Prijeđi na sadržaj

Bošnjaci

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Bošnjaci. Za druga značenja pogledajte Bošnjaci (razdvojba).
Bošnjaci
Ukupno pripadnika
od 2,4 do 4,4 milijuna (procjena)
Važnija područja naseljavanja
Bosna i Hercegovina oko 2 185 055[1][2]
Srbija 172 087 (2002.) [3][4]
SAD 98 766 [5]
Austrija 95 007 (2006.)
Njemačka 80 000 (2005.) [6]
Švedska 53 918 (2004.) [7]
Crna Gora 48 184 (2003.) [8]
Hrvatska 31 479 (2011.) [9]
Švicarska 23 457 (2000.) [10]
Slovenija 21 542 (2002.) [11]
Australija 18 000 (2001.)
Turska 17 627
Sjeverna Makedonija 17 018 (2002.) [12]
Norveška 15 216 (2006.)
Kanada 12 185 (2001.)
Belgija 4000 (2002.) [13]
Španjolska 2038 (2006.) [14]
Drugdje u svijetu više od 100 000 (procjena)
Jezik
Bošnjački jezik
Vjeroispovijest(i)
90 % sunitski muslimani, 10 % ateisti [nedostaje izvor]
Povezane etničke skupine
Slaveni
Južni Slaveni

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori. Ima ih oko 3 milijuna, od toga oko 2 milijuna u Bosni i Hercegovini, a velik broj Bošnjaka živi u Turskoj, približno 350 000. Pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od islamiziranoga pučanstva srednjovjekovne Bosne, kao i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom:

Povijest

Izvorno ime Bošnjanin (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice.

Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni, potom kod starih južnoslavenskih pisaca u vrijeme turske vladavine, kada se Bosanci, Bošnjani ili Bošnjaci spominju usporedno i ravnopravno s drugim južnoslavenskim narodima.[15]U početcima osmanske vladavine Bošnjak (turcizirano povijesno Bošnjanin) ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz Bosnalu odnosio na islamizirano domaće pučanstvo.

Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ Bošnjak označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne (Bošnjak-milleti), pa i izraz Bošnjak-kavmi znači samo bošnjački narod za što je prikladniji bio naziv Bošnjak-taifesi, koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili plemenskom značenju.[16]

U popisima stanovništva nakon Drugog svjetskog rata prikazani su pod različitim imenima: 1948. kao "neopredijeljeni muslimani", 1953. kao "Jugoslaveni neopredijeljeni", 1961. kao "Muslimani (etnička pripadnost)", a 1971., 1981. i 1991., nakon potpunog priznanja statusa zasebnog naroda, kao "Muslimani". Nakon raspada SFRJ i neovisnosti Bosne i Hercegovine kao u 1990-ima, prihvatili su i službeno etnonim Bošnjaci.[16]

Broj Bošnjaka i njihov udio u bivšoj SFRJ 1948. – 1991.

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 788.403 (30,7 %) 891.800 (31,3 %) 842.248 (25,7 %) 1.482.430 (39,6 %) 1.630.033 (39,5 %) 1.905.829 (43,7 %)
SR Crna Gora 387 (0,0 %) 8396 (2 %) 30.655 (6,5 %) 70.236 (13,3 %) 78.080 (13,4 %) 89.614 (14,6 %)
SR Hrvatska 1077 (0,1 %) 16.185 (0,4 %) 3113 (0,1 %) 18.457 (0,4 %) 23.740 (0,5 %) 43.469 (0,9% )
SR Makedonija 1560 (0,1 %) 1591 (0,1 %) 3002 (0,3 %) 1248 (0,1 %) 39.512 (2,1 %) 35.256 (1,7 %)
SR Slovenija 179 (0,0 %) 1617 (0,1 %) 465 (0,0 %) 3197 (0,2 %) 13.425 (0,7 %) 26.867 (1,4 %)
SR Srbija 17.315 (0,3 %) 79.109 (1,1 %) 93.457 (1,2 %) 154.364 (1,8 %) 215.166 (2,3 %) 246.411 (2,5 %)
SFRJ 808.921 (5,1 %) 998.698 (5,9 %) 972.940 (5,2 %) 1.729.932 (8,4 %) 1.999.957 (8,9 %) 2.347.446 (10,0 %)

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 27. veljače 2007. Pristupljeno 19. ožujka 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2007. Pristupljeno 4. lipnja 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. studenoga 2006. Pristupljeno 19. ožujka 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. rujna 2011. Pristupljeno 19. ožujka 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. veljače 2020. Pristupljeno 19. ožujka 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ↑ [1]
  7. ↑ [2]
  8. ↑ [3]
  9. ↑ Stanovništvo prema narodnosti – popis 2011. Pristupljeno: 25. listopada 2013.
  10. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2008. Pristupljeno 19. ožujka 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2017. Pristupljeno 19. ožujka 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ↑ [4]
  13. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipnja 2007. Pristupljeno 19. ožujka 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ↑ [5]
  15. ↑ Aličehić, Galešić. 2018. Tragom drevnih Bošnjana. Connectum. Sarajevo. str. 22
  16. ↑ a b Bošnjaci | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 7. svibnja 2021.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bošnjaci&oldid=7078492"