Prijeđi na sadržaj

Petrovac (općina u BiH)

Izvor: Wikipedija
Petrovac

Cesta prema Ribniku
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska

Stanovništvo (2013.)
Općina361

Stranicadrinic.rs.ba
Zemljovid

Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini

Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od manjeg dijela općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj.

Općinsko je središte naseljeno mjesto Drinić.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Petrovac je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovače i Srnetice. Brojni su izvori i potoci.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Petrovac
godina popisa 2013.[1]
Srbi 358 (99,17%)
Hrvati 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 3 (0,83%)
ukupno 361

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Općinu Petrovac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]

Bravski Vaganac, Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac i Podsrnetica.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Bosanski Petrovac koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Područje općine Petrovac je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada vodio do na vrh ovoga brda.

Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutirani u austrijsko-ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.

U 2. svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.

Iako je na početku rada, i početkom 20. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko-gospodarsko društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je gospodarska grana koja je u Driniću tek počinje s razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela s većim smještajnim kapacitetima.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

U Driniću je spomenik antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Odmah pored ovog zdanja nalazi se i spomen-ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

U Driniću ima jedna osnovna škola.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. ožujka 2020.
  2. Petrovac u NOB, Opštinski SUBNOR, 1974.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]