Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| općine/gradovi | Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Ravno | ||||
| sjedište | Mostar | ||||
| osnovana | 12. lipnja 1996. | ||||
| vlast | |||||
| predsjednik vlade | Marija Buhač (HDZ BiH) | ||||
| predsjednik skupštine | Džafer Alić (SDA) | ||||
| površina | |||||
| - ukupno | 4401 km2 | ||||
| stanovništvo | |||||
| - ukupno (2013.) | 222 007 | ||||
| - gustoća | 50,45/km2 | ||||
| pripadnost | Federacija Bosne i Hercegovine | ||||
| vremenska zona | UTC +1 | ||||
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županijsko središte je grad Mostar.
Županija je prema popisu stanovništva iz 2013. imala 222.278 stanovnika što ju čini šestom najmnogoljudnijom županijom. S gustoćom stanovništva od 50,45 stanovnika/km2, Hercegovačko-neretvanska županija osma je najgušće naseljena županija. Ukupna površina županije iznosi 4401 km2, što čini 16,85 % površine Federacije BiH i 8,59 % teritorija Bosne i Hercegovine.
Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Na sjeveru graniči s Županijom Središnja Bosna, na sjeveroistoku sa Sarajevskom županijom, na istoku s Republikom Srpskom, na jugozapadu s Republikom Hrvatskom, na zapadu sa Županijom Zapadnohercegovačkom i na sjeverozapadu s Hercegbosanskom županijom.
Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.[1] Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.
Hercegovačko-neretvanska županija prostire se od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. Hercegovačko-neretvanska županiju odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je županija dobila ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.[2]
Na području Hercegovačko-neretvanske županije postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.
Prema popisu stanovništva iz 2013. Hercegovačko-neretvanska županija imala je 222.007 stanovnika (šesta u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjske i Hercegbosanske županije najrjeđe naseljena županija.
Godine 2016. godine udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika županije iznosio je 13,3 %, udio radnog kontingenta stanovništva 69 % i udio osoba između 0 – 14 godina 17,8 %.[3]
Godine 2013. ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu s dva člana (14.958 ili 21,96 %), četiri člana (14.116 ili 20,72 %) i tri člana (13.109 ili 19,24 %).[4]
| Sastav stanovništva – županija Hercegovačko-neretvanska županija | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[5] | ||||||
| Osoba | 222 007 (100,0%) | 182 313 (100,0%) | |||||
| Hrvati | 118 297 (53,29%) | 85 340 (46,81%) | |||||
| Bošnjaci | 92 005 (41,44%) | 68 391 (37,51%)1 | |||||
| Srbi | 6 432 (2,897%) | 21 875 (12,00%) | |||||
| Nisu se izjasnili | 1 764 (0,795%) | – | |||||
| Ostali | 915 (0,412%) | 2 252 (1,235%) | |||||
| Bosanci i Hercegovci | 494 (0,223%) | – | |||||
| Nepoznato | 455 (0,205%) | – | |||||
| Romi | 442 (0,199%) | – | |||||
| Albanci | 377 (0,170%) | – | |||||
| Muslimani | 357 (0,161%) | – | |||||
| Bosanci | 201 (0,091%) | – | |||||
| Jugoslaveni | 107 (0,048%) | 4 455 (2,444%) | |||||
| Crnogorci | 48 (0,022%) | – | |||||
| Slovenci | 46 (0,021%) | – | |||||
| Makedonci | 34 (0,015%) | – | |||||
| Pravoslavci | 17 (0,008%) | – | |||||
| Turci | 8 (0,004%) | – | |||||
| Ukrajinci | 8 (0,004%) | – | |||||
_-_general_view.jpg)
Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.
Povijest današnje Hercegovačko-neretvanske županije počinje 18. ožujka 1994., potpisivanjem Washingtonskog sporazuma. Županija je stvorena 23. prosinca 1996. kao jedna od deset županija Federacije Bosne i Hercegovine.[6]
Sjedište županije je u Mostaru.
Sastoji se iz sljedećih općina:
Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.[7]
| Župan | Od | Do | Stranka |
| Fatima Leho | 1996. | 1. prosinca 1997. | SDA |
| Željko Obradović | 1. prosinca 1997. | 27. listopada 1999. | HDZ BiH |
| Hamo Masleša | 27. listopada 1999. | 2000. | SDA |
| Rade Bošnjak | 2000. | veljača 2001. | HDZ BiH |
| Šefkija Džiho | veljača 2001. | veljača 2002. | SDA |
| Dragan Vrankić | veljača 2002. | 6. listopada 2002. | HDZ BiH |
Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.
| Župan | Od | Do | Stranka |
| Mijo Brajković | 1996. | 1998. | HDZ BiH |
| Frano Ljubić | 1998. | 12. studenoga 1999. | HDZ BiH |
| Josip Merdžo | 12. studenoga 1999. | 2000. | HDZ BiH |
| Mirsad Šarić | 2000. | 2000. | SDA |
| Josip Merdžo | 2000. | 2001. | HDZ BiH |
| Miroslav Ćorić | 2001. | 2002. | HDZ BiH |
| Omer Macić | 2002. | 16. lipnja 2003. | SBiH |
| Miroslav Ćorić | 16. lipnja 2003. | 1. kolovoza 2007. | HDZ BiH |
| Srećko Boras | 1. kolovoza 2007. | 9. studenoga 2011. | HDZ 1990 |
| Denis Lasić | 9. studenoga 2011. | 9. travnja 2015. | HDZ BiH |
| Stjepan Krasić | 9. travnja 2015. | 23. rujna 2015. | HDZ BiH |
| Nevenko Herceg | 23. rujna 2015. | 9. studenoga 2023. | HDZ BiH |
| Marija Buhač | 9. studenoga 2023. | HDZ BiH |
Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.[8]
Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje s ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.[8]
Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).[8]
Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.[8]
- ↑ Moj zavičaj, aut. Radmila Lauš, naklad. Naklada ALFA d.o.o Mostar
- ↑ Skuhan, Jasmin. 16. travnja 2012. O Županiji. VLADA HNŽ-K. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ Demografska analiza FBiH po kantonima (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ Rezultati popisa 2013 (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ a b Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorHNK - ↑ Skuhan, Jasmin. 16. travnja 2012. Ustav HNŽ. VLADA HNŽ-K. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ Cantons of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Pristupljeno 17. travnja 2013.
- ↑ a b c d REDAH - Prometne veze
- Hercegovačko-neretvanski kanton
- Procjena brojke stanovnika (30. lipnja 2007.)
- Hrvati Hercegovačko neretvanske županije
