Prijeđi na sadržaj

Vaubanove utvrde

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Utvrde Vaubana)
Vaubanove utvrde
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja2008. (32. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1283

Vaubanove utvrde je skupina od 12 utvrđenih građevina diljem zapadne, sjeverne i istočne francuske granice koje je dizajnirao kraljevski vojni arhitekt Vauban (Sébastien Le Prestre de Vauban, 1633. – 1707.), a dodane su na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 7. srpnja 2008. godine.

Vauban je utvrdio i mnoga druga mjesta, poput dvorca Bazoches u Nièvreu ili citadele i zidina koje okružuju Le Palais u Belle-Île-en-Mer (Morbihan), a koje su bile na predloženom UNESCOvom popisu, no na kraju nisu dospjele na završni popis.

Popis utvrda

[uredi | uredi kôd]

Utvrde u Besançonu

[uredi | uredi kôd]
Citadela u Besançonu

Citadela u Besançonu u francuskoj pokrajini Doubs (Franche-Comté) se smatra Vaubanovim remek-djelom. Citadela se prostire na 11 hektara na brdu Saint-Etienne, jednom od sedam brda koja okružuju Besançon, glavni grad pokrajine Franche-Comté. Brdo Saint-Etienne se nalazi na vrhuncu luka kojeg tvori rijeka Doubs, i kao strateško mjesto prepoznao ga je još Julije Cezar 58. pr. Kr. Citadela je dobro očuvana i s nje se pruža veličanstven pogled na grad, te je danas važno turističko mjesto (s preko 250,000 posjetitelja na godinu). U njoj se nalazi i nekoliko muzeja: Muzej Resistance koji prikazuje tradicionalni način života i arheologiju Franche-Comtea, i Prirodoslovni muzej koji uključuje zoološki vrt s insectariumom, akvarijem, vivarijem i noctariumom i botaničkim vrtom. 50°16′57″N 2°45′32″E / 50.28250°N 2.75889°E / 50.28250; 2.75889

Fort Griffon je obližnja utvrda koja je također Vaubanovo djelo.

Utvrde u Blayeu

[uredi | uredi kôd]
Citadela u Blayeu

U gradu Blaye u pokrajini Cussac-Fort-Médoc (Gironde) Vauban je podigao gradske zidine i izgradio tri utvrde. Na stijeni pored rijeke, izgradio je citadelu okruživši već postojeći gotički dvorac u kojemu se nalaze grobnice akvitanskih kraljeva, Chariberta II. i njegova sina Clotairea II. Na riječnom otoku Vauban je podigao Fort Paté, a na lijevoj obali Fort Médoc.

Utvrde u Briançonu

[uredi | uredi kôd]
Citadela u Briançonu

U Briançonu (Hautes-Alpes) Vauban je utvrdio gradske zidine, ulicu ouvrage de la communication Y, most Asfeld i izgradio utvrde: Redoute des Salettes, Fort des Trois-Têtes, Fort du Randouillet.

Grad, kao važna poveznica planinskog Col de Montgenèvrea i Turina, je s istoka utvrđen radi obrane od Austrijanaca u 17. stoljeću. Ima strme i uske, ali veoma slikovite ulice Utvrda Janus se nalazi na 1,200 metara iznad grada.

Vaubanov toranj u Camaret-sur-Meru

[uredi | uredi kôd]
Vaubanov toranj u Camaret-sur-Meru

Vaubanov toranj (Tour Vauban) ili Zlatni toranj (Tour dorée), izvorno znan kao tour de Camaret, je 18 metara visok poligonalni obrambeni toranj u mjestu Sillonu kod Camaret-sur-Mera (Finistère), izgrađen za obranu Brestovskog zaljeva.

Vauban je nacrt napravio 1683., izgradnju je započeo 1689. godine vojni inženjer Jean-Pierre Traverse, a dovršen je 1696. godine. Okružen je zidinama i ima tri kata, dvije stražarske kuće, kazamat s 11 topova i barutanu dodanu tijekom francuske revolucije. Stražarske kuće i kazamat imaju po tri mortara koji izbacuju tanad promjera 30 cm.

Njegova baterija od 11 topova, skupa s onima na pointe du Grand Gouin i drugima obrambene linije Quélern, pridonijeli su u francuskoj pobjedi u bitci za Camaret (18. lipnja 1694.).


Gradske zidine i citadela u Saint-Martin-de-Réu

[uredi | uredi kôd]
Saint-Martin de Re

Vauban je 1670ih Saint-Martin-de-Ré (Charente-Maritime) utvrdio dugim i modernim zidinama s bastionima i izgradio je citadelu, s ciljem poboljšanja obrane otoka. Izgradnja se odvijala u tri faze, a završila je tek 1702. godine. Naposljetku, ovaj grad je utvrđen tako da cjelokupno stanovništvo otoka u njemu može podnijeti dugu opsadu.

Ostale utvrde

[uredi | uredi kôd]
Neuf-Brisach
Slika Ime Lokacija Provincija Koordinate Bilješke
Citadela u Arrasu Arras Pas-de-Calais 50°10′20″N 2°27′54″E / 50.1723°N 2.4651°E / 50.1723; 2.4651 Grad je osvojio Luj XIII. 1640. god. od Habsburgovaca i nakon španjolske opsade 1654. god. utvrdio ga je Vauban.
Ville neuve u Longwyju Longwy Meurthe-et-Moselle 49°18′40″N 5°27′14″E / 49.3112°N 5.4538°E / 49.3112; 5.4538 Grad je pripadao Luxembourgu i Vojvodstvu Lorraine do 1648., ali tek nakon Francusko-Nizozemskog rata (1678.) postaje dijelom Francuskog Kraljevstva.
Utvrđena palača (place forte) Mont-Dauphin Hautes-Alpes 44°24′04″N 6°22′22″E / 44.4012°N 6.3728°E / 44.4012; 6.3728 Nakon što je savojski vojvoda poharao ovaj dio Francuske (1692.), Luj XIV. je dao osnovati novi utvrđeni grad koji je nikao već 1694. god.
Citadela i gradske zidine Mont-Louisa Mont-Louis Pyrénées-Orientales 42°18′12″N 2°04′17″E / 42.3033°N 2.0715°E / 42.3033; 2.0715 Nakon "Pirenejskog mira" (1659.) Luj XIV. je osnovao ovaj novi grad kao utvrdu protiv Španjolaca.
Novi dio grada (ville neuve) Neuf-Brisacha Neuf-Brisach Haut-Rhin 48°00′39″N 7°18′52″E / 48.0108°N 7.3145°E / 48.0108; 7.3145 Nakon mira u Ryswicku 1697. godine Francuska je morala predati grad Breisach (vrata prema Rajni) Habsburgovcima, te su odlučili izgraditi novi grad do njega kao graničnu utvrdu.
Utvrda Hougue i Vaubanov toranj Saint-Vaast-la-Hougue/Tatihou Manche 49°21′07″N 1°09′21″E / 49.3519°N 1.1558°E / 49.3519; 1.1558 Kod ovih utvrda se odigrala važna pomorska bitka za La Hougue između Francuza i Engleza u Devetogodišnjem ratu 1692. god.
Gradske zidine i utvrde Fort Libéria i Cova Bastera Villefranche-de-Conflent Pyrénées-Orientales 42°21′06″N 2°13′15″E / 42.3517°N 2.2207°E / 42.3517; 2.2207 Nakon što su ga skoro 200 god. okupirali Španjolci, Luj XIV. ga je oslobodio 1654. i dao ga utvrditi. Grad je stiješnjen između rijeka s jedne, i Vaubanovih zidina s druge strane.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vaubanove utvrde
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vaubanove_utvrde&oldid=6976682"