Prijeđi na sadržaj

Ugljevik

Izvor: Wikipedija
Ugljevik
Grb općine Ugljevik
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Sjedište Ugljevik
Načelnik Dragan Gajić
Površina 165 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

oko 17.000
oko 103/km²
Pošta

Ugljevik je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Ugljevik smještena je na istočnom majevičkom pobrđu, u živopisnom krajoliku, tamo gdje ova planina počinje spuštati svoje strane k ravnoj Semberiji. Općina se nalazi na obodu nekadašnjeg Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Općine je grad Ugljevik.


Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije oko stotinu godina. Općina Ugljevik na istoku i sjeveru graniči s općinama Bijeljina, Loparama na zapadu i Zvornikom na jugu, te jednim dijelom na jugu općinom Teočak.

Područje općine čini 21 naseljeno mjesto, i to: Atmačići, Janjari, Donja Krćina, Gornja Krćina, Glinje, Srednja Trnova, Gornja Trnova, Donja Trnova, Bogutovo Selo, Mukat-Stankovići, Sarije, Ravno Polje, Mezgraja, Maleševci, Korenita, Srednja Trnova, Stari Ugljevik, Ugljevik Selo, Ugljevička Obrijež, Zabrđe, Ugljevik i Tutnjevac.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ugljevik imala je 25.587 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja.

Stanovništvo općine Ugljevik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 14.468 (56,54 %) 14.066 (57,31 %) 14.816 (61,27 %)
Muslimani 10.241 (40,02 %) 9403 (38,31 %) 8859 (36,64 %)
Hrvati 56 (0,21 %) 17 (0,06 %) 53 (0,21 %)
Jugoslaveni 290 (1,13 %) 509 (2,07 %) 35 (0,14 %)
ostali i nepoznato 532 (2,07 %) 545 (2,22 %) 415 (1,71 %)
ukupno 25.587 24.540 24.178

Ugljevik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

[uredi | uredi kôd]
Ugljevik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2426 (81,38 %) 2210 (90,49 %) 2256 (94,47 %)
Muslimani 348 (11,67 %) 66 (2,70 %) 86 (3,60 %)
Hrvati 39 (1,30 %) 3 (0,12 %) 15 (0,62 %)
Jugoslaveni 133 (4,46 %) 143 (5,85 %) 15 (0,62 %)
ostali i nepoznato 35 (1,17%) 20 (0,81%) 16 (0,67%)
ukupno 2.981 2.442 2.388

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Po stanju iz 1991.: Atmačići, Bilalići, Bogutovo Selo, Donja Krćina, Donja Trnova, Glinje, Gornja Krćina, Gornja Trnova, Janjari, Jasenje, Jasikovac, Korenita, Maleševci, Mezgraja, Mukat - Stankovići, Ravno Polje, Sarije, Sniježnica, Srednja Trnova, Stari Teočak, Stari Ugljevik, Teočak - Krstac, Tursunovo Brdo, Tutnjevac, Ugljevička Obrijež, Ugljevik, Ugljevik (selo) i Zabrđe.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Ugljevik, s gradom Ugljevikom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bilalići, Jasikovac, Jasenje, Sniježnica, Stari Teočak i Teočak - Krstac, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornja Krćina i Tursunovo Brdo. Od ovog područja formirana je općina Teočak.

U općini Ugljevik ostala su naselja: Atmačići, Bogutovo Selo, Donja Krćina, Donja Trnova, Glinje, Gornja Krćina (dio), Gornja Trnova, Janjari, Jasikovac (Teočak, BiH), Korenita, Maleševci, Mezgraja, Mukat-Stankovići, Ravno Polje, Sarije, Srednja Trnova, Stari Ugljevik, Tursunovo Brdo (dio), Tutnjevac, Ugljevička Obrijež, Ugljevik, Ugljevik (selo) i Zabrđe.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Centar ove općine i cijelog kraja bio je u selu Zabrđu, a 1941. godine prebačen je u rudarsko naselje Ugljevik. 1980. godine počinje gradnja sadašnjeg Ugljevika u dolini rječice Janje, između Zabrđa, sela Ugljevika i Bogutova Sela, zbog potreba širenja površinskog kopa rudnika i izgradnje termoelektrane. Tada je počelo kompletno preseljenje Starog Ugljevika na današnju lokaciju.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
  • termoelektrana u Ugljeviku

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Sport

[uredi | uredi kôd]
  • FK Rudar, nogometni klub osnovan 1925. godine, jedan je od najstarijih klubova u BiH.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ugljevik

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]