Wikipedija:Kafić/Arhiv 2012 11
Ne mijenjajte je!
Predložak wikipedizirati
[uredi kôd]Ovaj predložak je odavno trebalo baciti u smeće. Toj metli na predlošku nema mjesta. Kad netko dođe na članak pa naiđe na tu metlu, odmah bježi ća. Na što vas metla asocora. dajte malo logike. --Zeljko (razgovor) 22:02, 2. studenog 2012. (CET)
I meni se ne sviđa! --Fraxinus (razgovor) 00:28, 4. studenog 2012. (CET)
A da se metlu (Broom icon.svg) zamijeni s No iwiki template.svg ili Ling template.svg? Chvrka (razgovor) 01:01, 4. studenog 2012. (CET)
- Metla na wiki nije nešto loše, jer na gotovo svim projektima simbolizira čišćenje. Pogledala sam razne ikone i za probu stavila ovu koja bi wikipediziranju bila najbliža, jer uključuje više alata u sličici, a to wikipediziranje najčešće i znači (ne samo jedan nedostatak). --Roberta F. 12:00, 6. studenog 2012. (CET)
100. pobjeda Medveščaka
[uredi kôd]U 18. kolu internacionalne EBEL lige na domaćem terenu 02.11.2012. Medveščak je svladao austrijski klub Dornbirner EC rezultatom 5:2 i tako stigao do 8. uzastopne i ukupno 100. pobjede u EBEL-u.
Čestitam! • Bonč (razgovor) • Tagline: Griješiti je ljudski, ali je osjećaj božanski. • 22:32, 2. studenog 2012. (CET)
Bravo!!!--Fraxinus (razgovor) 00:28, 4. studenog 2012. (CET)
Novi predložak
[uredi kôd]Imamo novi lijepi predložak wikipedizirati; hvala bogu riješili smo se one metle. Kako ko otvori članak pa je vidi na vrhu, odma bježi sa nje. Ovo će djelovat stimulativno i suradnike --Zeljko (razgovor) 12:10, 6. studenog 2012. (CET)
Četiri milijuna
[uredi kôd][1] Trenutno smo na 3,908.628 uređivanja otkako postoji hr.wiki. Lako bi se moglo dogodit da do Nove godine padne 4,000.000! Ako i ne bude, nećemo bit daleko :)
Sjajno, kolege i kolegice moje! Kubura (razgovor) 06:43, 7. studenog 2012. (CET)
Misliš valjda do 21. --Zeljko (razgovor) 07:55, 7. studenog 2012. (CET)
Jos malo pa oko polovica Hrvata po jednom nesto uredilo :-) Da bar bude i malo vise slika od mjesta i znamenitosti iz okolice svakog pojednica... Zeljo, pa nisi ti valjda jedini koji jos nije kupio kartu za Bugarach...:-)) --Croq (razgovor) 11:39, 7. studenog 2012. (CET)
Uklanjanje Wikitravela s poveznica
[uredi kôd]O tome imate na ovom razgovoru Razgovor_o_predlošku:Wikitravelpar. Wikitravel je izgleda, komercijalni (ono "wiki" je zbunjivalo), a Wikimedija ne reklamira. Wikivoyage je izgleda Wikimedijin. http://www.nytimes.com/2012/09/10/business/media/once-a-profit-dream-wikitravel-now-bedevils-owner.html?pagewanted=all&_r=0 Kubura (razgovor) 06:46, 11. studenog 2012. (CET)
Čekanje
[uredi kôd]Koliko se inače čeka na vraćanje članka u imenski prostor, odnosno na bilo kakvu reakciju admina? Sad čekam već 10 dana, a bliži se datum brisanja, pa me zanima je li uvijek ovako?
Hvala — Prethodni nepotpisani komentar napisao je StKruno (razgovor • doprinosi) 01:04, 12. studenog 2012.
Riješilo se. Ne zamjerite nam jer je dosta posla, a svi mi radimo dragovoljno. Kubura (razgovor) 04:29, 12. studenog 2012. (CET)
Gotovina i Markač
[uredi kôd]
Istina je pobijedila! Branili smo svoje dvorišće--Šokac ℗ 12:54, 16. studenog 2012. (CET)
- Ima Boga! Ima pravde!--Starčevićanac (razgovor) 13:21, 16. studenog 2012. (CET)
Sve za 
, ni za što!--Ma
Ga 21:48, 16. studenog 2012. (CET)
Trebalo bi što prije nabaviti svježe fotke heroja Gotovine i Markača. Pa valjda ima netko tko ih je uslikao danas uživo da postavi na zajednički poslužitelj]. --Rprpr (razgovor) 22:02, 16. studenog 2012. (CET)
Hvala ti dragi Bože. Rat je napokon gotov. Sad tu knjigu zbilja možemo zatvoriti. Hvala svima koji su bili uz naše heroje.
Hvala svim Wikipedistima s drugih projekata koji su bili uz hrvatske Wikipediste, koji su nas razumili i shvaćali, koji su su nam tako dopuštali neometano i ravnopravno uređivati na drugim projektima na ovim temama cijelo ovo desetljeće, jer su se ponašali zdravorazumski i nisu podlegli medijsko-političkoj haranzi, pogotovo nakon one mračne presude.
Jučer bijaše predivan dan. I Bog osvijetli duhove, srca i umove velike trojice ljudi koji nisu birokratski proslijedili lošu odluku, koji ne popustiše haranzi, koji ne nasjedoše klevetama, nego pametnom i poštenom odlukom postaviše temelje jednog novog sretnijeg i neiskvarenog budućeg svijeta punog nade. I zasja toplo sunce novog doba nad Hrvatskom, Hrvatima i svima dragim ljudima svih drugih narodnosti kojima je stalo do Hrvatske. Kubura (razgovor) 07:09, 17. studenog 2012. (CET)
Vjerujem da smo i danas svi puni dojmova. Ne znam je li ikad u Hrvatskoj osvanuo sretniji dan kao onaj jučerašnji. Hvala ti Bože! Nemam tih riječi da izrazim svu sreću i zadovoljstvo, koje smo osjetili jučer! --Mostarac (razgovor) 18:44, 17. studenog 2012. (CET)
Tko čeka, dočeka! --Orijentolog (razgovor) 19:46, 17. studenog 2012. (CET)
Ovo se zove Poljska u mome srcu. Grb grada Kalisza, rodnog grada suca Theodora Merona koji je dao osloboditi naše generale. :) Ima neka tajna veza. :) Kubura (razgovor) 06:50, 18. studenog 2012. (CET) .svg)
- Dan u kojem vjerovatno proliveno toliko puno suza radosnica kao nikada prije u povijesti Hrvata. Nezaboravan dan. Hvala ti Boze!--Croq (razgovor) 21:09, 18. studenog 2012. (CET)
Konačno! :) Kolektivna sreća, kolektivna euforija i kolektivno olakšanje!! Neka potraje :) --Fraxinus (razgovor) 22:29, 18. studenog 2012. (CET)
Gotovina je stvarno profesionalac od prvog dana do danas kad je, izgleda, dao telefonski intervju za neki list iz Srbije u kojem piše da je pozvao izbjegle Srbe na povratak. Daleko je napredniji od mnogih naših političara, a samo je čovjek. Hvala Bogu što sam suvremenik oslobođenih generala i ovih događanja. Ivica Vlahović (razgovor) 00:27, 19. studenog 2012. (CET)
- Posramio je sve političare, dužnosnike, medije i sve ine njihove pristražnjičare koji su se kukavički, izdajnički i pilatovski dali (i dopustili) u (nekažnjenu!) harangu na njega, njegovu obitelj i prijatelje. Dao Bog da se tko kod moćnih i utjecajnih Srba tako zauzme za (ne)prognane Hrvate na teritorijima koji su u Srbiji i Republici Srpskoj. Kubura (razgovor) 04:14, 19. studenog 2012. (CET)
- Gotovinu za predsjednika države!!!!!!!!!!!! Pogledajte ovaj članak: http://www.smh.com.au/opinion/politics/croatia-please-keep-the-kuna-20120908-25kwn.html 04:00, 20. studenog 2012. (CET) Vodomar (razgovor) 04:00, 20. studenog 2012. (CET)
Čestitke!!! Neka budemo ponosni.--Augustus Niva (razgovor) 21:45, 24. studenog 2012. (CET)
Sramotan odnos hrvatskih medija
[uredi kôd]- Ante Nobilo je još 2008-e izjavio kako u Oluji ima više elemenata genocida nego u Vukovaru. No to nije smetalo HRT-u da ga dovede kao uglednog gosta na dan oslobođenja Gotovine da Hrvatima tumači stvarnost.
- Jednako kao što su par tjedana prije doveli Ejupa Ganića, naturaliziranog sandžačkog Albanca, koji je danas Bošnjak s bh državljanstvom za koje nikome nije jasno kako ga je stekao. Taj ubojica iz Alžira, čija je izjava izrečena u Alžiru 90-ih "Braćo Muslimani, osvetite nas, Ustaše nas ubijaju", koštala desetke hrvatskih radnika u toj zemlji života, kasnije i desetke francuskih misionara, što je naravno na HRT-u u to doba zataškano.
- HRT-u , točnije urednici HRT ovog weba, najnormalnije je također prenijeti izjavu Živka Budimira, nelegalnog predsjednika Federacije, kao izjavu legalnog predsjednika koji u BiH predstavlja Hrvate. Budimira kojeg kompletan hrvatski politički vrh ignorira, kao takvog, nelegalnog.
- Tekst Jutarnjeg lista, objavljen 23.8.2007. godine - Tko je nacionalni heroj Hrvatske? Ante Gotovina - lopov, otmičar i francuski robijaš
- Šef francuske antiterorističke jedinice Paul Barril progonio je Gotovinu kao bijesnoga psa, pa je čak izmislio da je u Parizu bio lopov
- http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/536862_174402462699597_1340094951_n.png
- Tekst objavljen u Jutarnjem listu, u očekivanju presude u cijelosti:
Nije Tuđman morao osobno biti optužen da bi se sudilo njegovu projektu
- »Kada danas ujutro šef Haaškog suda Theodor Meron bude čitao pravomoćnu presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaču , s treskom će se zalupiti vrata na jednoj fazi hrvatske povijesti. Kako god Žalbeno vijeće Haaškog suda odreže kaznu dvojici generala, smanji je ili potvrdi, to će biti presuda Franji Tuđmanu i Tuđmanovoj Hrvatskoj.
Jasno je da Haaški sud sudi pojedincima, a ne državama baš u namjeri da se krivnja individualizira, a ne da je generacijama poslije kao teret nose cijeli narodi. Jasno je i da će tu kaznu odslužiti dvojica konkretnih ljudi, Gotovina i Markač, obojica danas 57-godišnjaci, pojedinci sa svojim osobnim životima.
Jedan je kao dječak pobjegao preko granice i mijenjao kontinente živeći život pun pustolovina poput nekog superjunaka, drugi je krotko gradio karijeru u policiji bivše države. Krenuli su u život u različitim pravcima, da bi ih spojio rat devedesetih i Carla del Ponte. Danas se u Haagu izriče pravomoćna presuda njima dvojici, ne državi, no simbolički je haaški proces za Oluju bio proces tuđmanovskoj Hrvatskoj devedesetih.«
Protjerivanje Srba
- »Činjenica je da je haaška optužnica za Oluju iskonstruirana za politički i vojni vrh države, a ne za šefa specijalne policije, naftaša i generala s biografijom legionara. Tako je zločin u Gruborima (počinili su ga specijalci, a njihov nadređeni nije osigurao da počinitelji budu kažnjeni, što bi, recimo, bio ključan krimen da se htjelo suditi za njihova nedjela u Oluji) ovdje tek jedan element široko postavljene optužnice.
Po Haagu, nije Markač kriv za ubojstva kao što je Blaškić odgovarao za ubojstvo u Ahmićima, nego prije svega zato što je poslužio Tuđmanu, Gojku Šušku iZvonimiru Červenku, prvoj trojici iz optužnice, u provedbi cilja o protjerivanju Srba iz Hrvatske.«
Remetilački faktor
- »Optužnica protiv Gotovine ili Markača nije poput one kakvu je Haaško tužiteljstvo pisalo protiv, recimo, generala Sefera Halilovića, optuženog pa oslobođenog optužbe za pokolj u Grabovici u Hercegovini. Ključni zločin za koji odgovaraju Gotovina i Markač nisu ubojstva više od 150 staraca preostalih nakon Oluje, ni pljačka i palež stotina sela, nego protjerivanje većine srpskog stanovništva s područja oslobođenog u Oluji.
Tuđman je smislio cilj koji nikada nije tajio: Hrvatska bi bila stabilnija s manje Srba, često je to ponavljao i u javnim prigodama. Te Tuđmanove izjave uzeli su haaški tužitelji, dodali im Brijunski transkript i napisali optužnicu. Na Brijunima je dr. Franjo Tuđman 31. srpnja 1995. okupio vojni vrh i ondje su smislili kako provesti taj plan protjerivanja Srba, smatra Tužiteljstvo, a potvrdilo je prvostupanjsko vijeće Haaškog suda.
Taj plan o protjerivanju “remetilačkog faktora”, kako je Tuđman zvao Srbe, proveli su artiljerijskim napadom prva dva dana Oluje: napali su Knin i druge gradove granatirajući ih tako nasumično da su među stanovništvom izazvali paniku, pa su ljudi u strahu pobjegli i zauvijek napustili svoje domove.
Ono što je uslijedilo poslije, ubojstva, pljačke i palež, to nije bilo unaprijed smišljeno, ali se moglo očekivati, piše Haag, a cilj svega bio je spriječiti povratak Srba, što je osigurano kasnijim diskriminacijskim mjerama hrvatske Vlade, koja je dvjema uredbama oduzela imovinu odbjeglim Srbima planirajući njihove kuće pokloniti koloniziranim bosanskim Hrvatima.
Na Brijunima su uz Franju Tuđmana bili ministar obrane Gojko Šušak, general zboraAnton Tus, generali Pavao Miljavac, Miljenko Crnjac, Luka Džanko, Željko Glasnović, Marijan Mareković, Petar Stipetić, Josip Lucić, Imra Agotić, admirali Ante Budimir i Davor Domazet i brigadir Mirko Norac. Gotovina i Markač također. Zašto su samo oni optuženi?«
Konačna kazna
- »Nije dr. Franjo Tuđman morao osobno biti optužen da bi se sudilo njegovu projektu. Krajina je zasuta lažnim lecima kojima se srpsko stanovništvo poticalo na bijeg, otvoreni su im koridori za izlazak, a predsjednikova poruka da ostanu nije zvučala umirujuće, nego prijeteće. Većina srpskog stanovništva je otišla: za što će danas konačnu kaznu saslušati šef specijalaca i zapovjednik jednog od dva operativna sektora u operaciji Oluja.
Haaška presuda će najglasnije odjeknuti u javnosti, ali najveći posao u zatvaranju ratnog poglavlja hrvatske povijesti obavljaju domaći sudovi: Glavaš služi kaznu za zločine u Osijeku, Merčep tek čeka na presudu za zločine iz 1991. Oni prvi, poput Norca, već izlaze iz zatvora. Lora, Sisak, Kerestinec – diljem Hrvatske, manje ili više uspješno, lokalni sudovi čiste zajedničku prošlost od zločina i nepravde.«
--Mostarac (razgovor) 12:30, 20. studenog 2012. (CET)
- ok, al čemu sve ovo? wikipedija nije jutarnji, a nije ni forum --Pig Destroyer 13:00, 20. studenog 2012. (CET)
- Mogao bi im sada žestoko pasti tiraž. --Croq (razgovor) 16:38, 20. studenog 2012. (CET)
- Valjalo bi sve to izrijekom napisati na wikipediji. Kao što reče Solženjicin- narod treba znati svoje nitkove. Mir Harven (razgovor) 21:28, 24. studenog 2012. (CET)
- Mogao bi im sada žestoko pasti tiraž. --Croq (razgovor) 16:38, 20. studenog 2012. (CET)
Operacija Oblačni stup
[uredi kôd]Kako mi se cini sukob na Bliskom istoku ce eskalirati na snazi. Trebalo bi otvoriti topik sa ovim (ili boljim) nazivom koji se odnosi na Knjigu Izlaska 13:21 gdje se spominje: "Jahve je išao pred njima, danju u stupu od oblaka da im put pokazuje,...". Ovo citiram jer je recimo na sr.wiki naziv clanka operacija stub slobode a to mi se ne cini ispravnim. Mislio sam sam zapoceti clanak ali znam da ga ne bih azurirao sljedeci tjedan pa eto zato to pisem ovdje. --El hombre (razgovor) 21:36, 18. studenog 2012. (CET)
Zagreb, naselje ili županija
[uredi kôd]Napisao sam na Zagrebovom wikiju, ali budem i ovdje. Nisam baš iskusni wiki editor pa ne znam točno gdje se dodaju ovakvi komentari.
Imamo članak za Zagreb, ali nemamo za županiju Grad Zagreb. Članak o Zagrebu u sebi ima pomješane tekstove o naselju Zagreb i statistike o županiji Grad Zagreb. Predlažem da se to odvoji na dva članka kako bi se to malo razjasnilo. Janjko (razgovor) 00:29, 21. studenog 2012. (CET)
- Ne postoji županija Grad Zagreb. Postoji Grad Zagreb koji ima položaj županije. Nema potrebe za zasebnim člankom. Stvar se može razjasnit u jednoj rečenici: Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije.--Ex13 (razgovor) 23:18, 24. studenog 2012. (CET)
Ne mijenjajte je!