Wikipedija:Kafić/Arhiv 75

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

Arhive: 72 • 73 • 74 • 75 • 76 • 77 • 78

---

---

---

---

Novo sučelje

Sve pohvale za novo sučelje, meni se svidjelo, a bilo je i vrijeme da se ono staro zamjene. --Mostarac (razgovor) 01:06, 2. rujna 2010. (CEST)

Osobno mi se dopada samo boja i vizualni detalji, ali za one koji Wikipediju pretražuju, uređuju pomoću alatne trake, pregledavaju Nedavne promjene... vrlo je nepraktično i usporavajuće. Više je komentara o Beti već napisano ovdje, a također preporučujem sve o toj temi (pogotovo o problemima koje imate prilikom uređivanja) napisati pod tehnička pitanja, kako bi mogli jednostavno pronaći odgovore na pitanja koja se pojavljuju i uputiti suradnike na čitanje tog odlomka ako im neki od suradničkih savjeta može pomoći. --Roberta F. 10:44, 2. rujna 2010. (CEST)

Staro i dobro

Ja sam sve vratio na staro. Ništa ne valja ono novo. Žali bože truda uloženog u ono.--Zeljko (razgovor) 01:43, 4. rujna 2010. (CEST)

I ja sam vratila na staro. Ono sučelje je previše komplicirano, a i navikla sam raditi na starom, jer je tako bilo i kad sam počela surađivati prije godinu i pol. --Ornitologinja ♥ 09:38, 4. rujna 2010. (CEST)

Novo pročelje je u redu. Budući da će novi korisnici raditi unutar njega, tko im želi pomoći, morat će se s novim pročeljem barem upoznati. Rosier ♫ razgovor 11:58, 4. rujna 2010. (CEST)

Ne valjaju tabovi na vrhu, naročito ako se ima više tabova, a i neki dijelovi alatne trake su nepraktični. Tražilica je na sasvim drugom mjestu i trebat će vremena za navikavanje. Osobno smatram da je praktičnije da tražilica bude tamo gdje je bila i do sada. Vizualno izgleda ok, ali što se praktične strane tiče, ipak dajem prednost starom sučelju.--Ex13 (razgovor) 13:51, 4. rujna 2010. (CEST)

ja sam vratila na staro. Ne volim nepotrebne promjene. --AmyMirka (Come into my world) 14:33, 4. rujna 2010. (CEST)

A kako cemo vratit na staro kad nam ukinu tu mogucnost, a to ce se dogoditi vrlo brzo. --Suradnik koji pise artikle 15:00, 4. rujna 2010. (CEST)

I meni je najteže naviknuti se na novi raspored alata kao i na novo mjesto tražilice. Ja je još uvijek automatski tražim lijevo, a ona je sada gore desno:) I ja sam pomislio vratiti se na staro, ali baš zbog ovoga što je Rosier napisao ipak sam odlučio navikavati se na novo. --Flopy ^razgovor 21:35, 4. rujna 2010. (CEST)

Nije dobar jer je spor. Dok napravi poveznice treba cijelu cigaru popušit --Zeljko (razgovor) 21:38, 4. rujna 2010. (CEST)

Izgleda da san još jedan koji se vratija na staro. BlackArrow (razgovor) 22:35, 4. rujna 2010. (CEST)

Slažem se. Ono novo sučelje je neozbiljno složeno, usporava rad i jednostavno demotivira. Nakrcali su gomilu skripta koje čine nemogućim najobičnije operacije.
Temelj pametnog organiziranja internetske stranice je ne nakrcavati nepotrebnim skriptama i flash animacijama. A ovo novo sučelje je upravo to.
Zeljko je reka dobar primjer. Vratili su nas desetljeće unazad. Kao da smo spojeni modemima brzine 750 kbps. A živimo u doba širokopojasnog interneta. Kubura (razgovor) 03:54, 5. rujna 2010. (CEST)

Meni se novo baš dopalo. Pogotovo ovo "Pomoć" u traci za uređivanje; korisno za nove suradnike.--Saxum 18:41, 7. rujna 2010. (CEST)

Spor je sa poveznicama --Zeljko (razgovor) 18:44, 7. rujna 2010. (CEST)

Pregled promjena korisnika

Kako je moguće (je li uopće moguće) saznati koliko korisnik ima napravljenih promjena/uređivanja ili kreiranja stranica tj. članaka. Mislim da je prije postojala web str. na kojoj se to moglo provjeriti ali sam je izgubio :( --Anton Ri08 14:57, 2. rujna 2010. (CEST)

http://toolserver.org/~river/cgi-bin/count_edits?user=Anton008&dbname=hrwiki_p

Za drugog korisnika samo ukucaj njegov nick u tražilicu. --Mostarac (razgovor) 17:47, 2. rujna 2010. (CEST)

Evo još jednog alata - http://toolserver.org/~soxred93/ec

Osobno smatram da je nešto bolji od gore navedenoga alata, barem što se tiče grafičkoga dizajna. Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 00:53, 3. rujna 2010. (CEST)

Wikipedija kao izvor informacija

"Korisnici interneta u Hrvatskoj kao izvoru informacija najviše vjeruju Wikipediji (61 posto)" piše u Večernjaku o studiji Telekom Austrija grupe. --Roberta F. 12:50, 3. rujna 2010. (CEST)

Poboljšavanje članaka i korištenje vjerodostojnih izvora pri njihovom pisanju je dakle ne samo korisno za Wikipediju, nego i silom prilika značajna društvena odgovornost. Radije bih da to breme ne počiva na skupini volontera, ali izbora nema. Rosier ♫ razgovor 13:17, 3. rujna 2010. (CEST)

Tko ne bi htio dati breme kvalificiranim i plaćenim stručnjacima umjesto skupini volontera? :)))) Ali tako je projekt zamišljen, i sumnjam da će se u skorije vrijeme bitno mijenjati ta postavka. Stoga, treba raditi što bolje imajući u vidu da ono što pišemo ostaje. Jest da je zajednica sposobna iz nepismene mrve stvoriti kvalitetan članak, ali što je kvalitetniji svaki doprinos, to manju odgovornost prebacujemo na druge. SpeedyGonsales 14:43, 4. rujna 2010. (CEST)

Jedna od važnijih stvari za hrvatski jezik

Dame i gospodo wikipedičari, hajde MOLIM VAS SVE, prestanite više ugrožavati vlastiti jezik i Bošnjake, Crnogorce i Srbe svrstavati u govore Štokavskoga narječja, naime Štokavskim narječjem govore samo Hrvati. Ako bi se dijalekti ovih naroda svrstali u Štokavsko narječje onda bi se štokavštini morali pribrojati i Makedonci, Bugari, Rusi te još pokoji slavenski narod koji također rabi upitnu zamjenicu "ŠTO". Nasuprot njima Slovenci, Slovaci i Česi morali bi se svrstati u Kajkavsko narječje jer također rabe upitnu zamjenicu "Kaj". pošto znači samo Hrvati od sviju nabrojanih naroda rabe; Što, Kaj, Ča, dakle govore tri narječja hrvatskoga jezika dok ostali narodi (Slovenci, Bošnjaci, Crnogorci, Srbi) govore svojim narječjima i jezicima te njihovi dijalekti ne spadaju u hrvatska narječja ili narječja hrvatskoga jezika. Evo što kaže za " Maticu hrvatsku" jedan od največih jezikoslovaca kroatistike i ujedno jedan od vodečih ljudi europske i svijetske slavistike Radoslav Katičić; http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski

Postovani, link vam je sjajan. Sadrzi brojne dragocijene informacije. Zato MOLIM VAS OSOBNO poklonite i Vi malo svoga vremena (kao mi svi tu) i pokazite malo kulture dragovoljnog rada "pro bono". --Croq (razgovor) 17:19, 4. rujna 2010. (CEST)

Katičić je izgleda malo pošandrcao pod stare dane. Naravno da Makedonci, Bugari i Rusi ne pričaju štokavskim narječjem. Štokavsko narječje je karakterizirano, osim upitnom zamjenicom što ili šta, još i čitavim nizom drugih značajki: povijesnih glasovnih promjena, padežnih i konjugacijskih nastavaka, akcentuacijom, vokabularom...Cjelovitiji se popis i detaljna diskusija može naći u knjigi Josipa Lisca Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječa, str. 17ff. Istočnohercegovačko-krajiški (ijekavski novoštokavski) dijalkt, kao osnova hrv./bos./srp. književnog jezika, ima još masu vlastitih, zasebnih karakteristika kojim odudara od ostalih štokavskih dijalekata. To što Katičić propovijeda u Vijencu nema uporišta u lingvističkoj literaturi i Wikipedija ne bi smjela pridavati pažnju takvim rubnim teorijama. --174.36.199.202 17:23, 4. rujna 2010. (CEST)

Usput recno, Hrvati u Gradiscu kažu "čega"... A zbog čega samo konzumirate wiki? --Croq (razgovor) 18:04, 4. rujna 2010. (CEST)

Istočnohercegovačko-krajiški nije osnovom nikakvog hrv./bos./srp. književnog jezika, jer taj trodijelni frankenstein ne postoji. Može netko zašiti glavu od prasca na tilo od krave i prozvati ju kravogudinom, to ne postoji. Neka su krava i svinja srodne (sisavci) i funkcijski slične (domaće životinje). Jer je kravosvinja nasilna i umjetna tvorevina. Kao i taj t.zv. hrv./bos./srp. književni jezik. Kubura (razgovor) 04:01, 5. rujna 2010. (CEST)

Svinjarije koje ekipa bolesnika predvođena Štambukom, Kwamijem, No such .., i još nekolicinom jednostavno ne vidim da su dobile zaslužan odgovor, niti da su spriječene. Hrpa laži se servira kao istina, argumenti se ignoriraju ili diskvalificiraju, te ta skupina- čini mi se da se radi o nekakvoj mafijaškoj bandi- komotno provodi što hoće. Dakle, pitanje je- što da se radi ? Kako da se takve manipulacije zaustave ? Mislim da više nema smisla ići u argumente, jer je ta ekipa (kwami, štambuk) moje navedene n-puta ignorirala i kao pijan plota diplala svoju mantru o štokavštini. Veći je dio argumenata i nerazumljiv za negovornike hrvatskoga. Dakle- što da se radi ? Protiv privilegiranih manipulatora i vandala? Čuo sam da ima neka opcija kontaktiranja Jimba Walesa. Jer, ovo je apsurd- nacionalni jezici država prikazuju se kao odvjetci nekoga jezika koji i ne postoji:http://en.wikipedia.org/wiki/Slavic_languages Mir Harven (razgovor) 21:36, 5. rujna 2010. (CEST)

I tete u vrtićima znaju da ne pomažu lijepe riječi i razumni pristup kod bezobrazne i obijesne derladi. Ondje je skupina koja obijesno progurava svoje deluzije dok im neki autoritet ne stane na kraj. A doć će i taj dan.
Što su bezobrazniji i drskiji, to gore po njih.
Neće oni dovika. Svaka sila za vrimena. Samo Božja je za vike vikova. Kubura (razgovor) 07:51, 6. rujna 2010. (CEST)

FS Player

Mislim da će se zajednica složiti da {{fs player}} promjenimo u ovu inačicu tako da je u parametar poz (pozicija) dovoljno napisati VRA (vratar), BRA (branič), VEZ (vezni red), i NAP (napadač). Tako je prije svega lakše se snaći s predloškom ali i lako mjenjati poveznice (npr. ako se kreira članak Vezni red (nogomet), onda bi trebalo mijenjati sve stranice na kojima je predložak). Već sam počeo mijenjati članke s predloškom, jer smatram da se nitko neće protiviti prijedlogu.
F.Pavkovic 22:00, 5. rujna 2010. (CEST)

Digitalni download

Možda kafić nije pravo mjesto za ovaj prijedlog (neka stručni suradnici premjeste na odgovarajuće mjesto za raspravu), ali htjela bih predložiti da umjesto pojma digitalni download u člancima počnemo koristiti hrvatskome bliži pojam digitalno preuzimanje. Možda će biti mnogo zatrpavanja nedavnih ako se budu mijenjali članci, ali postoje suradnici koji znaju programirati botove koji bi to automatski uradili (barem ja imam takvo mišljenje), tako da ne vidim velik problem u tome, ako se, naravno, moj prijedlog usvoji. Inače, ovo je hrvatska Wikipedija, zašto koristiti engleske riječi??? --AmyMirka (Come into my world) 00:58, 6. rujna 2010. (CEST)

Općenito je meni izraz "digitalni download/preuzimanje" neodgovarajući. Kakav je ako nije digitalni, analogni? Inače, ima u člancima o glazbi još izraza koji se koriste na engleskom, ("uzorak", "kolaboracijski albumi",...), a također je previše linkova na Youtube, Myspace i ne znam već šta, pa bi valjalo naći nekakvo rješenje za te stvari.--MaGa 07:20, 6. rujna 2010. (CEST)

Uzorak misliš na ono što ja prevodim kao isječak (obrađeni dio neke pjesme) ? Kolaboracijski može se reći zajednički, ali kod downloada, mislim da je digitalno preuzimanje najbolje. jer ipak, bilo bi bezveze da piše samo download ili samo preuzimanje --AmyMirka (Come into my world) 14:47, 6. rujna 2010. (CEST)

Ne mislim ti ni na šta, jer sam u dilemi kod takvih članaka šta je "pjesnik htio reći" riječima koje doslovno prevodi s engleskog (najčešće). Tu smo zato da to stavimo "pod istu kapu" i da na svakom članku jednako stoji.--MaGa 14:52, 6. rujna 2010. (CEST)

Pošto na hrvatskome jeziku download ne znači ništa, bolje je rabiti riječ preuzimanje. Kako se ne radi o preuzimanje cijele pjesme, nego samo dijela (ili pripjeva ili prvih 20-50 sekundi), mislim da bi dobar prijevod bio preuzimanje isječka pjesme. Time je sve rečeno, a podrazumijeva se da je pjesma u digitalnom formatu, jer preko žice nije moguće preuzeti ni gramofonsku ploču niti traku. SpeedyGonsales 17:37, 9. rujna 2010. (CEST)

Pa možemo i reći davnload lol. Ja mislim da se preuzima čitava pjesma, zajedno s remiksevima, a istina je da digitalni format stoji. Po meni najbolje je digitalno preuzimanje --AmyMirka (Come into my world) 18:09, 9. rujna 2010. (CEST)

Rijetko su cijele pjesme dostupne za preuzimanje, najčešće se radi o prvih 20-50 sekundi. Amazon prodaje glazbene albume u mp3 formatu, moguće je slušati uzorak pjesme od 30 sekundi. Izvor news.softpedia.com. Preko Apple iTunes servisa također je moguće čuti 30-sekundi neke pjesme, planiraju omogućiti 60-sekundni uzorak, ali za to je nužno potpisati nove ugovore s diskografskim kućama. Izvori: CNET.com, electronista.com. Naravno, moguće je kupiti cijelu pjesmu, no na Wikipediji ne bi trebale postojati poveznice na komercijalne sadržaje. Tamo gdje je slobodno dostupna cijela pjesma za preuzimanje, može se rabiti izraz "preuzimanje pjesme" umjesto "preuzimanje isječka pjesme". SpeedyGonsales 14:36, 11. rujna 2010. (CEST)

Mi smo prvaci !

Sjajno, dečki! Sjano!!! Hrvatska vaterpolska reprezentacija!! --Croq (razgovor) 22:28, 11. rujna 2010. (CEST)

Večeras je naša fešta!!!--Fraxinus (razgovor)

Bijelo-crvena, Polja Hrvatska, Na dresu sjete me, Da ja volim te, Igrajte za nju, Našu voljenu, Nek jače kuca to, Srce vatreno!!! --Roberta F. 22:44, 11. rujna 2010. (CEST)

Čestitke na pobjedi, dobroj igri i sjajnoj organizaciji prvenstva - svaka čast :-D --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:44, 11. rujna 2010. (CEST)

Svaka čast na odličnoj igri i osvojenom zlatu! BlackArrow (razgovor) 22:46, 11. rujna 2010. (CEST)

Čestitke prije svega hrvatskim vaterpolistima, ali i organizatorima, navijačima i ostalim ekipama EP-a. Dogodine uzimamo svjetsko zlato u Šangaju.--F.Pavkovic 23:19, 11. rujna 2010. (CEST)

"Za lijepu našu, sad dignimo glas, kroz sve oluje, nek cuju za nas,za lijepu našu, sve ruke u zrak. Rame uz rame, kada se stane, tu je pobjeda." Čestitke hrvatskim vaterpolistima! --Ornitologinja ♥ 17:48, 12. rujna 2010. (CEST)

Čestitka za šampionsku krunu i iz Crne Gore! --Markus cg1 (razgovor) 18:16, 12. rujna 2010. (CEST)

Jeeeeeeee! Tooooooooo! Bravo dečki svaka čast! Samo tako! Mmaddo (razgovor) 00:49, 13. rujna 2010. (CEST)

Podižem grumen zemlje ponosne...Mi smo prvaci....!!! Kubura (razgovor) 07:26, 13. rujna 2010. (CEST)

New York City, New York

Može li netko stručan pregledati zadnje izmjene i srediti ovo što se uneredilo... --AmyMirka (Come into my world) 15:59, 13. rujna 2010. (CEST)

Ja gledah i gledah a ne vidjeh da se tamo nesto uneredilo. More bit da me moja strucnost iznevjerila.--Suradnik koji pise artikle 16:11, 13. rujna 2010. (CEST)

Tablica se raširila na čitav članak... bar meni --AmyMirka (Come into my world) 16:21, 13. rujna 2010. (CEST)

Jubilarni članak

Prešli smo 87 000 članaka, da li će biti glasovanja za jubilarni članak? --Fraxinus (razgovor) 00:01, 14. rujna 2010. (CEST)

Riješeno :-)--Braco (razgovor) 01:38, 14. rujna 2010. (CEST)

Jezik

Ljubav rema naciji ne izražava se brisanjem stručnih naziva i vlastitog jezika; to je ili lažna briga prema jeziku ili uskogrudnost; možda i dvoličnost. ta ljubav mogla se izrazit tijekom domovinskog rata; svi su imali prilike. Ne znam kako to netko misli da voli više hrv jezik od mene osobno, prodajući politiku brisanjwem stručnih naziva, i tobože ga čuva.

Stručni nazivi (latinski i grčki) ne ugrožavaju ničiji jezik, nego služe da se nacije širom svijeta lakše orijentiraju u moru naziva u sebi nerazumljivim jezicima.

No ja podržavam volju većine. A što se tiće ptica i Valentine koja se vidim jedina njima bavi, i donekle razumije u njih, da je se ne maltretira pisanjem kojekakvih komentara koji ničemu ne služe. Nemojte ometat u radu najmlađe suradnike. Njih moramo posebno zaštitit, i dat im savjet, ako zatrebaju. No ja vidim da su najmlađi uglavnom pametniji od većine nas starijih. --Zeljko (razgovor) 11:23, 19. rujna 2010. (CEST)

Zeljko, u pravu si i potpuno te podržavam --AmyMirka (Come into my world) 12:24, 19. rujna 2010. (CEST)

Članak se ne zove H₂O već voda, niti NaCl, već kuhinjska sol. Voda i kuhinjska sol su većini nacija širom svijeta isto tako nerazumljivi kao i domaći nazivi ptica. Budite onda dosljedni i ne ometajte u radu iskusnije suradnike, koji ipak imaju malo više znanja u nekim stvarima od mlađih suradnika.--Ex13 (razgovor) 12:33, 19. rujna 2010. (CEST)

Ex13, članci ne bi tu imali stručne nazive, nego samo kategorije bi ih nosile. Ali, ja se neću svađati, pa neka imena kategorija budu na hrvatskom jeziku. Stvarno mi se ne da natezati oko toga jer ionako imam puno obveza, pa da ih još i oko toga stvaram. Usput, ja cijenim i poštujem starije i iskusnije suradnike, ali i oni trebaju poštovati mišljenje mladih suradnika, jer mi smo Wikipedijina budućnost. Željko i Amy, puno vam hvala na podršci. :) --Ornitologinja ♥ 14:13, 19. rujna 2010. (CEST)

Postoje i stučni nazivi u hrvatskom jeziku, oni nisu ništa manje "stručniji" od latinskih ili grčkih, i to nema nikave veze s ljubavi prema naciji. Sramotno je kad netko u gorenjem kontekstu rabi riječi "ili lažna briga prema jeziku ili uskogrudnost; možda i dvoličnost". Jer osoba koja je to rekla je ograničena u svojim pogledima i pokazuje određenu dozu nerazumijevanja, ili neznanja.

Ne cijenim suradnike prema dobi, već prema kvaliteti. A nikako ne mogu dati za pravo suradnicima koji ponavljaju samo tuđe argumente, bez da izriču vlastito mišljenje. To se vrlo lako primjeti.

Samo naprijed. Imate moju podršku. Treba Wikipediju okrenuti budućnosti, gaženjem svega što je postavljeno u prošlosti. --Ex13 (razgovor) 14:48, 19. rujna 2010. (CEST)

Postoji smjernica Wikipedije koja kaže "Budite odvažni", dakle ako neki suradnik vidi nešto što misli da nije u redu, nitko ga ne sprječava ispraviti to. Ali kad se radi o većim promjenama, kad se radi o promjenama na desecima ili stotinama članaka, preporučeno je prvo predložiti promjenu, i pričekati dan ili dva i vidjeti što o navedenoj promjeni misle drugi suradnici. Jer ako je promjena na gore (a ne na bolje), onda se troši puno vremena i rada bez ikakve potrebe. Tu se ne radi o mišljenju mladih ili starih suradnika, nego o tome što je bolje.

Vidim članci ne bi tu imali stručne nazive, nego samo kategorije bi ih nosile i bolje je imati kategorije na međunarodnim nazivima, da ih mogu razumijeti i oni ljudi koji ne znaju hrvatski jezik.

Zašto bi se kategorija zvala Hardware, ako se može zvati "Sklopovlje" ili "Računalno sklopovlje"? Tamo gdje ne postoji hrvatski naziv neka se rabi onaj koji postoji, ali zašto bi prioritet imao latinski pred hrvatskim tamo gdje postoji hrvatski naziv? Zato da bi ljudi koji ne znaju hrvatski znali koja je to kategorija? A kako se postupa s člancima? Na različitim Wikipedijama svi članci koji se odnose na isti pojam imaju isto ime?

Ne, članci na raznim Wikipedijama imaju različita imena, a međuwiki poveznice omogućavaju lako pronalaženje članka na drugom jeziku, bez obzira na naziv članka. Isto vrijedi i za kategorije, ne moraju se zvati isto, ali međuwiki poveznice među kategorijama omogućit će svakome razumijevanje. Dakle, pravog razloga zašto nazivi ne bi smjeli biti na hrvatskom jeziku nema. SpeedyGonsales 15:34, 19. rujna 2010. (CEST)

Ja ne znam ni čemu ova rasprava jer je sad dogovoreno da se vrate nazivi na hrvatski jezik. Ova rasprava u kafiću nema uopće potrebe jer je sve to riješeno. Sad mislim da uopće nisam imala potrebe mješati se u kategorije, nego lijepo pisati članke. Nije uopće bilo potrebe oko toga se petljati, jer sam samo stvorila raspravu, a bolje je vrijeme trošiti na pisanje članaka i dopunjavanje napisanih, nego na rasprave u kafiću. Nek ostane na hrvatskom, te kategorije nisu najbitnija stvar, nego je najbitnije da postoje kvalitetni i članci prema Wikipedijinim standardima u njima. Ja nisam imala namjeru ugrožavati hrvatski jezik, a ako sam ga imalo to uradila, primite svi ispriku od mene. Odoh sad pisati novi članak. Doviđenja. --Ornitologinja ♥ 16:06, 19. rujna 2010. (CEST)

Ja mislim da bi se trebali prevesti i neke kategorije koje nisu 100% točne. Kategorija Računarstvo npr. Uređaj se zove računalo, onda se i znanstvena disciplina zove računalstvo, iz pojma računarstvo slijedi riječ račurar što na bosanskom jeziku znači računalo. Doviđenja lol --Anton Ri08 16:36, 21. rujna 2010. (CEST)

FER - Fakultet elektrotehnike i računarstva - na prvi pogled izgleda krivo, ali etimologija čak i novih riječi vezanih za računala i elektrotehniku ponekad je složenija nego što to laicima može izgledati na već spomenuti prvi pogled. SpeedyGonsales 18:19, 28. rujna 2010. (CEST)

Početak i kraj emitiranja

Kad popunjavamo te parametre u infookviru serija o nekoj stranoj seriji, da li stavimo početak i kraj emitiranja serije u Hrvatskoj ili na prvoj stranoj televiziji gdje se ta serija pojavila? --AmyMirka (Come into my world) 13:13, 25. rujna 2010. (CEST)

Izvorni, naravno... neke serije koje su u SAD prikazivane znale su se kod nas pojavljivati godinama kasnije (tipa Zakon i red: Zločinačke nakane), a i mi smo znali ne prikazivati sve, dakle stavi izvorne datume u zemlji porijekla --Biljezim se sa štovanjem,Poe 13:15, 25. rujna 2010. (CEST)

U redu, hvala --AmyMirka (Come into my world) 13:28, 25. rujna 2010. (CEST)

Izabrani članak

Trebalo bi do kraja današnjeg dana, predložiti bar jedan članak za glasovanje za izabrani članak. Na popisu dugih stranicama može se naći puno kvalitetnih članaka. --Fraxinus (razgovor) 13:15, 26. rujna 2010. (CEST)

---

---

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!