Kupres
Ovo je glavno značenje pojma Kupres. Za druga značenja pogledajte Kupres (razdvojba).| Kupres | |
|---|---|
 Kupres | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija |  Hercegbosanska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Zdravko Mioč (HDZ BiH) |
| Površina | |
| Općina | 622 km² |
| Visina | 1.200 m.n.v. |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 5.057 |
| Naseljeno mjesto | 2.883 |
| Poštanski broj | 80320 |
| Pozivni broj | (+387) 034 |
| Stranica | http://www.opcinakupres.ba/ |
 | |
 Položaj općine Kupres u Bosni i Hercegovini | |
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris)[1] je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH. Poznat je po zimskim turističkim sadržajima i ekološki očuvanoj prirodi.
Kupres je 30. srpnja 2017. ušao u Guinnesovu knjigu rekorda tako što se u tom mjestu okupio najveći broj osoba s istim imenom, naime okupila su se 2325 Ivana.
Podrobniji članak o temi: Kupreško poljeKupreško polje je velika krška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Kupreški kraj osim Kupreškog polja obuhvaća još dva znatna manja krška polja: Vukovsko polje i Ravanjsko polje. Samo po sebi Kupreško polje je vrlo tektonski nemirno, tj. tamo su česti potresi, uglavnom slabiji, a znaju se dogoditi i jači. Od kulturnih znamenitosti na Kupreškom polju se održavaju Dani kosidbe na Kupresu ili Strljanica.
Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica. Od znamenitosti po velikom broju izvora,značajna je planina Stožer,koja ima nevjerojatno mnogo izvora(pa i do 100).U Kupresu se kaže da Stožer ima izvora kao i dana u godini
Najveće jezero u Kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 četvornih metara, bogato je pastrvom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.
Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina od 1120 do 1250 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7°C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s oborinama, od toga 55 sa snjegovima. Zbog snažnih planinskih vjetrova studen je velika i česte su snježne vijavice.
Od 9. stoljeća bio je u sastavu starohrvatske Hlijevanske županije, u dokumentima se spominje 1461. u ispravi bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.[2]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kupres| Stanovništvo općine Kupres | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 4864 (50,57 %) | 5169 (51,18 %) | 6252 (54,38 %) | |||
| Hrvati | 3813 (39,64 %) | 3947 (39,08 %) | 4425 (38,49 %) | |||
| Muslimani | 802 (8,33 %) | 745 (7,37 %) | 763 (6,63 %) | |||
| ostali i nepoznato | 72 (0,74 %) | 24 (0,23 %) | 38 (0,33 %) | |||
| Jugoslaveni | 67 (0,69 %) | 213 (2,10 %) | 18 (0,15 %) | |||
| ukupno | 9618 | 10.098 | 11.496 | |||
| Kupres | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 1298 (47,80 %) | 727 (42,94 %) | 367 (38,91 %) | |||
| Hrvati | 963 (35,46 %) | 609 (35,97 %) | 433 (45,91 %) | |||
| Muslimani | 357 (13,14 %) | 202 (11,93 %) | 125 (13,25 %) | |||
| Jugoslaveni | 64 (2,35 %) | 146 (8,62 %) | 11 (1,16 %) | |||
| ostali i nepoznato | 33 (1,21 %) | 9 (0,53 %) | 7 (0,74 %) | |||
| ukupno | 2715 | 1693 | 943 | |||
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Općinu Kupres sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]
Barjamovci, Begovo Selo, Bili Potok, Blagaj, Botun, Brda, Bućovača, Donje Ravno, Donje Vukovsko, Donji Malovan, Goravci, Gornje Ravno, Gornje Vukovsko, Gornji Malovan, Kudilji, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Mrđanovci, Mrđebare, Mušić, Novo Selo, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rastičevo, Rilić, Stražbenica, Suhova, Šemenovci, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Kupres ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:
Mrđanovci, Novo Selo, Rastičevo i Šemenovci. Od ovog područja nastala je općina Kupres (RS).
Općinom Kupres upravlja načelnik i Općinsko vijeće. Izbori za načelnika i općinsko vijeće održavaju se svako četiri godine, a trenutno je na vlasti Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Općinsko vijeće i načelnik sve svoje poslove obavljaju u općinskoj zgradi, koja se nalazi u samom centru grada.
Poljoprivreda je vrlo izražena u Kupresu, ali mnogo poljoprivrednih dobara su samo za vlastite potrebe tj. potrebe stanovništva.
Šumarstvo je jako izraženo, te čini velik udio u Kupreškoj industriji. Kupreška šumarija je državna firma, ali ubire veliki prihod. Postoji i tvornica namještaja te nekoliko pilana. IGO MIK-Industrija metalnih okova, jedno vrijeme bila u stečaju, ali opet nedavno pokrenuta i nastavlja s poslom. Kupreška mljekara proizvoodi razne mliječne proizvode. Prije je imala veću tvornicu, ali se premješta u manju radi smanjenja posla.
Turizam donosi veliki prihod u Kupreškom gospodarstvu, pogotovo zimski. Potencijal za razvoj ima i ljetni turizam, prvenstveno zbog netaknute prirode. Od hotela najpoznatiji su Adria Ski, Maestral i Kupres.
Postoje mnoge Gradine (zidovi),pogotovo na lokalitetu Rastičeva. Vjerojatno su služile kao obrambeni zidovi,a danas se mogu naći u izvrsno očuvanom stanju. Vrlo su slične Gradinama koje se mogu naći u Britaniji,građeni od Kelta,pa se vjerojatno pretpostavlja da su Gradine građene od Kelta koje su u to vrijeme nastanjivali ovdašnje prostore.
Kupres (u to doba Cypres) je bio sjecište važnih trgovačkih putanja,pa je na ovom prostoru bila izražena i razvijena Trgovina. Tu su izgrađene Rimske barake,koje su bile i bitne barake na tim prostorima,jer je u njima bilo vojno središte. Nije moguće točno utvrditi mjesto gdje su se barake nalazile,ali brojni dokumenti dokazuju da je su na Kupreškom lokalitetu postojale Rimske barake. Veliki dokaz o njihovom postojanju su razni izviđački tornjevi,raspodjeljeni po Plazenici,Kupreškim Vratima i Čardačicom.Većinom su građeni od drveta,te više podsjećaju na nekakav bunker,nego izviđačke tornjeve. Ipak,Postoji i par tornjeva izgrađenih od Kamena,koji su bolje očuvani od drvenih.
Na lokalitetu Otinovaca postajala je Rimska bazilika,koja potiče iz 5.stoljeća. Otkrivena je 80-ih godina,a nađeni su temelji i dijelovi zidova. Danas su obnovljeni i savršeno očuvani te se može mnogo saznati o tome.Naknadno je otkrivena grobnica u podnožju bazilike,ali nije otkriveno tko u njima počiva.
U srednjem vijeku Kupres je i dalje važno trgovačko i prometno sjecište,te i dalje ne gubi svoje značenje.Zato u tom razdolju na tim sjecištima nastaju prva naselja koja su pretača današnjeg Kupresa.
Postoji legenda o tome kako je kraljica Katarina, bježeći u Rim ,ostala neko vrijeme živjeti u Kupres i tu izgradila dvorac.Ne zna se gdje je dvorac, ali na brdu Đerđelez (koji je sada Park Šuma) je otkriven masivni kamen koji viri iz zemlje. Iako se smatra da je to stećak, taj kameni masiv seže duboko u zemlju ,te najvjerojatnije nije riječ o stećku. Postoji teorija da je po dolasku Turaka dvorac zakopan pod jedno brdo, a na njemu zasađena šuma savršenih drvoreda koji se pružaju u jednu savršenu liniju (takvo je brdo upravo Đerđelez). Po toj teoriji, ispod Đeđeleza se nalazi dvorac, ali ništa bitnije dosad nije otkriveno.
Od dolaska Turaka, kulturni spomenici su jedino stećci, koji su služili kao nadgrobne ploče.
Od prirodnih znamenitosti, pored ionako prekrasne Kupreške prirode, posebno se ističu Japage blizu sela Rastičevo. To su jame nastale prirodnim putem. Jako su duboke i smatraju se krškim fenomenom sličnim Modrom i Crvenom jezeru u Imotskom.
Od obrazovnih ustanova u Kupresu, Kupres ima jednu osnovnu školu i jednu srednju školu. U srednjoj školi se nalazi gimnazija, škola za kuhare i škola za turističke tehničare.
- Kupreški radio
- Kupres portal Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2017. (Wayback Machine)
- Kupreški bećari, muška izvorna grupa[5]
- Javna ustanova za kulturu „Hrvatski dom“ Kupres[6]
Etnografski muzej, nalazi se u Hrvatskomu domu kulture Kupres. U njemu se nalazi muzej, studio Kupreškog Radija, Gradska knjižnica i dvorana za kazališne i kinematografske predstave.[6]
- Međunarodni festival folklora na Kupresu
- Dani kosidbe na Kupresu
Oba kulturna događaja se događaju u sklopu Strljanice.
- Kupres Play, festival alternativne glazbe i dobrih vibracija
- HNK Kupres (nogomet)
- Aero klub Kupres (paraglajding)
- HŠK Kupres (šah)[7]
- SRU Pastrva (športsko ribolovstvo)
- Planinarsko ekološka udruga Stožer
- Mato Džaja, književni povjesničar, kritičar, publicist
- Željko Džaja, pisac i skupljač narodnoga blaga
- Josip Radić, hrvatski katolički svećenik
-
Pogled na Kupres -
U Kupresu -
Centar grada -
Centar grada -
Stambeno naselje -
U Kupresu -
Kupreški kraj -
Kupres -
Kupreške visoravni -
Kupreško polje -
Kupres -
Hotel Kupres
- ↑ Bosna franciscana Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2018. (Wayback Machine) Ante Škegro: Pisma u ostavštini biskupa fra Augustina Miletića, apostolskog vikara u otomanskoj Bosni u fojničkom samostanu Duha Svetoga, broj 39, Sarajevo: Franjevačka teologija Sarajevo, 2013., str. 279
- ↑ Kupres | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 26. veljače 2021.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 30. travnja 2019.
- ↑ Kupreški radio Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2017. (Wayback Machine) Muška izvorna grupa „Kupreški bećari“ i Javna ustanova za kulturu „Hrvatski dom“ Kupres, pozivaju vas na HUMANITARNI KONCERT, 20. travnja 2017. (pristupljeno 26. travnja 2017.)
- ↑ a b Kupres – kultura Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2017. (Wayback Machine) O nama (pristupljeno 26. travnja 2017.)
- ↑ Kupres Portal[neaktivna poveznica] Hrvatski šahovski klub Kupres (pristupljeno 12. svibnja 2017.)
- Basler, Đuro, Kupres (Arheološka skica) Glasnik Zemaljskog Muzeja, Veselin Masleša, Sarajevo 1953. br.8
- opcinakupres.ba
- Turistička zajednica HB županije – Kupres
- Kupres Portal Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2015. (Wayback Machine)
- Kupreški Radio
- Web imenik – Kupres Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2010. (Wayback Machine)
| |||||