Prijeđi na sadržaj

Dubravka Oraić Tolić

Izvor: Wikipedija
Dubravka Oraić Tolić
Dubravka Oraić Tolić 1950. g.
Portret iz 1978.
Dubravka Oraić Tolić uz kip Antuna Gustava Matoša 2023. g.

Dubravka Oraić Tolić (Slavonski Brod, 1. kolovoza 1943.) hrvatska je teoretičarka književnosti i kulture, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu pohađala je u selu Donji Andrijevci kod Slavonskoga Broda, gdje je u trećem razredu upoznala budućega supruga Benjamina Tolića. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu (1962. – 1966.), a filozofiju u Beču (1967. – 1969.) za emigracije nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Magistrirala je tezom o pejzažu u djelu A. G. Matoša i doktorirala tezom o citatnosti u književnosti i kulturi. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti i kulture do umirovljenja 2014. Predavala je kao gostujuća profesorica na sveučilištima u Münchenu (1992.) i Göttingenu (2007.). Sudjelovala je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Pečuh, Petrograd, Rovereto, Veszprém). Uređivala je s I. Frangešom biblioteke Kritički portreti hrvatskih slavista i Enciklopedija hrvatske književnosti, a s K. Nemecom i V. Žmegačem biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Uredila je niz zbornika s Ernőom Kulcsárom Szabóm sa sveučilišta Eötvös Loránd iz Budimpešte, surađivala na projektu Aleksandra Flakera Pojmovnik ruske avangarde i Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća te objavila oko 150 znanstvenih i stručnih članaka iz teorije kulture, hrvatske i ruske književnosti.

Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesorica emerita i potpredsjednica Matice hrvatske. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga Centra P. E. N. –a. Uređivala je časopis Hrvatska revija od 2012. do 2021. Glavna je urednica časopisa Forum od 2022. Kći Iva Tolić međunarodno je priznata molekularna biologinja, izabrana punopravna članica EMBO i članica suradnica HAZU Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[1][2]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Objavila je oko dvadeset autorskih knjiga različita žanra. Raspon je žanrova od književnoznanstvene proze i esejistike do poezije, romana i putopisa. Uredila je i suuredila petnaestak svezaka te nekoliko prijevoda iz ruske književnosti 20. stoljeća.

Knjige

[uredi | uredi kôd]

Književnoznanstvena i esejistička djela:

  • Pejzaž u djelu Antuna Gustava Matoša. Zagreb: Matica hrvatska, 1980.
  • Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1990.
  • Književnost i sudbina. Zagreb: Meandar, 1995.
  • Das Zitat in Literatur und Kunst. Versuch einer Theorie. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien – Köln – Weimar: Böhlau Verlag, 1995.
  • Matoševa proza. U: Zoran Kravar i Dubravka Oraić Tolić, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša. Zagreb: Školska knjiga, 1996.
  • Paradigme 20. stoljeća: Avangarda i postmoderna. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.
  • Dvadeseto stoljeće u retrovizoru. Zagreb: Školska knjiga, 2000.
  • Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.[3]
  • Männliche Moderne und weibliche Postmoderne: Geburt der virtuellen Kultur. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Wien: Peter Lang, 2008.
  • Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
  • Čitanja Matoša. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.
  • Hlebnikov i avangard. Moskva: Vest-Konsalting, 2013.
  • Antun Gustav Matoš: Ein Klassiker der kroatischen Moderne. Aus dem Kroatischen übersetzt von Ulrich Dronske. Peter Lang: Frankfurt am Main – Bern – Bruxelles – New York – Oxford – Warszawa – Wien, 2014.
  • Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.[4][5]
  • Matoševo pjesništvo. U: Antun Gustav Matoš: Pjesme i Epigrami / Dubravka Oraić Tolić: Matoševo pjesništvo. Zagreb: Matica hrvatska, 2020.[6]
  • Zagrebačka stilistička škola: Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2022.

Pjesnička djela[7]

[uredi | uredi kôd]
  • Oči bez domovine. Zagreb: Naprijed i Centar za kulturu Narodnoga sveučilišta grada Zagreba, 1969.
  • Urlik Amerike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1981.
  • Palindromska apokalipsa. Zagreb: Durieux, 1993.
  • The American Scream. Palyndrome Apocalypse. Tanslation by Sibelan Forrester, William E. Yuill, and Sonja Bašić. Cover photo by Miroslav Šutej. Portland: Ooligan Press, 2005. Za prijevod poeme The American Scream Sibelan Forrester dobila je nagradu Heltd.

Roman

[uredi | uredi kôd]
  • Doživljaji Karla Maloga. Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
  • Doživljaji Karla Maloga. Zagreb: Hrvatska knjižnica za slijepe, 2021

Putopis

[uredi | uredi kôd]
  • Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji. Zagreb: Naklada Ljevak, 2016.[8]

Uredila

[uredi | uredi kôd]
  • Intertekstualnost & Intermedijalnost. Ur. Z. Maković, M. Medarić, D. Oraić [Tolić], P. Pavličić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988.
  • Josip Sever: Borealni konj. Priredila i uvodni esej napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Mladost, 1989.
  • Antun Gustav Matoš: Putopisi. Priredila i pogovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Vinkovci: Privlačica, 1994.
  • Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92. Dokumentarna monografija. Uredila i predgovor napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1992. Hrvatski i engleski jezik. Ilustracije.
  • Intertekstualnost & Autoreferencijalnost. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1993.
  • Kraj stoljeća – krajevi stoljeća. Radovi s međunarodnoga simpozija, Opatija, 28. 9. – 1. 10. 1997. Ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač. Umjetnost riječi (Zagreb), 1999., br. 3–4.
  • Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Radovi s međunarodnoga simpozija, Lovran, 19. – 23. 5. 2004. Ur. D. Oraić Tolić i E. Kulcsár Szabó. Zagreb: FF press, 2006.
  • Kultur in Reflexion: Beiträge zur Geschichte der mitteleuropäischen Literaturwissenschaften. Ur. E. Kulcsár Szabó i D. Oraić Tolić. Wien: Wilhelm Braumueller Universitäts-Verlagsbuchhandlung, 2008.
  • Zagrebačka književnoznanstvena škola. Umjetnost riječi (Zagreb), 2009., br. 3–4.
  • Reinhard Lauer: Povijest ruske književnosti. Stručna redakcija i pogovor Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2009.
  • Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe. Ur. D. Oraić Tolić i E. E. Kulcsár Szabó. Zagreb: Disput, 2013.
  • Hrvatsko proljeće u sjećanjima suvremenika: Memoarski zapisi u povodu 50-obljetnice Hrvatskoga proljeća (1971–2021). Priredila i uvod napisala Dubravka Oraić Tolić. Zagreb: Matica hrvatska, 2021.

Prijevodi

[uredi | uredi kôd]
  • Valentin Katajev, Trava zaborava (trilogija: Sveti zdenac, Trava zaborava, Kockica), Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.
  • Vladimir Majakovski, Rat i mir (svijet). Gordogan (Zagreb), 2, 1980., 5–6, 49–83.
  • Andrej Bjeli, Petrograd, Liber, Zagreb, 1981.
  • Velimir Hljebnikov, Zangezi. Dometi (Rijeka), XIV, 1981., 6, 15–35.
  • Sergej Birjukov: Stihija stihova, Treći program hrvatskoga radija 2013., 85, 233–251.

Urednica

[uredi | uredi kôd]
  • Biblioteka Kritički portreti hrvatskih slavista Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (suurednica, urednik Ivo Frangeš)
  • Biblioteka Enciklopedija hrvatske književnosti Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (suurednica, urednik Ivo Frangeš)
  • Biblioteka L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (urednica, suurednici Krešimir Nemec i Viktor Žmegač)
  • niz zbornika

Uvrštena u antologije

[uredi | uredi kôd]
  • Antologija savremenih jugoslovenskih pesnikinja 1- 2. Beograd: A-Š Delo, 1988.
  • Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940. – 1990. Pripremio Stijepo Mijović Kočan. Zagreb: Školske novine, 1993.
  • U ovom strašnom času: Antologija suvremene hrvatske lirike. Priredili i predgovor napisali Ivo Sanader i Ante Stamać. Zagreb: Školska knjiga, 1994.
  • Żywe źródło: Antologia współczesnej poezji chorwackiej. Wybór, przekład, noty o autorach Łucja Danielewska. Warszawa: Wydawnictwo Książkowe Ibis, 1996.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • 1969. Prva nagrada Književnoga fonda mladih „A. B. Šimić“ za zbirku pjesama Oči bez domovine.
  • 1996. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi
  • 2006. Vjesnikova nagrada za knjigu godine za knjigu Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb: Naklada Ljevak, 2005.
  • 2012. Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za dugogodišnji doprinos Fakultetu
  • 2012. Državna nagrada, za životno djelo u području humanističkih znanosti[8]
  • 2013. Nagrada HAZU, za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.[9][10]
  • 2016. Nagrada Josip i Ivan Kozarac, za životno djelo[3]
  • 2018. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine za roman Doživljaji Karla Maloga, Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.
  • 2021.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Razgovori (izbor)
  • Dubravka Oraić Tolić, književnica. Razgovarao Damir Pešorda. Hrvatsko slovo, petak, 28. lipnja 2013., str. 3 – 4.
  • Dubravka Oraić Tolić, teoretičarka književnosti. Razgovarao Ivan Pavlović. Matica hrvatska – Vijenac 505, 11. srpnja 2013.
  • Vinkovačka Plava TV. Pressica BP (650) Dubravka Oraić Tolić. 12. prosinca 2019. Razgovarala Biljana Pavlović.
  • Akademkinja Dubravka Oraić Tolić u ozračju Cvjetnice: Matoševa „1909.“ neprestano se ponavlja u hrvatskoj povijesti – Glas Koncila (glas-koncila.hr). Glas Koncila, br. 12. Objavio Mario Erceg 1. travnja 2021.
  • Akademkinja Dubravka Oraić Tolić: „Matoš je imao vrlo dosljednu ideju nacije“ (hia.com.hr). Razgovarala Ana Fabijanović. HIA, 13. svibnja 2021.
  • Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice Hrvatske, akademkinja. Razgovarala Petra Miočić. Samokritičnost i otvorenost jedini su izlaz da ne dođe do nove „izdaje intelektualaca“. Vijenac 712, 17. lipnja 2021.
  • S Dubravkom Oraić Tolić razgovarao Dražen Ilinčić o knjizi Zagrebačka stilistička škola: Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti. |Kultura s nogu 25. listopada 2022. HRT
  1. ↑ Ljerka Bratonja Martinović: Iva Tolić: Vraćam se u Hrvatsku i tu ću nastaviti istraživanja o "vrućoj" temi biologije - starenju]], Novi list, 17. svibnja 2014.
  2. ↑ Iva Tolić, Institut "Ruđer Bošković"
  3. ↑ a b Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Kolo  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2022. (Wayback Machine) 2/2001. (HAW)
  4. ↑ Ivan Bošković, Veliko ime hrvatske književne znanosti / Dubravka Oraić Tolić, Nova Istra 3-4/2020. (IA)
  5. ↑ Od književnih citata do citiranja života: U novoj knjizi Dubravka Oraić Tolić vraća pojam koji je uvela u znanost o književnosti - tportal
  6. ↑ Ružica Pšihistal. Matica hrvatska - Vijenac 722 - Jedna knjiga, dva autorska potpisa: Antun Gustav Matoš i Dubravka Oraić Tolić. Vijenac 722, 4. studenoga 2021.
  7. ↑ Leksikon hrvatske književnosti: Djela. Urednica Dunja Detoni Dujmić. Zagreb: Školska knjiga, 2008.
  8. ↑ a b Ana Penić, Ljubavna priča u sjeni deklaracije (glas-slavonije.hr). Glas Slavonije, 18. ožujka 2018.
  9. ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, 26. ožujka 2013. (pristupljeno 13. lipnja 2016.
  10. ↑ Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Objavljeni dobitnici „Nagrade Vladimir Nazor“ (gov.hr); https://www.gloria.hr/gl/lifestyle/kultura/nagrade-vladmir-nazor-za-2020-posebno-dirljiva-dodjela-domacim-umjetnicima-u-sjeni-pandemije-15081813

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dubravka_Oraić_Tolić&oldid=7006811"