Šipovo
| Šipovo | |
|---|---|
 Šipovo | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet |  Republika Srpska |
| Vlast | |
| • Načelnik | Milan Kovač |
| Površina | |
| Općina | 510 km2[1] |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 10.293 |
| Naseljeno mjesto | 3.856 |
| Stranica | sipovo.net |
 | |
 Položaj općine Šipovo u Bosni i Hercegovini | |
Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad[nedostaje izvor]) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Republici Srpskoj.
Općina Šipovo je prvenstveno brdsko-planinsko područje ispresijecano dolinama Janja i Plive, kao i rječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniža točka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440 metara, a najvisa točka je vrh planine Vitorog (1905 m).
Ukupna površina općine iznosi 510 km². Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22.000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15.550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6.500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2.000 ha ili oko 4%.
Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.
U blizini Šipova nalazio se Soko Grad, središte Plivske župe. Vjerojatno nastao krajem prve polovine 13. stoljeća.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šipovo| Stanovništvo općine Šipovo | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 12.333 (79,16%) | 12.844 (79,50%) | 14.970 (83,00%) | |||
| Muslimani | 2.965 (19,03%) | 2.831 (17,52%) | 2.952 (16,36%) | |||
| Hrvati | 31 (0,19%) | 25 (0,15%) | 35 (0,19%) | |||
| Jugoslaveni | 155 (0,99%) | 324 (2,00%) | 9 (0,04%) | |||
| ostali i nepoznato | 95 (0,60%) | 130 (0,80%) | 69 (0,38%) | |||
| ukupno | 15.579 | 16.154 | 18.035 | |||
| Šipovo | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 3.828 (74,04%) | 2.211 (62,47%) | 659 (49,43%) | |||
| Muslimani | 1.155 (22,34%) | 1.026 (28,99%) | 621 (46,58%) | |||
| Hrvati | 14 (0,27%) | 16 (0,45%) | 24 (1,80%) | |||
| Jugoslaveni | 117 (2,26%) | 239 (6,75%) | 3 (0,22%) | |||
| ostali i nepoznato | 56 (1,08%) | 47 (1,32%) | 26 (1,95%) | |||
| ukupno | 5.170 | 3.539 | 1.333 | |||
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Općinu Šipovo sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[3] :
Babići, Babin Do, Bešnjevo, Brdo, Brđani, Čifluk, Čuklić, Donji Mujdžići, Dragnić, Dragnić Podovi, Duljci, Đukići, Gorica, Gornji Mujdžići, Grbavica, Greda, Hasanbegovci, Hotkovci, Hrbine, Jusići, Kneževići, Kozila, Krčevine, Lipovača, Lubovo, Lužine, Ljuša, Majevac, Močioci, Natpolje, Odžak, Olići, Podobzir, Podosoje, Popuže, Pribelja, Pribeljci, Sarići, Sokolac, Stupna, Šipovo, Todorići, Vagan, Vodica, Volari i Vražić.
Naseljena mjesta Hasanbegovci, Hotkovci, Gapići, Hrbine, Odžak i Pribelja ranije su pripadala općini Glamoč koja je ušla u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Ljuša ranije je pripadalo općini Donji Vakuf koja je ušla u sastav Federacije BiH.
- Simo Šolaja, narodni heroj iz 2. svjetskog rata.
- Nedjeljko Bajić Baja, pjevač
- Dani Šipova, kulturna manifestacija
- ↑ Geografski položaj, sipovo.net, preuzeto 27. ožujka 2020.
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. ožujka 2020.
| |||||