Njoj je jedino "srpskohrvatska" u redu, tamo nema takvih "problema" i tamo svi rade zajedno. Bratstvo i jedinstvo i jugonostalgija na djelu. --Flopy (razgovor) 20:31, 4. srpanj 2009. (CEST)

Ne kuzim. Kad se to dogadja to citanje cijelog teksta? Kojih 17.00h, danas, sutra?--Fhms (razgovor) 20:53, 4. srpanj 2009. (CEST)

Pošto tektsa nema malo ću kritika iz Novog lista prepisati ovdje:

kritizirani smo da previše pišemo o povjesti (ovo se tiče Flopija i mene), a premalo o znanosti i tehnici. Kao primjer previše podataka iz povjesti tu su tekstovi o odlikovanjima NDH, a primjer za sport je ženska reprezentacija Zimbabvea u hokeju na travi, dok s druge strane nema teksta o malini (ima o kupini, a na srpskoj je obratno), anti-bebi piluli i solarnoj energiji.

Hrvatska wikipedija teško pati od jezičnog čistunstva,a njeni članovi marljivo "trijebe" od tijekova i izvješća, a pored ostalog brišu nakon 2 tjedna tekstove koji nisu dekontaminirani od srpski i bosanskih natruha. Naravno da se takvim potezom s prljavom vodom iz lavora izbaci i dijete, a potencijalni suradnik otjera. Moj komentar je da smo još super prema bosanskoj wiki koja odmah briše tekstove koji su pisani na hrvatskom.

Zadnja kritika je da imamo maleni broj administratora. To vidimo ako pogledamo tablicu. Pretpostavljam da sam dovoljno dugo na wiki kako bi se mogao nominirati sljedeći put :)

Ovo je prepisano iz Novog Lista pa se nadam da nitko neće htjeti ubiti glasnika :)--Rjecina2 (razgovor) 22:10, 4. srpanj 2009. (CEST)

Izrazito inteligentan tekst. Ne svidja mi se stav oko «čistunstva» hrvatske wikipedije jer je pitanje čemu postoje dvije različite wikipedije (hrvatska i srpska) ako se one po ničemu ne bi trebale razlikovati.

Ali takodjer iznosi istinitu tvrdnju da su teme sporta i nacionalne povijesti prezastupljene, dok su znanost i tehnika jedva dotaknute. Tako o odlikovanjima NDH na hrvatskoj Wikipediji piše sedam članaka, a o ocu enciklopedistike Denisu Diderotu šest redaka. Također, znatiželjnik se tu može detaljno obavijestiti o zimbabveanskoj ženskoj reprezentaciji u hokeju na travi, dok o malini, antibebi piluli ili solarnoj energiji neće naći ništa. Živa istina, a da ne spominjemo i natruhe nacionalizma u nekim clancima.

Srpsko-hrvatsku wikipediju kao hvali u kontekstu slobode jezika, dok za sadržaj ipak kaze da sh wiki kopira kvalitetne clanke s hrvatske i srpske wikipedije. Ja ne znam uopce sta ce ta srpsko-hrvatska wikipedija, po mom misljenju tesko da u danasnjim okolnostima moze opstati tako nesto. Jedino ako se na nju spoji bosanska, pa da se njih dvije nazovu pravim imenom: srpsko-hrvatska wikipedija;)). Mislim, stvarno je previse imati 4 wikipedije na «skoro» istom jeziku. Kladim se da ce se uskoro pojaviti i crnogorska wikipedija.--Fhms (razgovor) 23:12, 4. srpanj 2009. (CEST)

Rječina, nema se što to ticati tebe ili mene ili bilo koga. Svatko piše o onome o čemu želi i što zna. Ja ne znam gotovo ništa o tehnici pa naravno da neću o tome pisati. Bavim se onim što sam po struci i što znam. Slabo se piše o znanosti i tehnici jer očito nema suradnika te struke ili suradnika koji o tome žele pisati. To bi poštovana novinarka trebala znati. @Fhms o tobožnjem nacionalizmu u nekim člancima mogli bi se prilično raspravljati i ne složiti se. "Srpskohrvatsku" wikipediju treba ukinuti. Doduše, kopirala je i neke moje članke što mi malo laska jer očito ih smatra kvalitetnima. I 4 wikipedije "na skoro istom jeziku" ne bi bile ni najmanje previše (ja podržavam da se osnuje i crnogorska wikipedija). Svaki narod ima pravo jezik kojim govori nazvati svojim imenom pa ako su 4 naroda (a jesu), onda može biti i 4 jezika, bilo oni "skoro" isti ili ne. --Flopy (razgovor) 09:15, 5. srpnja 2009. (CEST)

Po tvojoj logici bi svaka drzava trebala imati svoju wikipediju. Kuda bi to vodilo? Stvar je u tome sto wikipedija nije podijeljena po narodima (drzavama) nego po jezicima. --Fhms (razgovor) 09:41, 5. srpnja 2009. (CEST)

Upravo tako! Budući da postoje 4 jezika (hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski), onda mogu biti i 4 wikipedije. --Flopy (razgovor) 09:47, 5. srpnja 2009. (CEST)

Odlicno. Samo ti fali jos i peti jezik srpskohrvatski.--Fhms (razgovor) 10:10, 5. srpnja 2009. (CEST)

"Srpskohrvatski" više ne postoji koliko god neki možda žalili za vremenom bratstva i jedinstva kad je taj umjetni jezik bio službeni. --Flopy (razgovor) 10:28, 5. srpnja 2009. (CEST)

Postoji, samo su ga prozvali bosanskim. A mozda ce uskoro i crnogorskim. --Fhms (razgovor) 10:39, 5. srpnja 2009. (CEST)

Neka zovu kako god hoće, "srpskohrvatski" više ne postoji i to je poanta. --Flopy (razgovor) 10:43, 5. srpnja 2009. (CEST)

Kada govorimo o jezicima....

Do sada su koliko ja znam bila 2 pokušaja stvaranja wikipedije na crnogorskom jeziku i oba su bila blokirana. Mogao bi provocirati i reći da imamo odluku wikipedije kako postoje hrvatski, srpski, bosanski i srpskohrvatski jezik dok crnogorski ne postoji to jest to je u stvarnosti srpski jezik. --Rjecina2 (razgovor) 19:44, 5. srpnja 2009. (CEST)

Ako netko želi cijeli tekst, neka mi se javi mailom da mu pošaljem. --Roberta F. 23:09, 5. srpnja 2009. (CEST)

Koliko sam primijetila, prije je postojala Crnogorska Enciklopedija (CE) na kojoj sam ja surađivala (iznenada je prestala postojati, bila je česta meta srpskih hakera). Zbilja je čudo da još uvijek ne postoji crnogorska verzija Wikipedije .--Vatrena ptica (razgovor) 12:49, 6. srpnja 2009. (CEST)

Članak iz Novog lista je žalopojka za t.zv. "srpsko-hrvatskim". Upadljivo romantiziranje "srpskohrvatskog".
Sh.wiki je samo malo izobličenija sr.wiki. Dvojnost (latinica/ćirilica) u poveznicami, a uređivački listići se zovedu članak, rasprava/razgovor, uredi/uredi i historija/povest. Ne znan di je tu "hrvatski" iz tog s-h, u "historija/povest". Valjda ju pišedu oni koji su iz mišanih brakova, pa se ne možedu opridilit šta bidu bili.
Sh.wiki kopira bilo koje članke sa hr., sr. i bs. wiki. Uopće im nije bitno jesu li kvalitetni ili stilski nedorađene mrve. Stoga je ova tvrdnja - laž.
Sh. wiki "...i proširuje tematske cjeline prijevodima s engleske...". Priča pi**arije. Pa barem za hr.wiki vidin da privodi članke sa velikih Wikipedija (en., de., fr., ru....), a onda se bezočno kopira na sr., bs. i sh.wiki. Za sh.wiki se ipak mora priznati da oni znatno češće ostavidu opasku da se tekst priuzea sa hr.wiki (barem u zadnje vrime) sam to počea primjećivat, toliko pošteni jesu. Za razliku od sr.wiki, gdje ne činidu to uvik (ali se vidi u komentarima kasnijih uređivanja, gdje kažedu da brišu hrvatštinu, koju nisu priveli jer su samo iskopirali tekst), ali barem stavidu hr.wiki u međuwikipedijske poveznice. Krajnost je bs.wiki, gdje bezočnost ide dotle da iskopiradu i često niti ne privededu članak sa hr.wiki, a da pritom uopće ne ostavidu međuwikipedijsku poveznicu na hr.wiki odakle su kopirali članak, čak i ako je to jedina wikica di još postoji takvi članak. Možda kolegami sa bs.wiki to nije bila namjera, ali mi onakvo ponašanje sliči na razmetanje tuđim perjem.
Na sh.wiki: "...dok se osjetljive teme koje se tiču bliske povijesti zaobilaze." Je li autor siguran u to? Na kraju, ne piše se enciklopediju tako da se biži od ositljivih stvari.
"Srpskohrvatska wikipedija je i najležernija u pogledu jezika i pisma, pa dopušta da se piše bilo kojim od tri jezika (sr/ hr/ bs) i dva pisma, iako preferira latinicu.". Najležernija u pogledu jezika (što bi im to tribalo značit) - to ne stoji. Ipak pretežu na srpski jezik. Vidli ste ono sa historija/povest, a činidu priusmiravanja za slučaje ka' šta su sh:otok, "vanjski" (pr. u sh:Vanjski krilasti mišić). Digod je i ostalo "otok" i "vanjski", ali nisan nikad vidia da priusmirava sa "spoljnji" na "vanjski".
"Dok srpska wikipedija neugodno forsira ćirilicu...". Nije istina. Sr.wiki ima i listić na latinici. Ipak, samo za članke, gl. imenski prostor. Ost. imenski prostori nimadu to, nego na ćirilici. Ipak ostaje: što tu ima biti "neugodno forsira ćirilicu"? Pa to je njima njihovo pismo.
"...a hrvatska pati od jezičnoga čistunstva. ". To autoru članka smeta. Što smo svi pošli svojin puten. Da ne bismo slučajno postali nerazumljivi "braći", pa da ekipa ne može više pi**it o "istom jeziku".
"Ne samo da hrvatski wikipedijanci nove članke marljivo trijebe od »tokova« i »izvještaja« te ih prepravljaju u »tijekove« i »izvješća«, već i brišu članke koji unutar dva tjedna nisu dekontaminirani od srpskih i bosanskih natruha. Naravno da se takvim napasnim jezičnim čistunstvom često s prljavom vodom iz lavora izbaci i dijete, a potencijalni wikipedijanac otjera". "Napasno jezično čistunstvo"??? Autoru teksta očigledno ne dolazi do glave da se radi o različitim jezicima. On isto ka' da nije shvatia Wikipedijinu bît: informacija na određenom jeziku. Usporedba sa šporkon vodon i diteton ne stoji. Ovdi je bolja usporedba sa gangrenon. Zbog dvi zdrave stanice ne ostavljaš cilo zahvaćeno tkivo, nego se sve ukloni. A za tim "potencijalnim Wikipedijancem kojeg se otjeralo" se nima šta žalit. Takvi je doša na pogrešnu Wikipediju. Mora pridonositi na jeziku kojim zna govoriti, pa neka pođe pisat na wikicu od tog jezika. Neka autor proba tako neki tekst na kineskom napisati na eng.wiki. Odmah će ga upozorit da mora pisat na engleskom, a taj tekst ili cili članak ćedu mu obrisat. A ustraje li u takvom ponašanju, blokirat ćedu ga na trajno. S pravom.
Priča o tome kako svi lipo suuređivaju: je, svi igramo nogomet, pa šta? Globalizacija traje od davno, otkad su ljudi počeli trgovat jedni s drugima.
"O ideji jedinstvene Wikipedije čiji podatci će se po potrebi prevoditi na jezik korisnika jedva da išta treba objašnjavati – jasno je da bi »jedinstveni jezik« bio engleski". Ma je li? Neka proba to reć onima sa francuske ili sa ruske wikice. Kubura (razgovor) 21:49, 6. srpnja 2009. (CEST)

HM, Koncepcija Jugounitarizam kroz "srpshohrvatskizam" je propao vec davno. --Croq (razgovor) 11:48, 7. srpnja 2009. (CEST)

Napomena vezana uz genitive naziva mjeseci

Molim "naprednije" suradnike koji se vole igrati magičnim riječima, suradnike koji vole kopirati složenije predloške s en:wiki i drugih wikipedija, ali i sve druge znatiželjne suradnika, da obrate pažnju na ovu napomenu. Naime, kako bi se napokon riješio problem neispravnog pisanja hrvatski datuma u MediaWiki softveru (što je već bilo nekoliko prigovora tijekom ovih godina), predloženo je riješenje da se mediawiki poruke tipa MediaWiki:July prevode kao "srpnja" (u genitivu), dok se poruke tipa MediaWiki:July-gen prevode kao "srpanj" (dakle u nominativu). Iz tog razloga došlo je i do promjene u uporabi gore navedene magične riječi. Ako primjetite neke druge nepravilnosti zbog navedene zamjene, ljubazno molim obratite se vašem "liječniku ili ljekarniku" :) --Ex13 (razgovor) 10:05, 5. srpnja 2009. (CEST)

Molim sve da na dan dva zanemare ovu gore poruku dok se ne istestira do kraja. Možda i uspijemo dobiti sto trazimo vec godinama. :-))) Da nominativ bude nominativ a genitiv genitiv. Andrej Šalov 12:16, 5. srpnja 2009. (CEST) Trenutno je jedina opcija ova koju je napravio Ex13 kod ne riješimo programerski dio sa programerima. Hvala ti na trudu!!!! Andrej Šalov 14:23, 5. srpanj 2009. (CEST)

Pa ja koliko vidim sve funkcionira :) --Ex13 (razgovor) 12:27, 5. srpanj 2009. (CEST)

Prvi pacijent sam ja :) Molio bih admine da isprave ovdje {{#time: d. xg Y.| ---> {{#time: d. F Y.| --Ex13 (razgovor) 10:24, 5. srpnja 2009. (CEST)

Godine prije nulte godine

U skladu sa važećim pravopisom sve godine prije nulte godine (računajući po Julijanskom kalendaru) su premještene iz oblika p. n. e. (prije nove ere) na oblik pr. Kr. (prije Krista). Poveznice su ispravljene u svim člancima i izbrisana su nepotrebna preusmjeravanja.

Ispravno pisanje tih godina, desetljeća stoljeća i tisućljeća (kao i godina nakon nulte godine) je objašnjeno na na ovoj stranici te se mole suradnici da pogledaju objašnjenja.

Andrej Šalov 15:27, 5. srpnja 2009. (CEST)

Izabrane godišnjice

Primjetio sam danas da se u izabranim godišnjicama koriste barem po meni neobične definicije to jest na mjesto ubijen se piše umro. Meni su te dvije stvari veoma različite, ali možda postoji neka odluka Wiki zajednice za koju ja ne znam ?--Rjecina2 (razgovor) 11:09, 9. srpnja 2009. (CEST)

Božidar Adžija je dakako ubijen i to treba tako i stajati, a ne "preminuo". --Flopy (razgovor) 11:40, 9. srpnja 2009. (CEST)

Hvala na primjedbi, na ostale moguće nepravilnosti kako u godišnjicama tako i u kalendaru slobodno skrenite pozornost, a kod netočnih podataka po mogućnosti zamijenite točnim. --Roberta F. 11:45, 9. srpnja 2009. (CEST)

Arbitražni odbor

Arbitražni odbor je odabrao koordinatora, stalne i pričuvne članove te je kao takav spreman za rad. Zaželimo mu što manje posla.

Andrej Šalov 20:11, 9. srpnja 2009. (CEST)

Tomislav

Administrator Saxum je zakljucao stranicu na pola godine. Nejasno mi je zasto. Problem je bija u slikama. Moze mo li to raspraviti tamo ili ovdi negdi??? --Añtó| Àntó (razgovor) 17:54, 10. srpnja 2009. (CEST) http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Kralj_Tomislav#Spomenici_i_redoslijed_slika --Añtó| Àntó (razgovor) 17:57, 10. srpnja 2009. (CEST)

Stvarno ne kužin šta ti više nije jasno, suradnik prije mene te par puta reverta, ja sam te reverta i lipo san ti pokuša objasniti u čemu je stvar. Svatko tko ima oči i nije slijep vidi razliku u kvaliteti; isto vrijedi i za pitanje "Kakve veze ima to s čime je slikano????? I koja je to "lošija kvaliteta"???". Razmisli o onomu što si sam napisao i nadam se da ćeš shvatiti kako pričaš besmislice unatoč mojoj najboljoj volji da ti lijepo objasnim. Na ovo se nemam namjeru vraćati, a ako vjeruješ da sam se ponio nepravedno - slobodno zatraži mišljenje drugog admina. Pozdrav.

p.s u vezi komentara na razgovoru :wikipedija nije demokracija, tako da - nema na čemu.--Saxum 18:09, 10. srpnja 2009. (CEST)

zato i jesam ovdi doša: zbog drugog mišljenja No ,vratimo se na temu :zbog čega je suradnik Ex13 mene reverta??? Ova slika je razlučivosti 1.536 × 2.048 piksela, veličina datoteke: 667 KB

Moja slika iz Tomislavgrada 1.600 × 1.200 piksela, veličina datoteke: 505 KB je malo manja razlučivost.... mrvicu mutnija-što je vidljivo samo ako se gleda puna razlučivosti--što se ionako ne koristi ni na jednon članku. --Añtó| Àntó (razgovor) 14:16, 11. srpnja 2009. (CEST)

--Añtó| Àntó (razgovor) 14:08, 11. srpnja 2009. (CEST)

eh da Wikipedija_nije_birokracija

očito to ne vridi u oven slučaju Budući da je Saxum odlučija i zaključa stranicu bez (pokušaja) pokretanja bilo kakve rasprave

[2][3]

a "King Tomislav.jpg" ide na vrh članka i gotovo.

--Añtó| Àntó (razgovor) 14:18, 11. srpnja 2009. (CEST)

Dopuna pravila za dodjelu statusa botovima

Piše u sitenotice-u, ali pišem i ovdje: u tijeku je glasovanje: Wikipedija:Prijedlog dopune pravila dodjele statusa botovima. Tko zadovoljava uvjete za glasovanje pozvan je (i slobodan) izjasniti se. SpeedyGonsales 05:32, 11. srpnja 2009. (CEST)

Crnogorski jezik

Obavještavam hrvatske wikipedijance da je jučer službeno usvojen rječnik i pravopis za crnogorski jezik (http://www.pgportal.info/vijesti/crna-gora/5492-dva-nova-slova-u-pravopisu-.html), koji će imati 32 slova i glasa. Slijedi dobijanje međunarodnog koda. Koristim priliku da se hrvatskoj wikipedijanskoj zajednici zahvalim za podršku borbi za pravo, čast i slobodu nacionalnih Crnogoraca i našeg jezika.

--Markus cg1 (razgovor) 13:36, 11. srpnja 2009. (CEST)

To je svakako dobra vijest. Želim vam da se konačno osnuje i wikipedija na crnogorskom jeziku (čujem da su pokušaji dosada bili neuspješni), što sam nedavno i rekao ovdje u kafiću, da se i vi konačno osamostalite i u tom pogledu. --Flopy (razgovor) 20:36, 11. srpnja 2009. (CEST)

Flopy, hvala. I ja sam čuo da su opstrukcije oko osnivanja CG Wikipedije bili žestoka. Problem je što neki ne izvlače povijesna naravoučenija (iskustvene zaključke) da Crnogorci, prije ili kasnije, sve svoje bitke okončaju pobjedom. Mjere nas brojevima, misle - mala rijeka uvire u veliku. No, tvrd je orah voćka čudnovata!--Markus cg1 (razgovor) 13:14, 12. srpnja 2009. (CEST)

Perfa. Još samo da se zgotovi gramatika i nitko vam neće moć nadglasavanjiman i inin metodaman opstruirat utemeljenje Wikipedije na crnogorskom jeziku. Kubura (razgovor) 20:48, 13. srpnja 2009. (CEST)

Da, ta praksa je bila prisutna iako apsurdna. Srpskohrvatski jezik nigdje više nije bio službeni a ima svoju W? Ili, izumrli jezici takođe imaju svoju W! No, takva su pravila...U vezi s gornjom informacijom o verificiranju rječnika i pravopisa, zaboravio sam (ne i u tekstu) napomenuti važnu ulogu koju je odigrao hrvatski lingvista Josip Silić, koji je presjekao gordijev čvor sporenja da li standardizirati glas i slovo Ź. S svojim referencama on je presudio, da i Ź standardizirati. Sjajan je!--Markus cg1 (razgovor) 17:20, 14. srpnja 2009. (CEST)

Ako nekoga zanima može vidjeti kako je teklo glasovanje o otvaranju i odbijanju: m:Requests for new languages/Wikipedia Montenegrin i m:Requests for new languages/Wikipedia Montenegrin 2 ("Although other Serbo-Croatian languages have their own wikis, these were created before the existence of the language subcommittee and it is likely that no new projects will be created in these languages. —{admin} Pathoschild 22:04:13, 06 April 2007 (UTC)"). --Roberta F. 17:45, 14. srpnja 2009. (CEST)

Moram priznati da su komentari "Constitution of Montenegro state declares that Serbian is official language in Montenegro", ili "It's a dialect, not a language = Serbian-Ijekavian", formalno-pravno, bili na svom mjestu 2006. godine. U protekle tri godine stvari su radikalno izmijenjene - službeni jezik od 2007. nije više srpski jezik ijekavskog izgovora. Fonetski sistem i 32 grafeme crnogorskog jezika definišu sada potpuno drukčiju jezičku strukturu od srpskog jezika. Sada teze o crnogorizmima, jeziku nepismenih crnogorskih čobana (kojm su, nekom greškom, pisali Njegoš ili Sveti Petar Cetinjski) i ostali niževrijedni ne-književni dijalektizmi, otpadaju. Dr. Škiljan je još 1996. procijenio da će standardizacja crnogorskog jezika sa svojim autohtonim fonološkim sistemom biti najradikalniji rez od ranijih tvorevina poput s-h jezika. Rekao je:

"...onog trenutka kada (Crnogorci) u svoj standardni jezik uvedu meko Š, Ž i Z kao posebne foneme, koji će vjerovatno imati, što nije neophodno, i posebne grafičke znakove, oni ce napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema"--Markus cg1 (razgovor) 18:17, 14. srpnja 2009. (CEST)

Ostavljanje e-mailova po Wikipediji

Administrator Wikipedije na hrvatskom jeziku prepopruča suradnicima da ne ostavljaju svoje e-mail adrese i ostale osobne podatke po Wikipediji a sve u svrhu osobne zastite suradnika i sprečavanja zlonamjerne upotrebe istih.

Andrej Šalov 14:06, 11. srpnja 2009. (CEST)

Kategorija: Članci predloženi za brisanje

Ako mi neko stavi clanak u "Kategorija: Članci predloženi za brisanje" - ako ne kaze razlog, sta ja mogu uciniti???

Ovo je moj clanak: http://hr.wikipedia.org/wiki/Prezime_Šilić_-_Silic

Hvala puno!!!

--B-Silic (razgovor) 14:05, 13. srpnja 2009. (CEST)

Članku treba stilska dorada, treba mu dodati poveznice i još toga. --Valentina (razgovor) 14:19, 13. srpnja 2009. (CEST)

Ja na Phantomovu mjestu ne bih članak predložio za brisanje, već bih stavio predložak:Stilska dorada i predložak:Wikipoveznice. Ne sumnjam da to Phantom zna, pa možda to i nije razlog...--StjepanG 15:24, 13. srpnja 2009. (CEST)

aj ostavite se ovoga. Phantom je postupio točno i članak će biti izbrisan ne jer mu fali wikipoveznice, ne zato što nije wikipediziran nego zato što obiteljska stabla ne spadaju na wikipediju.--Saxum 15:30, 13. srpnja 2009. (CEST)

Iako ne bi bilo lose imati genealogije pojedinih obitelji, clanak ne moze kao izvor citirati sliku na Imageshacku.--Fhms (razgovor) 16:33, 13. srpnja 2009. (CEST)

Nazivi Star Wars filmova

Ljudi, baš sad išao malo Yodu sredit i vidio kakve mi na Wiki imamo prijevode za Star Wars filmove. Gledao sam svaki bar 3 puta, 3 čak u kinu i nigdje, baš nigdje nisam našao prijevod kao što je kod nas. Svaki naslov ide Ratovi zvijzda #: ----, gdje je # broj epizode, a --- naslov. Nigdje nisam vidio prijevod u formi Zvjezdani ratovi, Epizoda #: ---. Čak sam si dao truda i pogledao malo po jednoj videoteci, gdje se navode upravo onako kako sam i sam rekao i kako sam na kutijama (VHS i DVD) čitao - [4]. Zato molim da mi se da dopuštenje (da ne bi ispalo da radim svojevoljno i protiv pravila) da naslove filmova prebacim na sljedeći, ispravni naslov:

1. Ratovi zvijezda I: Fantomska prijetnja
2. Ratovi zvijezda II: Klonovi napadaju
3. Ratovi zvijezda III: Osveta Sitha
4. Ratovi zvijezda IV: Nova nada
5. Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac (koliko god nekom imperij smetao, službeni prijevod jest imperij, a ne carstvo)
6. Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija

Dakle, ukoliko se držimo službenih prijevoda držimo se i u ovom slučaju. Hvala unaprijed :-) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:06, 13. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se s Edgarom, s malom opaskom da "službeni" prijevodi naslova filmova ne moraju uvijek biti i najtočniji, već se često slobodno interpretiraju - Nijemci su prvaci u tome, oni valjda 50% naslova izmijene u prijevodu, ali nismo ni mi loši, npr. 48 Hrs. sa Murphyjem i Nolteom u nas se zvao "Zavjera u San Franciscu". --Mario Žamić (razgovor) 19:23, 13. srpnja 2009. (CEST)

kad smo već kod starwarsa primjetih da nemamo članak o Darth Vaderu! ni o njegovom sinu! ccc... :) --zhile 19:45, 13. srpnja 2009. (CEST)

Ajd, za to ću se ja pobrinut sutra. Dakle ljudi, da prebacujem ili što ? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 00:36, 14. srpnja 2009. (CEST)

Ne mogu se složiti da samo kod nas stoji taj naslov, a suradnici koji su započinjali te članke nisu izmišljali te nazive iz glave, jer i knjiga je prevedena kao "Zvjezdani ratovi", a na Filmski.net spominju se oba naziva [5], [6], kao i u npr. ovom članku gdje se u istom tekstu spominju oba. Uostalom već se događalo da razni distributeri prevedu različito nazive filmova. --Roberta F. 01:02, 14. srpnja 2009. (CEST)

Jedan je distributer ovih filmova, bar službeni kod nas - nema 100 izdanja. Knjiga je prevedena tako, nemam ja problem s tim, ali govorimo o fimovima. Spominju se oba naslova, nema problema, ali ilustrirao sam link na videoteku koja ima hrvatski cover za sve filmove i na njemu jasno stoji ono što se uobičajeno koristi, što se svugdje nalazi i što svi koriste. Ali dobro, kao komprimisno riješenje predlažem da se članci premjeste na ovaj oblik:

1. Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja
2. Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju
3. Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha
4. Zvjezdani ratovi IV: Nova nada
5. Zvjezdani ratovi V: Imperij uzvraća udarac (koliko god nekom imperij smetao, službeni prijevod jest imperij, a ne carstvo)
6. Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija

Meni je i ovo u redu, iako nije 100% točno, ali Zvjezdani ratovi, Epizoda #, to je malo prviše - za to nisam nigdje čuo. Dakle, što kažete na kompromis? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 10:11, 14. srpnja 2009. (CEST)

Problem je kod naših distribuera kao i kod naših nacionalnih televizija da u nekom trenutku iz samo njima poznatih razloga promijene ime filma. O slicnome (nazivima filmova) vec sam negdje pisao samo se ne mogu sjetiti gdje :-). Ime članka je ime koje je preveo ovlašteni distribuer. Ako je postojalo vise distribuera (analogno mogućih više naziva filmova) važeće je ono koje je sada aktualno. Ostale nazive bi bilo možda dobro dopisati negdje u članku kao ilustraciju kako se sve film nazivao kod nas (google će pronaći i stari oblik filma ako je napisan negdje u člancima, a na wiki imamo tražilicu i ono dugme traži pa će i ona naći pravi članak). Naravno treba izbjegavati nepotrebna preusmjeravanja. Ni u kom slučaju ne smijemo pisati vlastiti prijevod imena tog filma. Andrej Šalov 16:59, 14. srpnja 2009. (CEST)

Naravno, logično. Aktualna izdanja filmova, odnodno oni naslovi po kojima su trenutno katalogiziranu u videotekama su oni koje sam ja naveo. Jesu li sadašnji naslovi ikada bili ili ne, iskreno ne znam, ali otkad pratim Star Warse nisam nikad čuo za nazive koji se nalaze kod nas. Dakle, nakon rasprave u kojoj smo rekli dosta toga, koje je konačno rješenje? Da prebacimo na aktualne nazive fimova koje sam ja predložio ili da ostane kako je? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:04, 14. srpnja 2009. (CEST)

Evo, danas sam provjerio omote DVD-a i na njima piše moj izvorni prijedlog. Također sam provjerio da je distributer Continental Films, te da je on jedini distributer u HR koji je izdavao Star Wars filmove i uvijek pod istim naslovom (za VHS i DVD izdanja), mojim prvim prijedlogom. To sam provjerio s vlasnikom videoteke. Dakle, imam li sada dozvolu da premjestim imena članaka na moje gore predložene. Molio bih da netko odgovori da ponovo ne dođe do stagnacije. --Biljezim se sa štovanjem,Poe 15:17, 18. srpnja 2009. (CEST)

U skladu s dogovorom s adminom, prejmestit ću nazive na službeni naziv distributera Continetnal Filmsa, a to su moji prvotni prijedlozi na vrhu teme. --Biljezim se sa štovanjem,Poe 15:48, 18. srpnja 2009. (CEST)

Popis naslova članaka hrvatskog obiteljskog leksikona (LZMK)

Pozdrav svima!

Sastavio sam popis članaka hrvatskog obiteljskog leksikona (LZMK). Generiran je skriptom i vjerojatno ima dosta grešaka pa ga treba počistiti. Ako nekoga zanima i misli raditi na njemu može ga kopirati u npr. Wikipedia:Nedostajuci Clanci po uzoru na [7]. Vedranf (razgovor) 02:11, 14. srpnja 2009. (CEST)

Mrježovnički projekt Leksikografskoga zavoda

Ne vidjeh nikakvu obavijest o otvaranju nove internetske stranice na mrježovnici. Naime, Leksikografski je zavod napravio portal koji sadrži neka njihova izdanja (enciklopedije i leksikone). Broj nije velik, ali i ovo će pomoći hrvatskoj kulturi, barem djelomično.

enciklopedija.lzmk.hr

P.S. Nadam se da će bar malo pomoći u radu ove Wikipedije. LP! --Binx ® 01:44, 15. srpnja 2009. (CEST)

Odlično, sada će biti lakše neke pojmove provjeriti, a možemo i ove stranice rabiti kao izvor. --Roberta F. 01:53, 15. srpnja 2009. (CEST)

šteta, samo najosnovniji pojmovi. --Zeljko (razgovor) 10:44, 15. srpnja 2009. (CEST)

Ako netko nije vidio moju obavijest gore, popis svih ~44500 članaka imate na: http://en.wikipedia.org/wiki/User:Vedranf/LZMK-HOL Vedranf (razgovor) 19:06, 15. srpnja 2009. (CEST)

Postoji također i Proleksis enciklopedija (s puno više pojmova) ostvarena u suradnji s Carnetom https://enciklopedija.carnet.hr/login.aspx. Njoj doduše mogu pristupiti samo oni koji imaju Carnetov AAl@EduHr elektroničkih identitet (na njega imaju pravo studenti, nastavnici u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima). Nije uopće loša. --Flopy (razgovor) 14:41, 15. srpnja 2009. (CEST)

Rumunjske povijesne pokrajine

Našao sam se u "malim" problemima s suradnikom koji radi ovaj tekst, pa neka naša zajednica odluči tko je u pravu. Problem se nalazi u definiciji. S jedne strane imate "moju" koju sam uzeo s Rumunjske i Engleske (,a i ostale su tu negdje) wiki dok je s druge strane srpska verzija koju je po mom skromnom mišljenju napisao pripadnik rumunjske stranke Velika Rumunjska i za koju bi pravo ime trebalo biti Velika Rumunjska (moje mišljenje) Sada će netko pitati u čemu je razlika u verzijama ?

Rumunjska i Engleska govore o da su Rumunjske povijesne pokrajine područja kojima je tijekom različitih razdoblja svoje povijesti Rumunjska vladala. Srpska govori da su Rumunjske povijesne pokrajine područja pokrajine povijesno naseljena Rumunjima.

Problem s tom definicijom je da na primjer u Južnoj Dobrudži (vrijedi i za Transnistriu) 1910 godine praktički nije bilo Rumunja kao što ih neće biti nakon 1940. Suradnik koji zastupa suprotno gledište tvrdi s druge strane da su Rumunji u Južnoj Dobrudži bili 26 % stanovništva 1940. godine. Moj odgovor na to je bio da ako vrijedi taj podatak iz 1940 godine, onda vrijede i podaci o stanovništvu iz Krajine 1992-94 za dokazivanje da je Krajina povjesna srpska zemlja (Južna Dobrudža je bila pod Rumunjskom okupacijom/kontrolom 1913-40 pa su Rumunji porasli s 2 % na 26 % stanovništva [8]).

Kako bi izbjegao revert rat oko za mene stvarno nevažne teme prepuštam odluku o ovom tekstu wiki zajednici--Rjecina2 (razgovor) 14:48, 17. srpnja 2009. (CEST)

Arbcom

Kao kordinator Arbcoma ovim putem skrećem pozornost, obaviještavam i upozoravam sve suradnike bez obzira na njihov status na Wikipediji na hrvatskom jeziku.

Arbitražni odbor je neovisno tijelo zaduženo za rješavanje sukoba koji se nisu mogli riješiti nikakvim drugim mogućnostima.

Kao takvo izabrano od zajednice djeluje isključivo u interesu zajednice a ne pojedinaca.

Svako maltretiranje, lobiranje ili na bilo koji način uznemiravanje članova Arbcoma u vezi dobivanja njihovog glasa u nekom od zahtjeva za arbitražu za sobom povlači intervenciju samog Arbcoma protiv dotičnog/dotičnih suradnika i kao posljedicu će imati onemogućavanje rada tom suradniku zbog maltretiranja Arbcoma i njegovih članova.

Iza ovoga odgovorno stojim kao kordinator Arbcoma i bit ću prva osoba koja će dotičnog/dotične suradnike onemogućiti u radu. Koordinator se ne boji ničijih prijetnji i štititi će neovisnost Arbcoma i njegovih članova u svrhu zaštite zajednice od takvih suradnika.

Ako ima (a znam da ima) potencijalnih zahtjeva za Arbitražu iskoristite stranicu sa zahtjevima za arbitriranje, i okanite se maltretiranja članova Arbcoma jer će u suprotnom Arbcom postupiti kako je gore navedeno.

Andrej Šalov 19:12, 17. srpnja 2009. (CEST)

Novi suradnici i prebacivanje tekstova u imenski prostor "razgovor"

Bok, ekipa

Upravo prolazim kroz doprinose novijih suradnika i vidim da su dosta njihovih članaka neuređeni i bačeni na razgovor. To je OK, ali bojim se da ti suradnici ni ne znaju da su im članci "na ledu". Ne bi bilo loše kad bi uveli običaj da se, nakon bacanja članka na razgovor, obavijeste njihovi autori, ako su prijavljeni. Ako nisu prijavljeni, onda ih ionako nitko ni ne može kontaktirati. Ja sam to napravio za neke članke, te produžio rokove na 15 dana od danas.

--Ante Perkovic (razgovor) 14:21, 20. srpnja 2009. (CEST)

Prezimena i razdvojbe

Nedavno su se pojavili par novih clanaka sa razdvojbama za prezimena:

• Korvin
• Schindler
• Radić
• Radović

Mi smo do sada članke o prezimenima pisali u obliku članaka, ne razdvojbi: Kategorija:Prezimena. U samom članku je OK staviti popis značajnijih ljudi s tim prezimenom, ali nikad nismo imali razdvojbe za sama prezimena.

Čak ni u slučaju kada je samo jedna osoba s određenim prezimenom, ni tu neismo radili preusmjerenja, uz iznimku osoba koje su bile zvane upravo po prezimenu, kao npr. Hitler. Razlog je taj što je moguće očekivati da će netko napisati Hitler umjesto punog imena, no to za većinu osoba nije slučaj, pa npr nemamo Mesić ili Sanader koji bi vodili na razdvojbe ili bili preusmjerenja. Na Mesić je stranica o prezimenu, a ne razdvojba.

Ja sam za to da se ne rade posebne stranice za prezimena, samo da bi preusmjeravala na puno ime i prezime, te da se ne rade razdvojbe sa prezimenima. Ako ima stranica s prezimenom, onda mora pisati i nešto o prezimenu, ne samo razdvojba.

Što misle ostali? --Ante Perkovic (razgovor) 15:20, 20. srpnja 2009. (CEST)

Kategorija Prezimena je živi kaos, neke stvari treba premjestiti u imenski prostor Dodatak ili u kategoriju Razdvojba (npr. Kovačić (prezime)). Ali da ne bi sad prozvana (iako nefunkcionalna) kategorija nestala, treba i nju raspraviti, kako kolega gore predlaže. Ta kategorija može služiti upravo člancima tipa Prezime (prezime), a članci tipa Prezime će biti razdvojbe.

Primjera postojećih razdvojbi ima: pogledajte Zrinski i Wagner (razdvojba) na našoj Wikipediji, ili Strauss na engleskoj wiki.

Zapravo ovdje se radi o loše definiranoj kategoriji Prezimena (tj. nerazumijevanju čemu ta kategorija služi), ne potrebi za brisanjem razdvojbi. SpeedyGonsales 15:45, 20. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se da prvo treba definirati čemu kategorija prezimena uopće služi. Dok se to ne definira i dogovori mislim da bi se trebalo pričekati s brisanjem bilo čega. Osim toga postavlja se s pitanje, a što s prezimenima koja danas više ne postoje, a u povijesti je bilo nekoliko nositelja toga prezimena. Takve baš zato ne bih stavio pod kategoriju prezimena nego kao razdvojbu. Zrinski su dobar primjer za to. Ta slavna hrvatska velikaška obitelj zatrta je zajedno s Frankopanima 1671. Njen posljednji član Ivan Antun Zrinski umro je u tamnici 1703. Ako to prezime možda danas i postoji sigurno nema veze s ovom velikaškom obitelji. Kako ima puno poznatih Zrinskih baš zato razdvojba treba ostati kako bi pomogla da se dođe do članka. Isto tako Schindler bi trebao ostati jer kao što se vidi iz te razdvojbe ne odnosi se samo na prezime. Radić, ta razdvojba postoji i na en. de.wiki i par drugih wikipedija. Čini mi se da je ovdje malo veći problem jer prezime Radić postoji i danas (npr. Jure Radić) i mislim da bi, tko ima volju i znanja, se trebalo napisati poseban članak o prezimenu Radić (porijeklo, rasprostanjenost, poznati nositelji i sl.), isto vrijedi i za Radović. Razdvojba bi onda bila suvišna ili bi eventualno mogla ostati, ali da se doda pojam npr. Radić (prezime).

Dakle, prezimena kojih danas više nema, a tokom povijesti su imala poznate nositelje ne bih stavljao pod kategoriju prezimena nego kao razdvojbu osim ako većina ne bude za to da ta kategorija obuhvaća i prezimena kojih danas više nema. Za prezimena koja i danas postoje trebalo bi napisati posebne članke, a razdvojbe bi se u tom slučaju mogle i brisati ili u njih na prvo mjesto dodati poveznicu na članak o prezimenu. Brisati takve razdvojbe ili ne, mislim da to isključivo ovisi želi li se "napumpavati" broj članaka na hr.wiki ili ne :-) --Flopy (razgovor) 16:22, 20. srpnja 2009. (CEST)

S druge strane, Korvin nije prezime nego nadimak (lat. Corvinus gavran) i zato tu razdvojbu definitivno treba brisati. Kralj Matija i njegov sin Ivaniš potjecali su iz velikaške obitelji Hunyady (Hunjadi) i to je u biti njihovo prezime. U povijesnoj znanosti udomaćilo se međutim zvati ih po nadimku. Još jedan razlog za brisanje jest činjenica da su svega dvije osobe u povijesti nosile taj nadimak od čega prosječno obrazovan čovjek pozna samo Matiju Korvina, dok za njegova sina znaju samo povjesničari kao i oni kojima je povijest hobi. --Flopy (razgovor) 17:51, 20. srpnja 2009. (CEST)

Članci o prezimenima kao i o imenima naravno trebaju postojati na Wikipediji. Navest cu primjer imena Tomislav. Postoji članak Tomislav govori o kralju Tomislavu, osobno ime bi bilo Tomislav (ime) a razdvojba Tomislav (razdvojba) članak Tomislav je glavni pojam. Članci o osobama se pišu punim imenom i prezimenom Tomislav Tomislavić, članak o prezimenu bi bio Tomislavić. u tom članku bi se definirale osnove tog prezimena slično kao i kod imena i negdje u članku nosioci tog prezimena. Ali baš u tome i je kvaka! Jer primjerice naš Tomislav Tomislavić nije iz istog plemena niti je nista u rodu sa Markom Tomislavićem i ne može se porijeklo prezimena njih dvojice izjednačavati.

Moja ideja je da članci o prezimenima budu u kategoriji prezimena ako je to dotično prezime dovoljno dobro obrađeno, a razdvojbe se rade u slučaju kad su potrebne, jer evo primjer prezime Kovač, može biti prezime ali označava i osobu kojoj je to posao a ima i riba tog imena. Ako netko ima nedoumice neka baci oko na Hrvatski prezimenik (ovaj novi) ilionaj iz SR Hrvatske kako bi uopće trebali izgledati članci o prezimenima.

Evo primjer. Moje prezime znate (piše mi u potpisu) i ako ja idem pisati o tom prezimenu ustvari ću napisati članak o svojoj lozi - od mene pa unatrag dokud znam, tj. nevjerujem da ću ići istraživati sve podatke o svom prezimenu jer takav posao iziskuje hrpu vremena i teško je doći do njih. A takvi članci postoje trenutno na Wiki i oni nisu ispravni članci o prezimenima (to ne znači da ih treba brisati). Ispravno bi bilo napisati što to prezime znači i navesti gdje sve žive nositelji tog prezimena, ali to nemojmo očekivati jer je kako sam to već rekao ogroman posao. Možda bi zaista valjalo baciti oko na Prezimenik i proučiti kako su to oni riješili da ne izmišljamo toplu vodu.

Andrej Šalov 20:08, 20. srpnja 2009. (CEST)

Glasovanje za izabrani članak

Imam problem. Hoću da glasujem za izabrani članak, ali nigdje nemam opcije UREDI kako bi dodao svoj ZA kod mog favorita. Sto puta sam stisnio ono puce GLASUJ ali ništa se ne dešava. Htio sam otići na UREDI (čitavu stranicu), ali toga nema! Samo opcija VIDI IZVORNIK. Kako se pobogu glasuje?  Sauly  21:54, 20. srpnja 2009. (CEST)

Probaj ova link [9] --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:58, 20. srpnja 2009. (CEST)

I u čem je sad caka? Zašto ja ne mogu sam da stisnem UREDI nego moram da čekam da mi drugi pošalju link. Gdje je nestao stari sistem glasovanja?  Sauly  22:07, 20. srpnja 2009. (CEST)

Možda nemaš dovoljno izmjena, pa je možda stranica za tebe bila zaključana? Nisam sigurna.--3D (razgovor) 22:12, 20. srpnja 2009. (CEST)

Nije stvar izmjena. Bila je sitna greška u poveznici i sada je ispravljena tako da botun glasuj opet normalno funkcionira.--Saxum 22:14, 20. srpnja 2009. (CEST)

Smisao suradničkih okvirića

Molim suradnike da prije stvaranja suradničkih okvirića dobro pročitaju što Wikipedija nije i što zapravo piše na vrhu stranice o suradničkim okvirićima s naglaskom na ograničenje postavljanja uvredljvih, neciviliziranih, nezakonitih, provokativnih i sadržaja koji krše prava autora, ograničavaju slobode ili sramote Wikipediju na nepromišljen način. Treba izbjegavati okviriće koji podupiru ili zagovaraju osobni stav pojedinca (pretvarajući wiki u sredstvo izricanja npr. političkog opredijeljenja), vjeru, zanimacije, teme od pojedinačnog interesa itd. Suradnički okvirići koji nisu u skladu sa smjernicama i pravilima Wikipedije biti će obrisani. --Roberta F. 00:23, 21. srpnja 2009. (CEST)

Popisi slikopisa :)

Imamo Dodatak:popis hrvatskih filmova (što ćemo sa TV-filmovima, kao što je legendarna Buža?).
Tribali bismo i napravit Dodatak:popis hrvatskih televizijskih serija. Kategorija već postoji, sad triba samo i popis napravit. Kubura (razgovor) 05:10, 21. srpnja 2009. (CEST)

Članak o serijama napravljen (ili bar njegov početak), treba dodati još slova i serija, ima ih... SpeedyGonsales 10:45, 21. srpnja 2009. (CEST)

Predlošci i objašnjenja

Zamolila bih suradnike da prilikom postavljanja nekih od predložaka poput {{izdvoji}}, {{podjela}}, {{bris}} i ostale slične, obrazlože na stranici za razgovor, komentarom unutar predloška (kod kojih postoji ta mogućnost) ili sažetku, kako bi ostalim suradnicima bilo odmah vidljivo zašto se neki članak predlaže za brisanje, ili u slučaju prijedloga za bolji naslov, izdvajanje, podjelu... ne bi morali razmišljati na što je mislio onaj tko je postavio predložak bez obrazloženja. --Roberta F. 16:49, 21. srpnja 2009. (CEST)

Arbcom i maltretiranje čarapcima

Kao kordinator Arbcoma upozorit ću još samo jednom i onda će se krenuti blokirati bez najave. Razlog tome je uporno maltretiranje članova Abcoma od strane čarapaka nekolicine suradnika. Arbcom zna tko ste i bit ćete blokirani, kako vaši čarapci tako i vaše glavno suradničko ime. Nećete se moći žaliti na odluku kordinatora ili nekog drugog administratora koji vam je blokirao suradničke račune jer ste već jednom upozoreni ovdje u Kafiću i oglušili ste se na upozorenje. Ruka mira je pružena zadnji put, a maltretiranje članova i ostalih suradnika će se sasjeći u korijenu.

Andrej Šalov 21:22, 21. srpnja 2009. (CEST)

Prevođenje s drugih wikipedija

Bok, ljudi!

Evo, pokušala sam se prijaviti da vidim mogu li pomoći, jer hodočastim na Wikipediju svaki dan i da mi nema Wiki, ne znam što bih. Inače se bavim prevođenjem, pa sam primijetila da na hrvatskom nema svega što meni puhne, stoga bi mi bilo drago pomoći bar na ovaj način. Ne znam pravila ponašanja ovdje (a zbilja nemam ni volje ni vremena duuuugo i šiiiiroko čitati sve...), pa bi mi bilo drago da mi netko veli kako se to može. Ima krasnih članaka na engleskom i francuskom, a na hrvatskom... ništa. Eto. Mogu li dohvatiti bilo koji od tih "prekrasnih" i onda ih staviti tu s etiketicom "prijevod"? Mislim, osjećam se kao "potrošač". Beskorisno. Samo otuđujem, a ne pridonosim.

Hvala!

Vaša odana Cipufka

p.s. tko su "čarapići"? Ili još duhovitije se nekako zovu? Moram si zapisati tu riječ.

Ako se baviš prevođenjem prevodi nešto što su pisali stručnjaci, a nalazi se na web-stranicama odakle su prenašani ti krasni članci na drugim wikipedijama. --Zeljko (razgovor) 23:40, 22. srpnja 2009. (CEST)

Prijevod s drugih Wikipedija što se tiče autorskih prava je "čist", no valja imati u vidu pravila Wikipedija:Provjerljivost i Wikipedija:Kriteriji. Ako prijevod zadovoljava oba pravila (i pritom je napisan u skladu s uvodnim tečajem), dobro je došao! Lijep pozdrav. SpeedyGonsales 13:17, 23. srpnja 2009. (CEST)

Otkrij-sakrij

Zanima me postoji li neka caka da se predložak poput onoga {{zapadnaumjetnost}} u tekstu automatski prikaže skrivenim, a ne otkrivenim kakvo je inače. Pišem veeeeeliki tekst o glazbi (stvarno je nikakav) a taj mi je predložak usred teksta, te pošto je dosta velik bolje bi izgledao zatvoren. hvala, --StjepanG 20:54, 23. srpnja 2009. (CEST)

Ako su u članku dva ili više sakrij-otkrij predloška, po defaultu su skriveni, bez obzira gdje se nalaze. Pretpostavljam da će na dno tog velikog teksta doći {{glazba}} pa će sve biti u redu. --MayaSimFan ☎ 12:59, 24. srpnja 2009. (CEST)

ok, hvala lijepo! još samo napraviti {{glazba}}... primijetio sam da postoji gotovo jednak na dosta wikipedija, pa bi mogao napraviti jedan takav, samo što će biti dosta crvenih poveznica...--StjepanG 13:38, 24. srpnja 2009. (CEST)

"Imate nove poruke", a poruke nema

Nekim se suradnicima danas pojavila narančasta trakica "Imate nove poruke", a poruke zapravo nema. Ovim putem želim sve kojima se to dogodilo informirati da je BodhisattvaBot suradnika Dalibora Bositsa radio promjene tehničke naravi, no nije nikoga o tome unaprijed obavijestio (kad sam vidio što radi pokrenuo sam i mog bota da sredim neke stvari, ali ubrzo sam ga i zaustavio ne samo jer mu rad nije najavljen, nego i zato što te promjene nisu bile dobro osmišljene). Dakle, ako provjerite u povijesti stranice za razgovor tko vam je ostavio poruku, i tamo vidite samo navedenog BodhisattvaBota (ili možda SpeedyBota), onda možete biti na miru, niste zapravo dobili nikakvu novu poruku. SpeedyGonsales 00:16, 25. srpnja 2009. (CEST)

Vjerujem da većina botova radi korisne, čak i nužne tehničke promjene, ali, ako će neki bot ići nešto mijenjati na nečijim suradničkim stranicama i stranicama za razgovor, njegov bi vlasnik svakako trebao prije toga obavijestiti o tim promjenama, što se mijenja i zašto kako ne bih dobivao narančastu trakicu nakon promjene koju je obavio bot pa se onda misliti kakva je to promjena i zašto je napravljena. Majstor se ipak treba najaviti prije nego ulazi u nečiju kuću osim ako ga se ne zove, a i tada se dogovara termin. --Flopy (razgovor) 11:05, 25. srpnja 2009. (CEST)

Prepisivanje clanaka, od rijeci do rijeci, s jedne wiki na drugu

Zanima me koja su i da li postoje pravila o prepisivanju clanaka u potpunosti s jedne wiki na drugu wiki. Naime moj clanak tj vise njih su u potpunosti prepisani na SR wiki i BS wiki. Mene to ustvari ne smeta, cilj wiki je sirenje znanja, podataka i informacija. Ono sto me smeta je da ti isti suradnici koji se nazivaju "autorima" na svoju stranicu navode iste clanke u svojoj listi "Clanci koje sam ja napisao". To mi je malo glupo, zar ne? --sargassopicasso (razgovor) 15:23, 26. srpnja 2009. (CEST)

To se vidiš nekim čudom smije. Samo oni ne prepisuju, to im je prenaporno. Radi se na principu kopi/pejst. Mana im je io to što ni sami ne znaju što sve pejstuju po svojoj wikipediji. to su ti oni isti što su i u školi živjeli od tuđeg rada. Ti pišeš on prepisuje iz tvoje bilježnice. I životu nadalje žive onako kako su naučili. Dobro im ide zar ne ? --Zeljko (razgovor) 15:28, 26. srpnja 2009. (CEST)

Odlicno :-) --sargassopicasso (razgovor) 15:33, 26. srpnja 2009. (CEST)

Prevođenje članaka sa jedne wiki na drugu je sasvim uobičajena praksa. Ipak, sa moralnog stanovišta bi bilo dobro da se navede odakle je tekst preuzet i sl. Veliki broj tekstova koje sam napisao su "prevedeni" na ovu i sh wiki. Pri tome, u 99% slučajeva na ovoj wiki nije nigde pomenuto odakle je tekst preuzet iako je stavljan interwiki. Verovatno smo svi ovo činili u početku, ali bi bilo dobro da makar iskusni korisnici to ne rade. micki ^talk 15:59, 27. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se sa Željkovim komentarom :) --micki ^talk 16:00, 27. srpnja 2009. (CEST)

Posvojni genitivi

Moram upozoriti suradnike na pogrješnu uporabu posvojnih genitiva.
U zadnje vrijeme se nagomilalo članaka, predložaka i kategorija koji su oblikovani po nepravilnoj uporabi tog oblika. Neki su od tih naziva za te članke, predloške i kategorije napravljeni ne krivnjom samih autora, jer su ih najvjerojatnije radili prema primjerima koje su mogli vidjeti na Wikipediji na hrvatskom (naselja općine Okučani, treneri Hajduka...).
Akademik HAZU Stjepan Babić u svom djelu Hrvatski jučer i danas, 1995. kaže:
str. 25.:
Dolaskom komunista na vlast 1945. ... Tada je hrvatski književni jezik doživio drugo rashrvaćivanje radi partijskog internacionalizma jer je on, nehrvatski, forsirao internacionalizme, što je značilo tuđice, a to je bilo suprotno hrvatskom jezičnom duhu jer je on težio za čistoćom...
Komunistička partija u svome internacionalnon usmjerenju bila je protiv mnogih nacionalnih obilježja i uvodila je svoje, može se tako reći, komunističke nazive.... Tada je uvedeno: ....Osobito je bio jak prodor posvojnog genitiva. Kako bi se izbjegao pridjev hrvatski, sustavno je uvođen genitiv Hrvatske pa je Društvo hrvatskih književnika postalo Društvo književnika Hrvatske i po tom su uzoru deseci i deseci društava dobivali imena tako da je u tom pogledu poremećen hrvatski jezični osjećaj te se i danas često upotrebljava posvojni genitiv gdje bi trebao posvojni pridjev, Fakultet strojarstva i brodogradnje, sastanak ministara Hrvatske i Slovenije i sl..
str. 102:
...Naime bacača ima više: (1) bacač mina, (2) bacač plamena, (3) bacač raketa, (4) bacač dubinskih bomba, (5) bacač protupodmorničkih projektila... i oni koji imaju posvojni genitiv s atributom (4,5) dobri su jer nemaju drugih mogućnosti.
Oni koji imaju sam genitiv (1,2,3) mogu ga i zadržati jer je taj genitiv zapravo objektni genitiv, a to je onaj genitiv koji se može zamijeniti objektom ako se osnovna riječ pretvori u glagol: bacati minu, bacati plamen.
Međutim i tu je bolje upotrijebiti koju drugu mogućnost ako se može. Tako je bacač mina preokrenut u minobacač, a bacač raketa u raketni bacač....
Tko želi novija izdanja, odnosno ako tko želi provjeriti iz prve ruke, može pročitati članak prof. Stjepana Babića u Fokusu Hrvatski jezični osjećaj o posvojnome genitivu (pogledajte internetske arhive) (članak sadrži i dodatno mišljenje prof. Stjepana Ivšića: "Ne pijemo vina Dalmacije i ne jedemo janjce Like, nego pijemo dalmatinska vina i jedemo ličke janjce, i zato treba biti Hrvatsko filološko društvo."
Eto. Kubura (razgovor) 03:37, 27. srpnja 2009. (CEST)

Odlično napisano. Toliko dobro da mi je palo na pamet strpati to u neki članak! SpeedyGonsales 11:42, 27. srpnja 2009. (CEST)

Slažem se, iako se zbog nespretnosti izgovora to i ne može uvijek primijeniti: primjerice ružno zvuči Oslovske ulice, mnogo je bolje ulice Osla. Sve ovo gore generalno itekako stoji. --Flopy (razgovor) 16:55, 27. srpnja 2009. (CEST)

Oslo je teži slučaj nego šta se misli. Jer oblik "ulice Osla" u slušnom obliku znače isto što i "ulice osla", ili - "tovarske" odnosno "magareće ulice". "Osao" je još jedan hrvatski naziv za tovara, magarca. Riba oslić (zove se po oslu) spada u - tovarke, u koje spada i bakalar, za kojeg je drugi naziv tovar. Hm, a Norvežani lovidu dosta bakalara. Da to nisu niki naši Hrvati osnovali Oslo :))))) Kubura (razgovor) 23:53, 28. srpnja 2009. (CEST)

Nema nam Ante

Opet nam nema Ante dugo. Da nije opet blokiran. Nisam ništa vidio ni čuo. Baš čudno.

I ovu stranicu treba zamijenit nekom praznijom. najbolje praznom--Zeljko (razgovor) 16:52, 27. srpnja 2009. (CEST)

Antea sam blokirao na mjesec dana radi korištenja Čarapka Matkovic u cilju ometanja rada na wikipediji i sumnje da mu to nije jedini Čarapko. Kako je predmet radi sukoba administratora i bez prijave trenutno na Arbitražnom odboru, to je sve što mogu reći.--D tom 10:33, 28. srpnja 2009. (CEST)

Ovo jedva klapa dok otisne slovo. --Zeljko (razgovor) 10:43, 28. srpnja 2009. (CEST)

Infokvir/infookvir/infokutija/infobox

Imamo osamdesetak info-predložaka s različitim verzijama oznake da se radi o predlošku za vrh stranice i još nebrojeno predložaka koji nemaju info-nešto u naslovu. Zbog lakšeg praćenja i standardizacije izgleda predložaka (o tome malo niže), potrebno je standardizirati i imena predložaka, odnosno od ove četiri verzije odabrati jednu kako ne bi dolazilo do zabuna (ni kod novih ni kod starih suradnika).

Promjena imena predloška naravno neće utjecati na članke zato što preusmjeravanja i dalje ostaju, dok neki vrijedni bot ne prođe kroz sve članke.

Zato vas molim da se izjasnite koju od oznaka želite gledati od sada pa do vječnosti

Infokvir

1. ZA, jer smatram, da nam ova dva "a" prvo nisu potrebni, a drugo, zbilja nisu u skladu s hrvatskim. Infokutija bi još i mogla proći, ali ne znam baš objasniti zašto mi nije simpatična, možda ker je doslovni prijevod, a nepotreban. Ukratko, glasam za "Infokvir" :)Branka France (razgovor) 14:42, 28. srpnja 2009. (CEST)

Infookvir

1. ZA--Roberta F. 14:06, 28. srpnja 2009. (CEST)
2. ZA--Phantom (razgovor) 14:09, 28. srpnja 2009. (CEST)
3. ZA--Biljezim se sa štovanjem,Poe 14:12, 28. srpnja 2009. (CEST)
4. ZA--Lasta 14:17, 28. srpnja 2009. (CEST)
5. ZA--Uskboy 14:46, 28. srpnja 2009. (CEST)
6. ZA--Daki (razgovor) 16:11, 28. srpnja 2009. (CEST)
7. ZA Infokvir mi nikad nije bio jasan...--StjepanG 16:45, 28. srpnja 2009. (CEST)
8. ZA--Saxum 18:49, 28. srpnja 2009. (CEST)
9. ZA--zhile 18:53, 28. srpnja 2009. (CEST)
10. ZA --Flopy (razgovor) 20:46, 28. srpnja 2009. (CEST)
11. ZA -- Kubura (razgovor) 23:37, 28. srpnja 2009. (CEST)

Infokutija

Infobox

Osim toga, povremeno se čuju i negodovanja zbog prežarkih boja u zaglavljima info-nečega-već. Neću navoditi primjere, ali možda ste već i naišli na neki šareni (bole oči) predložak za koji ne znate što određena boja predstavlja, nego za to treba pogledati stranicu predloška koja npr. usputnim čitateljima Wikipedije ne znači ništa. S druge strane, zagasitije i neutralnije boje pridonose uniformnosti (jednoobraznosti ) Wikipedije kao enciklopedije, a ako se već kodira bojama to se može izvesti kao kod rijeke, istom bojom za sve članke, a ne za npr. pojedine žanrove. Ali da ne izražavam samo ja svoj (subjektivni) stav, izrazite se i vi:

Intenzivne boje

Neutralne boje

1. ZA--Roberta F. 14:06, 28. srpnja 2009. (CEST)
2. ZA--Phantom (razgovor) 14:09, 28. srpnja 2009. (CEST)
3. ZA--Biljezim se sa štovanjem,Poe 14:12, 28. srpnja 2009. (CEST)
4. ZA--Lasta 14:17, 28. srpnja 2009. (CEST)
5. ZA--SpeedyGonsales 14:20, 28. srpnja 2009. (CEST)
6. ZA--Uskboy 14:46, 28. srpnja 2009. (CEST)
7. ZA--Daki (razgovor) 16:11, 28. srpnja 2009. (CEST)
8. ZA--StjepanG 16:45, 28. srpnja 2009. (CEST)
9. ZA--Saxum 18:49, 28. srpnja 2009. (CEST)
10. ZA--zhile 18:53, 28. srpnja 2009. (CEST)
11. ZA --Flopy (razgovor) 20:46, 28. srpnja 2009. (CEST)

---

--MayaSimFan ☎ 13:53, 28. srpnja 2009. (CEST)

{{Likovi Zvjezdanih ratova}}, {{Igre}}, {{Hrvatski muzeji i galerije}}, {{Dragon Ball likovi}}. Ne znam za druge, ali ja bih pretpostavila da se radi o skupnim predlošcima, nečemu što se može strpati u navbox ili navigaciju. Ionako će ih trebati preimenovati, kao i još podosta drugih. Kad već premještamo predloške na nova imena, možemo usput barem malo olakšati život onima koji se predlošcima bave, ali i onima koji tragaju za nekim određenim predloškom - svi će biti na istoj hrpici, a ne pod imenom koje je nekom savršeno logično, a drugi ga se možda sjeti nakon dvadeset minuta traganja. I to još ispremiješano s pomoćnim i skupnim predlošcima, kartama, upozorenjima za suradnike... --MayaSimFan ☎ 16:06, 28. srpnja 2009. (CEST)

Umjetnost Bosne i Hercegovine

Baš premjestih Umjetnost Bosne i Hercegovine na Bosanskohercegovačku umjetnost, pa kad sam vidio da sam nešto zbrljao, vratio sam na staro. Stvar je u tom da tenutačno Bosanskohercegovačka umjetnost preusmjerava na Umjetnost BiH, što mi se čini gramatički neispravno jer bi bolja verzija bila Bosanskohercegovačka umjetnost (vidi gornju raspravu o posvojnim genitivima i pridjevima). Nisam htio malo dublje zadirati (tj. okrenuti uloge umj. Bih te Bih umj.) bez da se javim, jer vidim da je tu svašta rađeno.

Što velite?--StjepanG 22:29, 28. srpnja 2009. (CEST)

Neka administratori vididu šta je i kako to ispravit, da se ne bi izbrisalo povist izmina. Nešto je ondi činia Prof saxx [10]. Kubura (razgovor) 23:47, 28. srpnja 2009. (CEST)

Neslavne stvari i o slavnim osobama

Bog!

Prije 10-tak dana čita san u novinam kako je Churchill smtra kako bilcima ne triba uopće bit žao (nit se zbog tega ispričavat) što su činili sa američkin indijancima , aboridžinima, crncima jer su ovi "bili niže rase pregažene od više,nadmoćnije da je to prirodni poredak " i sl.

Slične je stavove ima i npr. Darwin (protivljenje ličenju duševnih bolesnika i sll.)

Na en kao ni hr. wiki ne more se skoro ništa naći o temu...

Ako ima netko izvore na tu temu nek se javi.

http://3kolone.org/mini/index.php?article=160 --Añtó| Àntó (razgovor) 16:22, 29. srpnja 2009. (CEST)

Prvog njemačkog vojnika koji je poginuo u 2. svjetskom ratu ubili su Japanci (njemački saveznici) 1937. godine u Kini. Predlažem micanje riječi 'istinit' iz naslova članka :P Kurtelacić 05:26, 30. srpnja 2009. (CEST)

Povezivanje

Zdravo. Hajde da ne duljim: pišem članke o pticama i htjela bih da se povežem sa nekim koji to isto radi. Dosada sam bez uspjeha tražila takve osobe, pa mi je dodijalo. Nije problem ako mi se jave novaci. (isto kao da sam oglas napisala, zar ne? :)). --Dunjči (razgovor) 17:38, 30. srpnja 2009. (CEST)

Ja da ti kažem. Popis vrsta ovdje je samo djelimice kompletiran, ne u potpunosti. Netko to vidim prati na en-wikiju i održava i navodi promjene uz reference, stoga si tamo slobodno pogledaj.

Ovo se temelji na ADW listi, i zahtijeva neke dopune i navođenje izmjena tam ogdje je izvršena neka promjena. --Zeljko (razgovor) 18:03, 30. srpnja 2009. (CEST)

Infookvir, drugi put

Da ne bi bilo zabuna, kritika, duplog posla, čega već, provodim još jednu malu anketicu (da, znam, dosadna sam već ) Ako u gornjem tekstu nisam dovoljno jasno napisala što točno mislim napraviti s imenima predložaka-infookvira, napisat ću još jednom: svi infookviri nalazili bi se pod standardiziranim imenima za lakše pronalaženje u obliku Predložak:infookvir ime. Unatoč dobro zamišljenoj kategorizaciji, ima infookvira koji nisu ni u kojoj kategoriji, u pogrešnoj ili preopćenitoj kategoriji. Stoga je za rad s njima potrebno često posjećivanje Posebno:Sve stranice, pogotovo ako uvodimo neutralne boje , a često ih je teško pronaći u šumi svega i svačega. (Piše i gore još malo o tome)

Speedy je dao svoj prijedlog o nazivima infookvira:

»Neki infookviri uopće nemaju tu riječ u nazivu, npr. {{film}}, moj je prijedlog rabiti riječ infookvir ako je nužno, ako nije, pametnije je i elegantnije jasno nazvati predložak po temi o kojoj se govori. SpeedyGonsales 14:20, 28. srpnja 2009. (CEST)«

Ako vam idem na živac, zaustavite me - u protivnom, molim vas da se još jednom kratko izjasnite pa da mogu krenuti u mali posao standardizacije, ili malo veći posao iste :

Standardizirani nazivi

Djelomično standardizirani nazivi

---

--MayaSimFan ☎ 20:49, 30. srpnja 2009. (CEST)

Mislim da izjašnjavanje nije potrebno, jer nakon poduljeg razmišljanja o svim prednostima i manama standardiziranih naziva predložaka (infookvira i ostalih) prednosti standardizacije pretežu. U savršenom svijetu standardi su nepotrebni (Bora pjeva pravila, pravila, sve su nas zadavila), ali ovo nije savršeni svijet. SpeedyGonsales 00:49, 31. srpnja 2009. (CEST)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!