Prijeđi na sadržaj

Nacrt:Kiseljak

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Kiseljak. Za druga značenja pogledajte Kiseljak (razdvojba).
Kiseljak

Panoramski pogled na Kiseljak, Crkva sv. Ilije proroka i izvor mineralne vode
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Središnja Bosna

Vlast
 • NačelnikMladen Mišurić-Ramljak (HDZ BiH)

Površina
Općina165 km2
Visina475 m

Stanovništvo (2013.)
Općina20 722
Naseljeno mjesto3554

Poštanski broj71250
Pozivni broj(+387) 030
Dan općine20. srpnja
ZaštitnikSveti Ilija
Stranicahttps://www.opcina-kiseljak.org

Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini

Kiseljak je općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.

Udaljen je oko 36 km sjeverozapadno od Sarajeva[1] i oko 55 km jugoistočno od Travnika. Poznat je po izvoru mineralne vode Sarajevskom kiseljaku,[1] kiseljačkim pogačicama i banjskom lječilištu. Prema popisu iz 2023. u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja 20 772 stanovnika. Većinu stanovništva čine Hrvati.

Kiseljak se prvi put spominje u 16. stoljeću. U Podastinju blizu Kiseljaka pronađeni su stećci iz srednjeg vijeka, te nalazi iz rimskoga doba.[1] Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela je Austro-Ugarska, Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme rata u BiH i bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kiseljak postaje sjedište brigade »Josip ban Jelačić« Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

O Kiseljaku je Jozo Penava skladao pjesmu, koja je postala svojevrsna je »himna« općine.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Kiseljak se nalazi u srednjoj Bosni, na jugoistoku Središnjobosanske županije.

Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je Kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške Ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša, Zahor i druga brda s nadmorskom visinom od 700 do 1423 m. Istočno je strateški važno brdo Stogić.

Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku.





Busovača, Vitez
i Travnik


Kakanj




Visoko
Fojnica Susjedne općine Ilijaš
Kreševo

Hadžići
Ilidža i Sarajevo

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]

Općina

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Kiseljak
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 12 550 (51,93 %) 11 218 (53,32 %) 10 389 (56,66 %)
Muslimani 9778 (40,46 %) 7841 (37,26 %) 6822 (37,20 %)
Srbi 740 (3,06 %) 785 (3,73 %) 924 (5,03 %)
Jugoslaveni 600 (2,48 %) 765 (3,63 %) 55 (0,29 %)
ostali i nepoznato 496 (2,05 %) 430 (2,04 %) 145 (0,79 %)
ukupno 24 164 21 039 18 335

Naseljeno mjesto

[uredi | uredi kôd]
Kiseljak, naseljeno mjesto
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 2063 (60,46 %) 1800 (62,91 %) 1268 (59,86 %)
Muslimani 703 (20,60 %) 476 (16,63 %) 433 (20,44 %)
Srbi 167 (4,89 %) 179 (6,25 %) 275 (12,98 %)
Jugoslaveni 292 (8,55 %) 329 (11,49 %) 45 (2,12 %)
ostali i nepoznato 187 (5,48 %) 77 (2,69 %) 97 (4,57 %)
ukupno 3412 2861 2118

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Kiseljak
godina popisa 2013.[3]
Hrvati 11 823 (57,06 %)
Bošnjaci 7838 (37,82 %)
Srbi 409 (1,97 %)
ostali i nepoznato 652 (3,15 %)
ukupno 20 772
Kiseljak, naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Hrvati 2853 (80,28 %)
Bošnjaci 477 (13,42 %)
Srbi 115 (3,24 %)
ostali i nepoznato 109 (3,07 %)
ukupno 3554

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Općinu Kiseljak sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:

Simboli

[uredi | uredi kôd]

Grbovi

[uredi | uredi kôd]

Zastave

[uredi | uredi kôd]

Zastava Kiseljaka je svjetloplave boje, na zastavi se nalazi grb općine.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Mediji

[uredi | uredi kôd]

Sport

[uredi | uredi kôd]

Nogomet

[uredi | uredi kôd]

Od 2001. održava se Malonogometni turnir Kiseljak.[5] U Kiseljaku se nalazi Stadion hrvatskih branitelja s kapacitetom od oko 3000 mjesta.

Košarka

[uredi | uredi kôd]

Rukomet

[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Kiseljak. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 13. studenoga 2023.
  2. a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. lipnja 2020.
  4. Šarčević, Josip. Branko Pleša | Hrvatski povijesni portal (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2023. Pristupljeno 26. ožujka 2022.
  5. https://www.klix.ba/sport/uz-podrsku-mozzarta-zavrsen-malonogometni-turnir-u-kiseljaku/220701089
  6. Nova ulica Kiseljaka u Koljnofu, volksgruppen.orf.at, preuzeto 18. rujna 2016.
  7. Potpisansporazum: Općina Kiseljak ima novo službeno prijateljstvo, artinfo.ba, preuzeto 17. studenoga 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]